ONA JE OŠTRA, NE POSUSTAJE, MALO TROŠI

piše: Slavica Jurčić

Ovih dana velika polemika u javnosti oko “zabrana uporabe motike za višegodišnje nasade”.

 Ovim putem se pitam kako mi koji imamo vinograd, mlado voće, možemo bez te vrijedne stvari, ona je naime u proljeće aktivna u svakom pravom vinogradu. Taj vredni alat nam nije nimalo lagan ali je najpovoljniji za sve nas male poljoprivrednike.

više

TAMA SEBE SITE NOĆI

(O romanu Mahala Nikole Šimića Tonina)

autor: Stanislav M. Tomić

U očima evropskih mislilaca čovjek je viđen kao zoon politikon, Homo sapiens, Homo ludens, Homo historicus, ali i Homo confclictus u jednom od niza svojih manje ili više poznatih određenja.

Svake od ovih antropološih vizura Nikola Šimić Tonin se posredno ili neposredno dotakao u svom romanu, svaku od njih na svoj način preispitao u književnom opitu u kome ih je potopio u rastvor mahale.…

više

IZVANREDNA POČAST NOVINARSTVU

Nobelovu nagradu za mir 2021. godine dobivaju filipinska novinarka Marija Ressa i ruski novinar Dmitri Muratov.

prilog: Ivica Košak

Nobelov odbor u Oslu opravdao je odluku opredjeljenjem dvojice novinara za zaštitu slobode izražavanja. Važan je to dan za novinare koji se trude etički raditi. Berit Reiss-Andersen, predsjednica norveškog Nobelovog odbora, imenovala je ovogodišnje dobitnike Nobelove nagrade za mir,  Mariju Ressa, izvršnu direktoricu i suosnivačicu Rapplera, te Dmitrija Muratova, glavnog urednika Novaje Gazete (Новая газета).…

više

TAJNE SLUŽBE I RH

tekst: Marko Jareb

Ovako priča jedan hrvatski branitelj, u bivšem sustavu djelatnik tajnih službi:

„Godine 1986. i 1987. udbaška elita je obavljala informativne razgovore sa svim hrvatskim disidentima, koje je do tada obrađivala. Došli su do zaključka da je dr. Franjo Tuđman jedan od podobnijih i najbolji kandidat za tranziciju. Nije Tita smatrao crnim vragom, za razliku od ostalih. Zato je prvi, u odnosu na sve hrvatske disidente, 1987. godine dobio putovnicu, kako bi u emigraciji okupio snage za ono što se kasnije događalo 90-tih.“

više

RIJEČ KAO SVEMIR

piše: Helena Mamich, dr med. spec. psihijatrije

Živimo u razdoblju apsolutne otuđenosti, materijalizma i ekscesnog egoizma uz nanometar empatije. Svjedočanstvo toj situaciji je nikada punija akutna psihijatrija.

Posljednja 3 mjeseca je strava kako za oboljele, tako i za sve one koji rade u toj profesiji.  Da ne govorim o onima koji su na svu žalost zapeli na liječenju i po nekoliko mjeseci. Većina tih osoba nema ama baš nikakav oslonac  u vlastitom životu. Sustav ih gleda poput broja i jedinke…

Ne zaboravite barem lijepom riječi doprijeti do potrebitih, vjerujte mi, njima jedna lijepa riječ znači svemir a svima nama je u potpunosti besplatna.

Ako se već kao ljudi borimo za nekakve ideale, onda neka nam ljudi sa duševnim bolestima ne budu na apsolutnoj margini.

Sjetimo ih se na neki način!…

više

BRATSTVO U REPUBLICI HRVATSKOJ

piše: Marko Jareb

Ovako mi priča kolega s posla:

„Bio sam u ljeto 1990. na Visu. To znam po tome što je tada bilo Svjetsko prvenstvo u nogometu u Italiji. U četvrtfinalu igrala je Jugoslavija protiv Argentine. U centru Visa stajao je natpis, „ŽIVILO ORUŽANO BRATSTVO SRPSKOGA I HRVATSKOGA NARODA“. Bilo je to napisano na privatnoj kući. Ne znam kada je to napisano. Već su bili provedeni višestranački izbori u RH na kojima je pobijedio HDZ s Tuđmanom na čelu. Vis je bilo veliko vojno uporište bivše JNA i njene mornarice na koji nisu smjeli dolaziti stranci. Kasnije se u Domovinskom ratu na Vis bila povukla cijela mornarica bivše JNA. Tamošnje stanovništvo je živjelo praktički u okupaciji. Jugo mornarica odlazi mirno s Visa u svibnju 1992. povlačeći se u Boku Kotorsku. Stanovnici Visa su bili spremni za feštu.“

U Domovinskom ratu u RH je sudjelovalo u postrojbama HV-a preko deset tisuća hrvatskih Srba.…

više

RASIZAM

autor: Radovan Lorković

Bespomoćno ophodjenje s fenomenom rasizma zapanjuje u jednom znanstveno prosvjetljenom vremenu. Apelira se na nikakvom moći poduprjet, suvremeni koncept ljudskih prava, na suosjećanje s pogođenima i na vjersku zapovijed ljubavi bližnjih, iako upravo sve monoteističke religije u srži poriču ostale religije. Najvažniji argument protiv rasizma – njegovu fatalnu biološku zabludu – ne spominje se.…

više

E, MOJ ŠJOR MARULE

Uz 500. rođendan Marulićeve “Judite”

(Napomena: Tekst pisma sročen je za mrežnu knjigu Marul i njegova Godina koju točno 13. kolovoza 2021. objavljuje Društva profesora hrvatskoga jezika)

Iz osobnog kuta

piše: Sanja Miloloža, prof.

Dragi šjor Marule,

pišem Ti ovo pismo (u Zagrebu, 4. kolovoza 2021., op.u.) nadajući se da ćeš, u nedostatku vremeplova i ikakve druge slične napravice, ipak razumjeti moju potrebu za komunikacijom iako ne dijelimo isto fizičko vrijeme, a možda ove retke pročitaju i oni koji još uvijek postoje u ovoj fizičkoj dimenziji s dovoljno moralne strukture čuti poruku.…

više

RAZGOVORI I ODGOVORI

Pored pjesnikinje Anđelke Korčulanić koja je u povodu dodjele Nagrade Zvonimir Golob reagirala najprije tekstom na Hrvatskom glasu Berlin, Društvu hrvatskih književnika obratio se i pjesnik Zrinko Šimunić:

“Prateći društvenu mrežu Facebook znam da su mnoge književnice i književnici zgroženi odabirom najljepše ljubavne pjesme na književnom natječaju “Zvonimir Golob” – odnosno pjesmom Antona Kikaša “Zauvijek sam”.
Svojim osvrtom na web-portalu Hrvatski glas Berlin reagirala je uvažena članica DHK pjesnikinja Anđelka Korčulanić, a s čijim tvrdnjama se apsolutno slažem. Ipak, mislim da bi imalo puno veću težinu kad bi na odluku organizatora natječaja reagiralo Društvo hrvatskih književnika. Zaista mislim da se radi o devalviranju jedne književne nagrade, a koja nosi ime jednog od najvećih pjesnika hrvatskog jezika Zvonimira Goloba. Unaprijed hvala na odgovoru.”

više