događaji, vijesti, najave i aktivnosti Hrvata u Berlinu
piše: Slavica Jurčić
Ovih dana velika polemika u javnosti oko “zabrana uporabe motike za višegodišnje nasade”.
(O romanu Mahala Nikole Šimića Tonina)
autor: Stanislav M. Tomić
U očima evropskih mislilaca čovjek je viđen kao zoon politikon, Homo sapiens, Homo ludens, Homo historicus, ali i Homo confclictus u jednom od niza svojih manje ili više poznatih određenja.
Svake od ovih antropološih vizura Nikola Šimić Tonin se posredno ili neposredno dotakao u svom romanu, svaku od njih na svoj način preispitao u književnom opitu u kome ih je potopio u rastvor mahale.…
Nobelovu nagradu za mir 2021. godine dobivaju filipinska novinarka Marija Ressa i ruski novinar Dmitri Muratov.
prilog: Ivica Košak
Nobelov odbor u Oslu opravdao je odluku opredjeljenjem dvojice novinara za zaštitu slobode izražavanja. Važan je to dan za novinare koji se trude etički raditi. Berit Reiss-Andersen, predsjednica norveškog Nobelovog odbora, imenovala je ovogodišnje dobitnike Nobelove nagrade za mir, Mariju Ressa, izvršnu direktoricu i suosnivačicu Rapplera, te Dmitrija Muratova, glavnog urednika Novaje Gazete (Новая газета).…
tekst: Marko Jareb
Ovako priča jedan hrvatski branitelj, u bivšem sustavu djelatnik tajnih službi:
„Godine 1986. i 1987. udbaška elita je obavljala informativne razgovore sa svim hrvatskim disidentima, koje je do tada obrađivala. Došli su do zaključka da je dr. Franjo Tuđman jedan od podobnijih i najbolji kandidat za tranziciju. Nije Tita smatrao crnim vragom, za razliku od ostalih. Zato je prvi, u odnosu na sve hrvatske disidente, 1987. godine dobio putovnicu, kako bi u emigraciji okupio snage za ono što se kasnije događalo 90-tih.“…
piše: Helena Mamich, dr med. spec. psihijatrije
Živimo u razdoblju apsolutne otuđenosti, materijalizma i ekscesnog egoizma uz nanometar empatije. Svjedočanstvo toj situaciji je nikada punija akutna psihijatrija.
Posljednja 3 mjeseca je strava kako za oboljele, tako i za sve one koji rade u toj profesiji. Da ne govorim o onima koji su na svu žalost zapeli na liječenju i po nekoliko mjeseci. Većina tih osoba nema ama baš nikakav oslonac u vlastitom životu. Sustav ih gleda poput broja i jedinke…
Ne zaboravite barem lijepom riječi doprijeti do potrebitih, vjerujte mi, njima jedna lijepa riječ znači svemir a svima nama je u potpunosti besplatna.
Ako se već kao ljudi borimo za nekakve ideale, onda neka nam ljudi sa duševnim bolestima ne budu na apsolutnoj margini.
piše: Marko Jareb
Ovako mi priča kolega s posla:
„Bio sam u ljeto 1990. na Visu. To znam po tome što je tada bilo Svjetsko prvenstvo u nogometu u Italiji. U četvrtfinalu igrala je Jugoslavija protiv Argentine. U centru Visa stajao je natpis, „ŽIVILO ORUŽANO BRATSTVO SRPSKOGA I HRVATSKOGA NARODA“. Bilo je to napisano na privatnoj kući. Ne znam kada je to napisano. Već su bili provedeni višestranački izbori u RH na kojima je pobijedio HDZ s Tuđmanom na čelu. Vis je bilo veliko vojno uporište bivše JNA i njene mornarice na koji nisu smjeli dolaziti stranci. Kasnije se u Domovinskom ratu na Vis bila povukla cijela mornarica bivše JNA. Tamošnje stanovništvo je živjelo praktički u okupaciji. Jugo mornarica odlazi mirno s Visa u svibnju 1992. povlačeći se u Boku Kotorsku. Stanovnici Visa su bili spremni za feštu.“
U Domovinskom ratu u RH je sudjelovalo u postrojbama HV-a preko deset tisuća hrvatskih Srba.…
autor: Radovan Lorković
Bespomoćno ophodjenje s fenomenom rasizma zapanjuje u jednom znanstveno prosvjetljenom vremenu. Apelira se na nikakvom moći poduprjet, suvremeni koncept ljudskih prava, na suosjećanje s pogođenima i na vjersku zapovijed ljubavi bližnjih, iako upravo sve monoteističke religije u srži poriču ostale religije. Najvažniji argument protiv rasizma – njegovu fatalnu biološku zabludu – ne spominje se.…
Uz 500. rođendan Marulićeve “Judite”
(Napomena: Tekst pisma sročen je za mrežnu knjigu Marul i njegova Godina koju točno 13. kolovoza 2021. objavljuje Društva profesora hrvatskoga jezika)
Iz osobnog kuta
piše: Sanja Miloloža, prof.
Dragi šjor Marule,
pišem Ti ovo pismo (u Zagrebu, 4. kolovoza 2021., op.u.) nadajući se da ćeš, u nedostatku vremeplova i ikakve druge slične napravice, ipak razumjeti moju potrebu za komunikacijom iako ne dijelimo isto fizičko vrijeme, a možda ove retke pročitaju i oni koji još uvijek postoje u ovoj fizičkoj dimenziji s dovoljno moralne strukture čuti poruku.…
Pored pjesnikinje Anđelke Korčulanić koja je u povodu dodjele Nagrade Zvonimir Golob reagirala najprije tekstom na Hrvatskom glasu Berlin, Društvu hrvatskih književnika obratio se i pjesnik Zrinko Šimunić:
“Prateći društvenu mrežu Facebook znam da su mnoge književnice i književnici zgroženi odabirom najljepše ljubavne pjesme na književnom natječaju “Zvonimir Golob” – odnosno pjesmom Antona Kikaša “Zauvijek sam”.
Svojim osvrtom na web-portalu Hrvatski glas Berlin reagirala je uvažena članica DHK pjesnikinja Anđelka Korčulanić, a s čijim tvrdnjama se apsolutno slažem. Ipak, mislim da bi imalo puno veću težinu kad bi na odluku organizatora natječaja reagiralo Društvo hrvatskih književnika. Zaista mislim da se radi o devalviranju jedne književne nagrade, a koja nosi ime jednog od najvećih pjesnika hrvatskog jezika Zvonimira Goloba. Unaprijed hvala na odgovoru.”…
piše: Igor Divković
Zagreb/ 14.02.2021./ Nakon brutalnog napada Mladena Pavkovića, na hrvatske književnice Anđelku Korčulanić i Sonju Breljak, glavnu i odgovornu urednicu Hrvatskog glasa Berlin, koje su, po svemu altruistično, razložno i opravdano, iznijele, javno, svoje mišljenje (sumnje) o događanjima vezanim uz krajnje netransparentnu dodjelu pjesničke nagrade „Zvonimir Golob”, Koprivnica 10. veljače 2021, kao suverena osoba s integritetom i identitetom, osjećam potrebu braniti ono što se, po kulturnim, humanističkim i civilizacijskim dosezima, uvijek, mora braniti.…