ŽETVA

(Iz knjige „Divani iz Sonte“)

autorica: Ruža Silađev

Veliki je atar oko našega sela. Zemlja treće i četvrte klase. Al′ raniteljka! Svaki siroma ata da kakogod pribavi  komatić zemlje.

Vako je bilo: “Kad pukne proliće, Šokac zabode nos u zemlju, a ture nadigne na sunce“. Tako do Sisveta! Nismo se žalili. Znalo se da kad ima posla biće sve dobro. A, kad urodi žito, radovalo se, jel će bit kruva. Najviše se radilo na zemlje na ris. Na ris se kopalo, na ris se kosilo, na ris se zimi u trsku išlo. Bilo je puno bezemljaša i oni koji su imali jako malo zemlje. A čeljadi puno. Prija se dobijalo po lancu od sedam do dvanajst meteri žita. Ako je kosac višt, a rukovetajla vridna, dnevno su mogli poradit lanac. Od toga bi ris bijo od sedamdeset, do devedest kila.

više

PREKO OCEANA I NAZAD

piše: Ruža Silađev

Fotografija je snimljena na dan vjenčanja ovo dvoje mladih, 1906 god. u Sonti.  Mladenka je Marica Miloš, Šimicina, koju su zvali Tuta. Po njenom nadimku ( koji su joj dale susjede Mađarice kad je bila djevojčica tepajući joj Mariška-Tutuška, jer je bila punačka), je nastao nadimak Tutini,  jedne grane obitelji Šimicinih. Mladoženja je Nikola Miloš, Fajferov.

Prije su u Sonti muške osobe po imenu Nikola, oslovljavali sa Mika, pa je tako i ovaj mladoženja bio poznat kao Mika Fajferov. Mladenka je bila kao i sve žene u Sonti u to vrijeme, domaćica i radnica u polju i domu. Mika je imao sreće te je bio stalno uposlen u dvorcu Wendli Moora, znan kao „Vajndlov salaš“ (današnji Mladi Borac) na održavanju parka.…

više

PREKO OCEANA I NAZAD

tekst: Ruža Silađev

Fotografija je snimljena na dan vjenčanja ovo dvoje mladih, 1906 god. u Sonti.  Mladenka je Marica Miloš, Šimicina, koju su zvali Tuta. Po njenom nadimku ( koji su joj dale susjede Mađarice kad je bila djevojčica tepajući joj Mariška-Tutuška, jer je bila punačka), je nastao nadimak Tutini,  jedne grane obitelji Šimicinih.

Mladoženja je Nikola Miloš, Fajferov. Prije su u Sonti muške osobe po imenu Nikola, oslovljavali sa Mika, pa je tako i ovaj mladoženja bio poznat kao Mika Fajferov. Mladenka je bila kao i sve žene u Sonti u to vrijeme, domaćica i radnica u…

više

BIRĐA

Kako se u životu nositi s nedaćama 

piše: Ruža Silađev

Na fotografiji je Brigita r. Kuruc, Kraljeva (23.IX 1898 – 15.V 1987), udana Đanić, Solarova, sa četvorogodišnjom unukom Maricom Đanić (r.1947).

Brigitu u Sonti nitko nije poznavao po krštenom imenu već kao Birđu. Sonćani su sve Brigite „prekrstili“ u Birđe. Po njoj je cijela obitelj dobila novi nadimak Birđini, pa se i za unuku i njezinu sestru, oca i majku govorilo Birđini.

Birđa je još u djetinjem uzrastu od sedam godina ostala sama. Njena majka, otac i dva brata su otišli u Ameriku za boljim životom, a nju je američka ambasada odbila.…

više

VIJEST S KAVKAZA

Iz knjige “Sonta u sjećanjima šokačkim”

piše: Ruža Silađev

Pismo Mate Zlatar Imrinoga, pisano u Kološvaru, u Mađarskoj, 21.V. 1944. g. naslovljeno na: Zlatar Antal, Rakoci utca 100 szond, Szond, B.B. Magye, koncem svibnja iste godine stiglo je na pravu adresu u Sonti u današnju ulicu Vojvođanska 100. Ocu Antunu, majci Evi, tek devet mjeseci vjenčanoj supruzi Evi, sestri Kati i Pavki je donijelo neizmjernu radost.

Mata je rođen 1922. u Sonti gdje je odrastao i pošao u vojsku. Kada je Mađarska okupirala Vojvodinu postojeća vojska SHS je pala u zarobljeništvo tadašnje Mađarske. Od odlaska, proljetnih, mračnih noći 1943., kada su stotine Sonćana odvedeni u zarobljeništvo, njegovi najbliži nisu uopće znali gdje je, da li je živ i kada će doći.…

više

BETLEM

Iz knjige “Divani iz Sonte

piše: Ruža Siladjev

Snašo, triba Betlem?

Stanu dica uveče isprid pendžera na s’kaku, pa viču i pitu. Malim zvoncim zvonu i udaru štapovima o zemlju. Pendžeri brez firangi, a iz nutri se vidi nika svitlost sa napolja. ‘ni iznutri se preznu.

– O, pa, da, Sveta Kata je prošla! Mora bit da je Sveti Andrija tu. Dica nosu Betlem.

više

   ZORNICA

(Iz knjige Divani iz Sonte)

piše: Ruža Silađev

Čak iz Tri Sekire, Rokovca, Srca Valpova, Mandinovaca, krenu svako jutro povorke ščim dojdu Došašća. Već od polak šest ujtru.

Rojtu se stari sa fenjerima, sridnjaci i dica. Kojagod mater umota dite nuzase u maramu, da se ne smrzne. Snaš Kata Pinterova vodi pismu … Na salaši kod Betlema… Posrćemo po mraku po jamavi staza i patosa do crkve. Isprid crkve kazaćedu:…

više

BOLNICA KEČKEMET

piše: Ruža Silađev

– Evo, ovo je, majko moja, bolnica u kojoj tvoj bolesni sin leži već tri nedilje. Vidiš li kolika je ovo zgrada? Tu nas ima četiri stotine nevoljnika. Bolnica Kečkemet, 3.08.-

Napisano je na poleđini ove razglednice odaslane iz Kecskemeta, grada u Mađarskoj, tijekom Drugog svjetskog rata, za Sontu, samohranoj majci Brigiti Đanić, Solarovoj (23.IX 1898-15.V1987).

Sonćani su je poznavali kao Birđu, a ja osobno, kao baba Birđu.…

više

DRUGE

tekst: Ruža Silađev… Iz knjige “Sonta u sjećanjima šokačkim”

Ljetnje je doba. Možemo to zaključiti po odjeći ovih djevojčica, druga, koje su na čas udaljene od sigre. Sjede ispred bijelim vapnom okrečene kuće kako je to prije bilo u Sonti, na patosu od opeka.Na lijevoj strani vidimo vraca, ulaz u dvorište.

Najviša na snimci je djevojčica Tolorić Eva Dološova (1929-2003). Ona je stara  12 godina. Ispred nje je Kuruc Kata Kokina (1930-2004). Kati  s desne strane sjedi Eva Matin Dološova (1929-2002). Ostale nam ostaju nepoznate.…

više

SVETA ANA

Iz naše arhive/ objavljeno 26.07.2015.

piše: Ruža Silađev
a28zuxI’ sela u polje, na putu za Svetu Anu, priko Bivolča i Jugova Polja, na Resanović, pa sve do Tetmana, kad bi dude znale pripovidat …

Pripovidale bi od salaša, gazda, biroša i odadžija.  Salaša je bilo nuz drum, veliki i mali. Siromaški i bogati. Rusov salaš, dva Olcerova, Mrčkov, a posli Bročin ka’ su se Mrčkovi zaželjili sela. Dole nuz kanal čelo Maloga i Velikoga Šibovca, Košutov salaš, Makov, a posli Purišin ka’ jim je poginilo dvi divojke u partizana, pa su od zafalne države dobili švapcki salaš. Popin salaš,…

više