Sven Adam Ewin
nema te više
a u svakom si predmetu
sve miriše na tebe
to se ne da podnijeti
bogamu u drvo si se uvukla
08 POEZIJA
IZ STRAŽNJEG DŽEPA
Božica Jelušić
Siromašne ne vole, dok škrt plaća dvaput.
Duša bogata strašću u svijetu je sirota.
Lako je onima koji u trku obrnu kaput,
A pričuva im traje za tri života.
Pomislih da sačuvam pisma i uspomene.
Poljupce ušećerim, osmijehe konzerviram.
Da kreditiram one što vole mene,
A u smočnicu drugih da nikad ne diram.…
IMA LI NEKOGA U PRAZNOM OKVIRU
MORE JE DRAGULJ
ZADARSKA OGRLICA
Roko Dobra
SONET XIII.
da će drski silnik posegnut za tobom
i plava ti jutra premazat u tamno
crnom tintom pakla pritajenom zlobom
tä bilo bi zbilja preko uma sramno
i pomislit samo uza sve što jesi
i što smjelim srcem namjeravaš biti
dobro su ti znani toliki udesi
Rim Bizant i Mleci i svi ini zbiti…
KAMO OBLACI PUTUJU
piše: Vinko Pavić
Poslije kišne večeri ljetna bi jutra osvanula svježa i prohladna. Mirisna. Prepuna boja i života.
Obzorje se iznad lažetinih kuća modri i cakli od čistoće. Vidiš svako grabovo stablo, svaki grm, svaki listak, pticu na vrhu grane kako raširenih krila hvata prve sunčeve zrake i sprema se da poleti. Tek pokoji zakašnjeli oblačak prođe ovom čistom nebeskoplavom modrinom nestajući iza tamnozelenih vrhova Mračaja.…
STRAH JEDNOG BORA
TVOJ POVRATAK
PUTANJA
DOK JOŠ IMA SVIJETA
Goran Gatalica
dodirnite ljudi sunce koje natapa neznanu zemlju
dodirnite vranca koji za ljubav daljine moli
zar neznanci vežu smrti za sedla na krajevima svijeta
zar mora ne preziru naše rasipne kiše i sura podneblja
a ispod nas je toliko nepogaženih mladica
i neimenovanih ulica
toliko snova na svakom uglu
toliko ljubavi zapretanih u samo jednome dahu…