Vinko Pavić

Vinko Pavić

Kad me ne bude,
Nestat će jedan trag u drači,
U kamenu,
U ilovači.
.…

više

Vinko Pavić

Zadračili
Oni naši puti,
Suzo moja,
Suzo materina,
Di su sada
Tvoji curski skuti?…

više

Vinko Pavić

Pisma vas rodila
U drači,
U ilovači.

Pismon  povijali
Rane,…

više

Vinko Pavić

Pogledom smo u Tvoje ime
Dozivali utihu mora,
Ulje za svijeće nutkali
Svim ludama na drugim obalama
U ritmičkom otkucaju Tvoga srca.
Ogrtač Tvoj pun snage i ljubavi
Navlačili na se
I slutili smisao otkupljenja…

više

Vinko Pavić

Već dugo čuvam posebnu sliku o tebi,
Kroacijo,
A zapravo su to fragmenti ispremiješanih slova,
Ulomak riječi kojoj se smisao polako gubi
Zaogrnuta lancima naših tamničara.

Otvaram zidove svojih dostižnih molitava
I zovem te imenom…

više

Vinko Pavić
Kraj otvorenog prozora
Milujem sunce
Što iskri svjetlost u moje vjeđe.
Zahvaljujem milosnoj ruci
Koja ga životvorno
Kroz podignuti Nebeski zastor
Posla u moj bitak.
Ta muzika duše…

više

Vinko Pavić

Oko vrata
Šaka zlata,
Oko srca
Kamen vrca,
U očima
Ladna zima,
Dva poskoka
U njedrima.
…
Sve to moja draga ima.…

više

Vinko Pavić

Ogrtač svoj od sukrvice i znoja
Prebaci  preko mojih leđa
U mrkloj noći, dok traje,
Da ne propustim trenutak ushita
Kada se Tvoja riječ razlije
Iza svih granica i zabranjenih utvrda.

Hoćeš li me prepoznati, Gospodine,…

više

tekst: Vinko Pavić

Sjeo je umoran pored ulaznih vrata, pod sasušenom odrinom, na truli hrastov panj  koji je tu ostao još od pretprošlog ljeta, naslonio se na kućni zid i duboko uzdahnuo.

Pogled mu se, pun neke nepoznate slutnje, ispod sijedih obrva, gubio negdje u polju, po strništima i obraslim livadama koje su se prostirale daleko izvan vidokruga oslabljenih staračkih očiju.…

više

Vinko Pavić

Udahnula, uzdahnula, izdahnula,
Nosila svoj križ pod zvijezdama
Gdje prostorom zrcali se tuga.
Svi je krali i otimali
I nikad svoja, uvijek tuđa,
Ko bujica budila spavače
U njedrima nosila svjetlost juga
U očima oštricu kupine i drače.…

više