ZAHVALITI ILI ZAHVALITI SE

Iz naše arhive/ objavljeno 26.08.2014.

MALI JEZIČNI SAVJETI

Časopis Jezik

U hrvatskom jeziku glagoli zahvaliti zahvaliti se, premda imaju različito značenje, vrlo se često rabe bez vidljive značenjske razlike pa ju i ne zamijetimo u rečenicama Zahvalio je na pozivu. Zahvalio se na pozivu.

Zahvaliti
znači izreći zahvalu, reći komu hvala pa je glagol posve pravilno uporabljen u primjeru Zahvalio je na pozivu ako je doista u rečenici trebalo izreći zahvalu i poziv prihvatiti.…

više

ADVENT I SVETI NIKOLA

Iz naše arhive/ objavljeno 05.12.2016.

Mali jezični savjeti

tekst: Marija Kukić, lektorica Hrvatskog glasa Berlin

Hrvatski_pravopis-296x164Vrijeme je adventa ili došašća. To je vrijeme kada se pripremamo za  dolazak Kristov.

Riječ advent ili došašće (lat.adventus = dolazak) piše se malim slovom jer to nije naziv blagdana nego razdoblje u liturgijskoj godini četiri nedjelje prije  Božića, kao što je i korizma razdoblje u liturgijskoj godini četrdeset dana prije Uskrsa, ili kao što su četiri godišnja doba razdoblja u kalendarskoj godini.…

više

O JEZIKU VALJA RAZMIŠLJATI

Duga i kratka množina imenica muškog roda u hrvatskom jeziku

prilog: Marija Juračić

„Čovječe, ne možeš tako govoriti“, pomislila sam čitajući recenziju jedne knjige. Autor recenzije uporabio je množinu imenice u smiješnom, nepravilnom obliku i samim tim mnoge stvari doveo u pitanje.

U svjetskim razmjerima mali broj ljudi govori hrvatski jezik, nešto veći broj ga potpuno razumije, a nešto manji broj uočava njegove jezične posebnosti.…

više

MALA PRIČA O ANTONIMIMA

tekst: Marija Juračić

Pjesnici ih vole, jer oni vole suprotnosti,  a antonimi su leksemi suprotnog značenja. Ukopali se na suprotnim stranama i ne vole se doticati iako zajedno čine antonimski par: ružno – lijepo, nisko – visoko, dan – noć, crno – bijelo.
Ne podsjeća li vas to na loš brak koji je, usprkos neslaganju karaktera,  osuđen trajati?

Što se mene tiče, ovoliko znanja o antonimima dostaje svakome tko nešto piše ili voli rješavati križaljke.…

više

Najbolji jezični savjet ikada!?

Iz naše arhive/ objavljeno 14.03.2011.

MALI JEZIČNI SAVJETI
Časopis Jezik

U posljednje vrijeme prirodne su nepogode zaredale cijelim svijetom, izvještavaju nas tuđi pa potom i naši izvjestitelji i novinari.
Da katkad osim same vijesti naši novinari preuzimaju i tuđe rečenično ustrojstvo, svjedoči rečenica koju su slušatelji jednoga radija mogli čuti u pregledu najvažnijih događaja dana, a koja je postala već uobičajena: „Potres koji se osjetio… potpuno je

više

Moli za nas, sveta Ana ili Moli za nas, sveta Ano?

Iz naše arhive/ objavljeno 01.06.2011.

MALI JEZIČNI SAVJETI
Časopis Jezik

Kako je dobro reći svetičino ime, Moli za nas, sveta Ana ili Moli za nas, sveta Ano?

Kako se  obraćamo ženskim osobama čije ime završava na -a (Ana, Ivančica) ili čije zanimanje završava na -a (učiteljica) ili uopće, kakav je vokativ imenica za ženske osobe na -a (prijateljicasvetica)?
Pitanje je, naravno, o vokativu ženskih imena – o obliku ženskoga…

više

GLASOVI KOJI SE ČESTO POTUKU

Iz naše arhive/ objavljeno 02.03.2017.

piše: Marija Juračić
Zamolio me prijatelj, koji s glasovima č/ć nikada nije bio na ti, da napišem nešto o njima.

Čakavcima nije nikakav problem razlikovati glasove č, ć. Upijaju ih sluhom od rođenja i oni postaju dio melodije njihovog osobnog izražavanja.

Sa štokavcima i kajkavcima stvar stoji drugačije. Kajkavci tog glasa nemaju pa njihov dijalekt poznaje samo glas č. Štokavci, …

više

PRAZNICI I SPOMENDANI

Iz naše arhive/ objavljeno 13.12.2016.

tekst: Marija Kukić, lektorica Hrvatskog glasa Berlin

U njihovom pisanju vrijedi isto pravilo kao u pisanju naziva blagdana. Prva riječ piše se velikim, a ostale riječi pišu se malim početnim slovom, osim ako se u nazivu ne nalazi vlastito ime.…

više

NO, MEĐUTIM I DRUGI PLEONAZMI

Iz naše arhive/ objavljeno 23.10.2017.

tekst: Marija Kukić

U svakodnevnom pismu i govoru mnogo puta čujemo kako govornici vrlo često koriste pleonazme. Što su zapravo pleonazmi? To je suvišno ponavljanje riječi i izraza u kojima je jedan dio suvišan jer je njegovo značenje već uključeno u značenje druge riječi.

Evo nekoliko primjera:

– mala kućica/ ovdje je riječ mala suvišna jer je imenica kućica…

više

KADA SLJEDEĆI, A KADA SLIJEDEĆI

Iz naše arhive/ objavljeno 19.07.2017.

tekst : Marija Kukić, lektorica Hrvatakoga glasa Berlin

Riječi: sljedeći i slijedeći, slične su po obliku, ali su različite po značenju. Obje inačice su ispravne, bitno je samo što njima želimo izreći.

Riječ sljedeći je pridjev i dolazi uz imenicu. Sklonjiv je, a znači onoga/onu/ ono/ koji dolazi iza nekoga ili nečega.

Npr: sljedeća stranica, sljedeći put, sljedeći korak, sljedeći sat, sljedeće upute……

više