piše: Katarina Pejić
Ne radim džabe ni za milijun eura
Čim kažete da volontirate, ljudi vas ne pitaju gdje, ni zašto.
07 KOLUMNE
Kolumne iz života Hrvata u Njemačkoj
Napisali Sonja Breljak i Emil Cipar
LIJEPO JE S VAMA
Eeee, kad je to ikad bilo…
Iz naše arhive/ objavljeno 05.12.2013.
piše: Sonja Breljak
Berlin/ Da me pitate kad je to stvarno bilo i koliko dugo kolege i ja radimo na ovim stranicama, teško da bih u prvi mah izrekla pravi, točan odgovor.
Istina, nije problem zbrojiti dva i dva, pogledati kad je Hrvatski glas Berlin registriran kod odgovarajuće berlinske ustanove, no meni se čini ponekad kako je to duži, puno duži period od stvarnoga. Valjda jer je druženje i rad na stranicama, s kolegama, bio tako intenzivan.…
POSTOJIMO U JEZIKU
Volim te kroz prazna selaSISTEM SMO MI KAD ŠUTIMO
piše: Katarina Pejić
Nije problem u ministru. Nije problem ni u vladi. Mi bismo sada mijenjali televizor jer nam se ne sviđa program a nitko ne pita tko drži daljinski i zašto je cijela kuća navikla gledati nasilje uz večeru.
Jer kod nas je tragedija uvijek tuđa dok ne zakuca na vlastita vrata. Tuđe dijete je statistika, tuđa žena je naslov portala između reklame za ćevape i kladionice,…
HVATAM PROPUH
SNAGA REČENOGA
piše: Stjepan Poljaković
Providnost je htjela da pisanje na portalu u zadnjih gotovo godinu dana zamijenim za pisanje poruka, pisama; onima do kojih mogu doprijeti i kojima su te riječi bile potrebne. Između dva uha mi odzvanja misao mojih „škarica“: „Stipa ne filozofiraj“.
Iz svega doživljenoga zaključih, željni smo okrepljujuće riječi.…
(NE)SPORTSKE IGRE NA HRVATSKI NAČIN
piše: Štefica Vanjek
Već neko vrijeme vijesti se vrte oko istraga u sportskim savezima, istina onim manjim, oni veliki ne smiju se dirati. Samo Bog zna što bi donijela premetačina u velikim kada u ovim manjim cifra koja se spominje da je ukradena, je mega. (Izreka kaže: doći će cica na kolica)
Razmišljam, kolika se lova vrti u devedeset i nešto saveza, koju plaća mali čovjek …
TRI PRISTUPA, JEDNA ISTINA
Zašto suočavanje s prošlošću na Balkanu kasni – i što bismo mogli naučiti od Latinske Amerike
Predavanje Milana Červinke, izneseno 20. svibnja 1997. u palači Jalta u Frankfurtu, predstavlja angažiranu i kritičku analizu uzroka i tijeka ratova na prostoru bivše Jugoslavije iz perspektive obrazovanog svjedoka vremena. S obzirom na to da je Červinka po struci fizičar, a ne povjesničar, njegov pristup više je publicističko-politički nego znanstveno-akademski. Ipak, upravo ta distanca prema službenoj historiografiji i medijskim narativima čini njegovo izlaganje zanimljivim i vrijednim razmatranja. Tekst predavanja objavljen ju u časopisu Riječ, broj 42, 2012. HKZ-Wiesbaden.
Piše: Ivica Košak
Više od trideset i pet godina nakon završetka ratova u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i na Kosovu, regija je još uvijek duboko podijeljena. Jedni slave ratne zločince kao heroje, drugi nijekaju genocid. Zapad se odavno okrenuo drugim krizama. Ono što ostaje jest krparski prekrivač sjećanja, sudskih procesa i političke instrumentalizacije prošlosti.
U središtu tih rasprava nalaze se tri bitno različita pristupa odgovoru na pitanje: „Što se dogodilo i tko snosi odgovornost?“ Želim ih ovdje usporediti: angažirano svjedočanstvo fizičara Milana Červinke iz 1997. godine, dokumentaristički rad Mirsada Tokače i njegova Istraživačko-dokumentacijskog centra (IDC) u Sarajevu te institucionalizirani model komisija za istinu kakav je iskušan u Latinskoj Americi.…
SMAKNUĆE KOJE JE PROMIJENILO HRVATSKU POVIJEST
30. travnja 2026. – 355. godišnjica smaknuća Petra Zrinskog i Frane Krste Frankopana
Pripremio: Prof. Dr. Dr. h. c. Ludwig Steindorff, profesor emeritus za povijest Istočne i Jugoistočne Europe na Sveučilištu u Kielu
Među službene spomendane Republike Hrvatske ubraja se i 30. travnja, „Dan pogibije Zrinskog i Frankopana“ 1671. godine.
Što je prethodilo presudi bana Petra Zrinskog i njegova šogora Frana Krste Frankopana i njihovom smaknuću u Bečkom Novom Mjestu prije 355 godina?…