NAŠI LJUDI U POKRETU

Predstavljen Matičin ljetopis o suvremenoj mobilnosti

tekst i fotografije: Snježana Radoš

U Hrvatskoj matici iseljenika predstavljen je danas novi svezak Hrvatskog iseljeničkog zbornika. Svezak donosi 34 samostalna autorska priloga koji informativno povezuju četiri kontinenta koja su privlačila naše ljude u pokretu.

Ravnatelj Hrvatske matice iseljenika u pozdravnom je govoru, među ostalim, naglasio kako je cilj svakog pa tako i ovog šezdesetosmog sveska Hrvatskog iseljeničkog zbornika da kroz različite sadržaje od kojih su neki od povijesnog značenja po svom sadržaju i važnosti događanja, i nizom pojedinačnih priča hrvatskih iseljenika koji u zbiru čine hrvatsku priču i predstavljaju hrvatski identitet u njegovoj sveobuhvatnosti od kulture do znanosti.

Stavljajući u fokus hrvatski jezik, hrvatski identitet i zajedništvo domovinske i iseljene Hrvatske ovo je važna publikacija koja desetljećima izlazi i na koju svi nekako računamo. To je gotovo kao jedno mjesto godišnje inventure, u kojemu već dugogodišnja urednica Vesna Kukavica  na samo njoj svojstven način bira one teme koje su bitne, koje se odnose na ključne fenomene hrvatskog iseljeništva i koje su aktualne i pri tome djeluje integrativno“- kazao je Milan Bošnjak, izaslanik predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića i izaslanik državnog tajnika Zvonka Milasa.

Prenoseći pozdrave predsjednika Hrvatskoga sabora zastupnik Davor Ivo Stier se prisjetio ogromne radosti u domovima iseljenika kada bi dobili u ruke publikacije Hrvatske matice iseljenika, Zbornika i Matice, publikacija koje su bile poveznica s domovinom. „Mislim da danas Hrvatska matica iseljenika nije izgubila na relevantnosti i Hrvatski iseljenički zbornik nimalo nije izgubio na relevantnosti, niti je ta radost manja kada ga se prima u ruke jer on i dalje povezuje iseljenu i domovinsku hrvatsku na jedan poseban način“ – zaključio je Stier.

Svečanom predstavljanju nazočili su i Milan Kovač, predsjednik UV HMI,  Vanda Babić Galić, izaslanica ministra vanjskih i europskih poslova, Mirjana Ana Maria Piskulić, načelnica Sektora za međunarodnu kulturnu suradnju i europske poslove u Ministarstvu kulture i medija, te brojni drugi predstavnici baštinskih, kulturnih, obrazovnih i znanstvenih ustanova

Novi svezak Matičina ljetopisa predstavili su komunikolog prof. dr. sc. Božo Skoko s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu; ravnatelj Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar povjesničar prof. dr. sc. Željko Holjevac, te savjetnik s posebnim položajem za pitanja hrvatske nacionalne manjine iz Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH kroatist dr. sc. Milan Bošnjak. U završnici svečanosti nazočnima se obratila i urednica Zbornika Vesna Kukavica, zahvalivši autorima i svim suradnicima na kreativnim prilozima, izdvajajući efektne narative o iseljeništvu mlađih autora, uz autentične zapise stalnih suradnika HIZ-a starijeg naraštaja. Promociju je moderirala prof. Lada Kanajet Šimić, rukovoditeljica Odjela za obrazovanje i znanost u Hrvatskoj matici iseljenika

Matičin godišnjak, istaknuli su promotori, podjednako odgovorno prati suvremene digitalne nomade koji su putovanje odabrali kao stil života, migrante raznih provenijencija na globalnim tržištima rada pa sve do naraštaja potomaka hrvatskih iseljenika koji su se afirmirali u kulturama domicilnih sredina od Sjeverne i Južne Amerike, preko juga Afrike, do Australije i Novoga Zelanda. Godišnjak opisuje i aktualne preobrazbe društvenog i kulturnog života Lijepe Naše (ulazak u europodručje i Schengen), prateći i u izdvojenim autorskim prilozima sudbine modernih pečalbara koji su svoj novi dom našli u tehnološki naprednijim zemljama diljem Europske unije. Održivi povratak, dvojezično obrazovanje i transfer znanja –  ključni su tematski impulsi uvrštenih članaka vrsnih publicista iz domovine i dijaspore, kazao je komunikolog Božo Skoko.

Neizostavno, Matičin ljetopis sustavno obrađuje i hrvatsko kulturno i društveno naslijeđe u migrantskome okružju, kazao je povjesničar Željko Holjevac.  Hrvatski iseljenički zbornik 2023. sa sažetcima na engleskom i španjolskom jeziku ima osam tematskih cjelina: Znaci vremena, Kroatistički obzori, Baština, Mostovi, Povjesnica, Duhovnost, Znanost te Nove knjige. Građa je raspoređena na 440 stranica i ilustrirana s 110 fotografija. Simbolično, u čast ulaska Republike Hrvatske u Schengen i europodručje – naslovnicu ovogodišnjega sveska Matičina ljetopisa krase naše eurokovanice oblikovane u skladu s hrvatskom novčarskom tradicijom.

U tematskoj cjelini „Znaci vremena“ dominiraju četiri rada, uključujući uvodni esej koji je napisao politolog i parlamentarac s bogatim međunarodnim diplomatskim iskustvom Davor Ivo Stier o „Razvojnim i geopolitičkim perspektivama Hrvatske u četvrtom desetljeću“. Demograf  Nenad Pokos donosi vjerodostojnu „Demografsku sliku Lijepe Naše u svjetlu novoga popisa stanovništva“, ukazujući na zabrinjavajuće suvremene migracije iz RH.

Vrsni publicist Denis Derk propituje „Odjeke kulturnih postignuća naših umjetnika“, izdvajajući uspjehe naših filmskih i dramskih umjetnika u Južnoj Americi. Sociologinja Sandra Cvikić pouzdano opisuje „Srbijanski proces tranzicijske pravde i položaj hrvatske nacionalne manjine u Vojvodini i Srbiji“.

O tematskoj cjelini „Kroatistički obzori“ govorio je dr. sc. Milan Bošnjak, istaknuvši kvalitetu izvornog znanstvenog rada usredotočenog na „Izazove hrvatske nastave u inozemnim multikulturnim društvima“ koji su napisale istraživačice dr. sc. Rona Bušljeta Kardum, Mateja Župančić i Mara Plaza Leutar. Dok se tim Rone Bušljeta Kardum bavi nastavom u 21. stoljeću, afirmirani znanstvenik iz Ottawe Stan Granic u izvornom znanstvenom radu čitateljstvu predočuje pak izazove s kojima su se suočavali roditelji i školarci hrvatskih korijena u Kanadi 1930-ih. „Nastojanje prenošenja materinskoga jezika na drugu generaciju“ obilovalo je nizom aktivnosti, koje Granic detaljno rekonstruira, došavši do arhivske građe o ranim hrvatskim jezičnim školama u Kanadi. „Migracijski procesi i identiteti u književnom stvaralaštvu novozelandske spisateljice hrvatskih korijena Amelije Batistich“ u fokusu su znanstvenica s Instituta za migracije i narodnosti Katice Jurčević, Marine Perić Kaselj i Ozane Ramljak. Aktualno stanje među govornicima hrvatskog jezika u dijaspori digitalne epohe, u razgovoru s urednicom HIZ-a, tumači lingvist Jim Hlavac iz Melbournea, koji je s timom poliglota proveo istraživanje s područja dodirnog jezikoslovlja na uzorku od 2, 9 milijuna ljudi hrvatskog podrijetla. Polonistica Ivana Vidović Bolt prilaže rad o „Zlatnom jubileju Zagrebačke slavističke škole“, pohvaljujući aktivnosti namijenjene lektorima  hrvatskoga jezika na inozemnim sveučilišnim središtima.  Profesor emeritus Hrvatskih studija sa Macquarie Universityja Luka Budak, napisao je nekrolog istaknutim promicateljima hrvatskog jezika u Australiji i Novome Zelandu, dr. Peteru Hillu i fra Gracijanu Biršiću, koji su među utemeljiteljima australske Zaklade Hrvatskih studija.

Tematsku cjelinu „Mostovi“ otvara izvorni znanstveni rad informatologinje Ivane Hebrang Grgić o mogućnostima istraživanja povijesti Hrvata u Australiji i Novome Zelandu na temelju digitalnih izvora. Distopijsku priču legende kanadskoga boksa Georgea Chuvala opisao je povjesničar Stan Granic, razotkrivajući neodoljive izvore čovjekove unutarnje snage za bolji svijet, što je prepoznala i šira kanadska javnost uvrstivši ovog čudesnog sportaša i humanitarca u Kuću slavnih. Stalni Zbornikov istraživač iz Sydneyja dalmatinskih korijena Walter Vori Lalich propituje „Transnacionalnu memoriju posljednjih počivališta iseljenika“, zaokružujući vlastite znanstvene spoznaje o integracijskim procesima hrvatske zajednice u tome multikulturnome i tehnološki naprednom australskome okružju. Autorica Vesna Kukavica u razgovoru s dr. sc. Šimunom Šitom Ćorićem analizira postignuća Hrvatskoga svjetskoga kongresa u prigodi 30. obljetnice osnutka te krovne iseljeničke organizacije. Autorica Snježana Radoš piše o medijima hrvatskih manjina u srednjoj i jugoistočnoj Europi, temeljem nedavno održanog Matičina 27. foruma hrvatskih manjina – izdvajajući, uz elektroničke i internetske medije, tri važna manjinska tjednika i to stoljetne Hrvatske novine (Austrija), Hrvatski glasnik (Mađarska) te Hrvatsku riječ (Srbija).

Prema ocijeni promotora povjesničara Željka Holjevca, tematska cjelina „Povjesnica“ prava je riznica našeg rasutog historiografskoga nasljeđa. Stota obljetnica rođenja dr. Franje Tuđmana inspirirala je povjesničara Ivicu Miškulina da napiše esej o životnim postignućima  utemeljitelja Republike Hrvatske. Usto, povjesničar Miškulin objavio je i fascinantnu izvornu znanstvenu studiju o sjevernoameričkoj turneji Dinama 1971., analizirajući društvene, sportske i političke prilike u doba hladnoratovske podjele svijeta. Mlada povjesničarka Iva Kajfeš priložila je pregledan znanstveni rad o „Doprinosu kanadskih Hrvata stvaranju, međunarodnom priznanju i obrani Republike Hrvatske“. Akademik Vinko Grubišić s polustoljetnom kanadskom adresom objavljuje „Uspomene na jedan buran slavistički kongres u Americi“. Publicisti Tihomir Nuić i Mate Sušac upozoravaju na strašnu – nezasluženu traumu izgona našeg emigranta iz Švicarske kasnih 1930-ih. Publicist s berlinskom adresom Gojko Borić, prema ocjeni promotora uvjerljivo opisuje doživljaje i susrete sa znamenitim osobama, uključujući i hrabre susrete s našim egzilantima uz pomoć Radija Deutsche Welle, gdje je bio prvi ravnatelj redakcije na hrvatskome jeziku.  Istaknuti povjesničar i književnik Đuro Vidmarović piše o memoarima emigrantskoga intelektualca i spisatelja Stjepana Šuleka, koji je desetljećima u Njemačkoj uređivao „Kroatische Berichte“. Njemu se pridružuje Mauricij Frka Petešić s višedesetljetnom francuskom adresom donoseći „Nove priloge za bio-bibliografiju Hrvatske revije“.

 U tematskoj cjelini „Duhovnost“ dominira izvorna znanstvena studija publicistkinje iz Pečuha Branke Pavić Blažetin pod naslovom „Hrvatski glasnik – postojan čuvar vjerskog identiteta Hrvata u Mađarskoj“. Jednako zanimljiv je i prilog Marije Belošević o „Radosti življenja u novom zavičaju“ hrvatskih katolika u Njemačkoj, čije misije slave zlatni jubilej. Hrvatska katolička zajednica bl. Jakova Zadranina – Göppingen i Hrvatska katolička zajednica sv. Leopolda Bogdana Mandića – Geislingen spadaju, piše Beloševićeva, među najstarija mjesta hrvatskog dušobrižništva u njemačkoj biskupiji Rottenburg-Stuttgart.

Dvjestota obljetnica rođenja Ante Starčevića u fokusu je autora Željka Holjevca u tematskoj cjelini „Baština“, koji prostor te Zbornične cjeline dijeli s publicistom Marijanom Lipovcem koji opisuje prinose našoj kulturnoj povijesti „Ljudevita Gaja kao Reformatora hrvatskog pravopisa i književnog jezika“.

O vrhunskim hrvatskim znanstvenicima u inozemnim centrima izvrsnosti u Matičinu ljetopisu piše u sklopu tematske cjeline „Znanost“ publicistkinja Tanja Rudež, koja nam približava karijeru sociologinje dr. sc. Borje Martinović, izvanredne profesorice na Odsjeku za interdisciplinarne društvene znanosti sa Sveučilišta Utrecht u Nizozemskoj. Riječ je o  rođenoj Riječanki koja se znanstveno bavi „Utjecajem kolektivnog psihološkog vlasništva na etničke odnose“. Nadalje, astrofizičar dr. sc. Mario Jurić, direktor Instituta Data Intensive Research in Astrophysics and Cosmology Sveučilišta Washington u Seattleu, dijeli s čitateljima Zbornika vlastiti san o transferu znanja  između Amerike i Hrvatske.

U poglavlju „Nove knjige“ etnologinja s zagrebačkoga Filozofskoga fakulteta Marijeta Rajković Iveta piše o četiri recentne etnološke studije o vojvođanskim Hrvatima, izdvajajući onu pod naslovom „Hrvati u Banatu: doseljavanje, tradicijska baština, identitet“. Povjesničar Robert Skenderović prikazuje historiografsku sintezu Hrvata iz Mađarske, koju je napisao nagrađivani znanstvenik Dinko Šokčević iz Budimpešte. Kroatologinja Sanja Vulić osvrće se na  „Kapitalnu gradišćansko hrvatsku dijalektološku ediciju“, čiji je nakladnik Hrvatski kulturni i dokumentarni centar iz Željeznog. Filologinja Lucija Šarčević s višegodišnjim profesorskim iskustvom u Njemačkoj izdvaja dvojezično izdanje književnosti za djecu spisateljice Nade Zidar Bogadi. Svezak znakovito zatvara prilog o divot izdanju komunikologa Bože Skoke „Strateško komuniciranje država“, u kojem zagrebački profesor informatike i menadžmenta s Ekonomskoga fakulteta Velimir Srića iznosi osobnu viziju suvremenog hrvatskog zajedništva u digitalnoj epohi.

0 0 votes
Article Rating

Related Post

Subscribe
Notify of
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments