VELIKI ČETVRTAK

USKRS U HRVATA – SVETO TRODNEVLJE

Iz naše arhive/ objavljeno 18.04.2019.

prilog: Zvonimir Mitar

090409_clip_image002U svakodnevnom govoru navikli smo ubrajati u sveto trodnevlje Veliki četvrtak, Veliki petak i Veliku subotu.

Sveto trodnevlje započinje misom Večere Gospodnje, nastavlja se liturgijom Velikog petka, Uskrsnim bdjenjem, dnevnom misom na Uskrs, a završava službeno večernjom misom uskrsnog dana.…

više

DIJASPORA SE TRUDI NJEGOVATI SVOJ HRVATSKI

Jim Hlavac, australski lingvist hrvatskih korijena Sveučilište Monash, Melbourne

Razgovarala: Vesna Kukavica/ Vijenac 731

Dopuštamo si procjenu da od 2,9 milijuna naših ljudi u svijetu, koji su obuhvaćeni istraživanjem, možda oko 2 milijuna zna hrvatski jezik / U zemljama u kojima živi razmjerno mlado iseljeništvo (Irska i Švicarska) ili u zemljama u kojima je hrvatska iseljenička zajednica velika sa znatnim brojem pripadnika prve, druge pa i treće generacije, poput Kanade, Njemačke ili Austrije, hrvatski se jezik još dobro čuva / Kod nekih postoji određeni strah, da ne govore hrvatski „dovoljno dobro“, no kod nekih se stvarno radi o ljudima čiji su roditelji govorili neki drugi jezik kod kuće.

Serijska publikacija Language Contact and Bilingualism, koju uređuje…

više

IMAMO LI HRVATSKU

Iz drugih medija/ Irska. ir

piše: Dubravka Lisak

Obilježava se trideseta godina od osamostaljenja Hrvatske. Čitam baš danas u novinama. Da tu i tamo ne bacim oko na Jutarnji ili Večernji list, ne bih to ni znala. Imam vlastitih problema i preokupacija ovdje.

A onda mi je oko zapelo na nekog tamo ministra koji ponosno priča o uspjesima Hrvatske i kako je njemu i njegovoj obitelji dobro.…

više

IŠČITAVANJE VLAČIĆA U NOVOM RUHU

Luka Ilić: “Teološka biografija Matije Vlačića Ilirka”

Piše: Jaroslav Pecnik/ Novi list

Za svoj doprinos izučavanju Vlačićeva djela Luka Ilić je, prigodom 500. obljetnice reformacije, dobio Lutherovu medalju i zahvalnicu Evangeličke crkve u RH, a 2020. nagradu grada Labina za »kontinuirano proučavanje djela M. V. Ilirika«. Prije knjige koja je ovdje prikazana, u Hrvatskoj je 2014. (u Puli) objavio studiju »Milost, vjera i grijeh: teologija Matije Vlačića Ilirika«…

više

PUNA SRCA PISME

Na 16. festivalu klapa uz mandoline i gitare u Makarskoj kojeg medijski promiče i Hrvatski glas Berlin, nagradu publike dobila je zadarska klapa Munita a zlato stručnog žirija otišlo je u ruke klape Subrenum iz Župe dubrovačke.

Iz drugih medija/ Makarsko primorje/Jasna Morović/IvoR

Makarska/ ‘Vratit će se naša dica’ pjesma koju je izvela klapa Munita iz Zadra, na svom prvom nastupu na Festivalu kapa uz mandoline i gitare, dobila je dugotrajan pljesak publike i nagradu violinski ključ za najbolju klapu prema glasovima gledatelja.…

više

500. ROĐENDAN MARULIĆEVE JUDITE

Jedini potpuno sačuvani primjerak prvoga izdanja “Judite” Marka Marulića čuva knjižnica samostana Male braće u Dubrovniku, koja će 500. obljetnicu Marulićeve Judite obilježiti u petak, 13. kolovoza u klaustru samostana izlaganjem te knjige na isti dan, pola tisućljeća nakon tiskanja knjige, najavljeno je iz Samostana male braće.

Iz drugih medija/ izvor: Večernji list

Libar Marka Marula Splićanina u kom se uzdarži istorija svete udovice Judit u versih harvacki složena” prva je Marulićeva knjiga tiskana na hrvatskom jeziku, a objavljena je u Veneciji 13. kolovoza 1521. Taj je ep Marko Marulić napisao još 1501. nadahnut biblijskom junakinjom, a po njemu je on kasnije prozvan “ocem hrvatske književnosti”.…

više

VAŽAN ČIN POMOĆI BUNJEVAČKOM GOVORU

Prijedlog za proglašenje bunjevačkoga govora nematerijalnom kulturnom baštinom

izvor: Hrvatske novine

Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje poslao je Ministarstvu kulture prijedlog da se bunjevački govor proglasi nematerijalnom kulturnom baštinom Republike Hrvatske, kao važan čin pomoći bunjevačkom govoru i svim Bunjevcima u Hrvatskoj i inozemstvu, izvijestio je ravnatelj tog instituta Željko Jozić.

Na konferenciji za novinstvo, održanoj u srijedu 17. ožujka…

više

ODLAZAK GOSPODINA

“Splićani ne zaostaju u ponosu na prezime Kranjčar koje će zlatnim slovima ostati upisano u hrvatsku nogometnu povijest”

autor: Magdalena Mrčela/ Dalmacija Danas
foto: HNS

Kažu da nije lijepo uspoređivati jer kako god okreneš, jedan je član poredbe uvijek zakinut. Netko mora biti jača, a netko slabija karika. Međutim, kad se u tu jednadžbu uvrsti Zlatko Cico Kranjčar, nema ni dileme ni druge strane. Na vagu takve ljudske i trenerske veličine teško da će itko zakoračiti. Na kraju dana, ne bi imalo ni smisla.

Legendarni Dinamov igrač, strijelac 98 prvenstvenih golova, trener 18 klubova i triju reprezentacija, osvajač legendarne Zagrebove prvenstvene titule tijekom neprekinute dominacije Hajduka i Dinama, voljeni selektor naše nacionalne vrste, obiteljski čovjek, prijatelj i gospodin prerano je napustio sve koji ga vole, u 65. godini života.…

više

MEĐUNARODNA LIKOVNA IZLOŽBA U IVANOVCIMA

Iz drugih medija/ Valpovština.info

napisala: Ljiljana Marinjak

Ivanovici/ Od srijede 4. studenoga 2020.g. prostor Društvenog doma u Ivanovcima postao je mjesto gdje se slavi dječje stvaralaštvo.

Razlog tome je otvorenje međunarodne likovne izložbe Iserlohn – Essen – Orašje – Bjelovar – Zagreb na temu „Jezik– riječ– ljubav– maska—mač i štit– umjetnost“ u organizaciji OŠ Ladimirevci, PŠ Ivanovci i učiteljica razredne nastave Marije Bulut Lukačević, Marine Arambašić i Ljiljane Marinjak.…

više

IMA LI HRVATSKO ISELJENIŠTVO PREDSTAVNIKA U HRVATSKOM SABORU

Ima li hrvatsko iseljeništvo predstavnika u Hrvatskom saboru nakon ovih izbora?

Vrlo kratko i jasno – nema. Sva tri saborska zastupnika izabrana su prvenstveno glasovima hrvatskih državljana u Bosni i Hercegovini

Iz drugih medija: Večernji list/autor: Wollfy Krašić

Ima li hrvatsko iseljeništvo predstavnika u Hrvatskom saboru nakon ovih izbora? Vrlo kratko i jasno – nema. Sva tri saborska zastupnika izabrana su prvenstveno glasovima hrvatskih državljana u Bosni i Hercegovini (BiH).

Ove je godine broj aktivno registriranih birača za izbore za zastupnike u Hrvatski sabor izvan Republike Hrvatske (RH) iznosio 184 786. Od toga je na BiH otpalo 96 535, odnosno 52,24%, dakle nešto više od polovice.…

više