događaji, vijesti, najave i aktivnosti Hrvata u Berlinu
tekst: prof.dr.sc. Ante Bagarić
U Zagrebu je održana peta konferencija o debljini, online naravno.
Kad se govori o debljini važno je imati na umu i njezinu emocionalnu komponentu.
Jede li čovjek samo kad je gladan? Ne. Jede i zbog: prijatelja, društva, obitelji, proslava, praznika, odmora, sreće, tuge, početka nečega (posla, veze, bilo čega), završetka bilo čega. Jede se i zbog: mirisa hrane, oblika hrane, boje hrane itd.…
prof.dr.sc. Ante Bagarić, spec. psihijatar: “Najlošije je prekrižiti 2020. godinu, treba je prorađivati.”
Autor: T.D./ Intervju tjedna/HRT/Vijesti/02.01.2021.
Najlošije je prekrižiti 2020. godinu, treba je prorađivati, rekao je Ante Bagarić iz Klinike za psihijatriju u Vrapču, gostujući u emisiji Hrvatskog radija “Intervju tjedna”.
– Trebamo s našim prijateljima, susjedima i poznanicima, na raznim mjestima prepričavati, a nije loše i sa stručnjacima o tome govoriti. Sad je teško prorađivati prošlu godinu zbog učestalih potresa, ali možemo u veljači, ožujku, pričati o tom potresu i što nam on znači. 2020. godina ne smije biti prekrižena i zaboravljena, ona je sastavni dio našeg života i treba biti integrirana u naš emocionalni svijet. Treba je doživjeti kao tešku godinu koju smo preživjeli, rekao je.…
Mladi i moderne ovisnosti – opijati, mobiteli i kompjutori
tekst: prof.dr.sc. Ante Bagarić, spec. psihijatar
O ovisnosti
Kad se govori o ovisnosti obično se kaže da je ovisnost jedan od najtežih i najvažnijih problema na svijetu. Ovisnost nije samo važno zdravstveno nego i važno političko, sigurnosno, filozofsko, pravno, ekonomsko, moralno, medijsko i kulturno pitanje. Navest ćemo samo nekoliko podataka koji o tome govore. 10% populacije u svijetu su ovisnici, a samo 10% ovisnika se liječi.…
piše: prof. dr. sc. Ante Bagarić, pročelnik Zavoda za liječenje ovisnosti zagrebačke Klinike za psihijatriju Vrapče
/tekst uvaženog psihijatra je iz ožujka ali i danas vrlo stručan, razumljiv, poučan i aktualan, op.u./
Korona, epidemija, pandemija
U prosincu prošle godine u Kini se pojavila virusna epidemija koja je odmah dobila popularno ime korona. Lako pamtljivo, prepoznatljivo, neagresivno, nježno ime. I odmah na početku svijet je (a i Hrvatska) upao u opasnu zamku. Informacije o bolesti su bile točne, precizne, ali sasvim neučinkovite. Zašto? Najvećim dijelom zbog toga što su mediji godinama izvještavali o desetinama i stotinama „smrtonosnih“, „užasnih“ bolesti, infekcija, virusa, bakterija. Sve su završavale za …