događaji, vijesti, najave i aktivnosti Hrvata u Berlinu
Duga i kratka množina imenica muškog roda u hrvatskom jeziku
prilog: Marija Juračić
„Čovječe, ne možeš tako govoriti“, pomislila sam čitajući recenziju jedne knjige. Autor recenzije uporabio je množinu imenice u smiješnom, nepravilnom obliku i samim tim mnoge stvari doveo u pitanje.
U svjetskim razmjerima mali broj ljudi govori hrvatski jezik, nešto veći broj ga potpuno razumije, a nešto manji broj uočava njegove jezične posebnosti.…
tekst: Marija Juračić
Pjesnici ih vole, jer oni vole suprotnosti, a antonimi su leksemi suprotnog značenja. Ukopali se na suprotnim stranama i ne vole se doticati iako zajedno čine antonimski par: ružno – lijepo, nisko – visoko, dan – noć, crno – bijelo.
Ne podsjeća li vas to na loš brak koji je, usprkos neslaganju karaktera, osuđen trajati?
Što se mene tiče, ovoliko znanja o antonimima dostaje svakome tko nešto piše ili voli rješavati križaljke.…
Iz naše arhive/ objavljeno 14.03.2011.
MALI JEZIČNI SAVJETI
Časopis Jezik
U posljednje vrijeme prirodne su nepogode zaredale cijelim svijetom, izvještavaju nas tuđi pa potom i naši izvjestitelji i novinari.
Da katkad osim same vijesti naši novinari preuzimaju i tuđe rečenično ustrojstvo, svjedoči rečenica koju su slušatelji jednoga radija mogli čuti u pregledu najvažnijih događaja dana, a koja je postala već uobičajena: „Potres koji se osjetio… potpuno je…
Iz naše arhive/ objavljeno 01.06.2011.
MALI JEZIČNI SAVJETI
Časopis Jezik
Kako je dobro reći svetičino ime, Moli za nas, sveta Ana ili Moli za nas, sveta Ano?
Kako se obraćamo ženskim osobama čije ime završava na -a (Ana, Ivančica) ili čije zanimanje završava na -a (učiteljica) ili uopće, kakav je vokativ imenica za ženske osobe na -a (prijateljica, svetica)?
Pitanje je, naravno, o vokativu ženskih imena – o obliku ženskoga…
Iz naüe arhive/ objavljeno 05.12.2016.
Mali jezični savjeti
tekst: Marija Kukić, lektorica Hrvatskog glasa Berlin
Vrijeme je adventa ili došašća. To je vrijeme kada se pripremamo za dolazak Kristov.
Riječ advent ili došašće (lat.adventus = dolazak) piše se malim slovom jer to nije naziv blagdana nego razdoblje u liturgijskoj godini četiri nedjelje prije Božića, kao što je i korizma razdoblje u liturgijskoj godini četrdeset dana prije Uskrsa, ili kao što su četiri godišnja doba razdoblja u kalendarskoj godini.…
Iz naše arhive/ objavljeno 13.12.2016.
tekst: Marija Kukić, lektorica Hrvatskog glasa Berlin
U prošlim Jezičnim savjetima bilo je riječi o pisanju naziva blagdana, a danas ću se osvrnuti na pravilno pisanje naziva praznika i spomendana.
U njihovom pisanju vrijedi isto pravilo kao u pisanju naziva blagdana. Prva riječ piše se velikim, a ostale riječi pišu se malim početnim slovom, osim ako se u nazivu ne nalazi vlastito ime.…
Iz naše arhive/ objavljeno 23.10.2017.
tekst: Marija Kukić
U svakodnevnom pismu i govoru mnogo puta čujemo kako govornici vrlo često koriste pleonazme. Što su zapravo pleonazmi? To je suvišno ponavljanje riječi i izraza u kojima je jedan dio suvišan jer je njegovo značenje već uključeno u značenje druge riječi.
Evo nekoliko primjera:
– mala kućica/ ovdje je riječ mala suvišna jer je imenica kućica…
Iz naše arhive/ objavljeno 19.07.2017.
tekst : Marija Kukić, lektorica Hrvatakoga glasa Berlin
Riječi: sljedeći i slijedeći, slične su po obliku, ali su različite po značenju. Obje inačice su ispravne, bitno je samo što njima želimo izreći.
Riječ sljedeći je pridjev i dolazi uz imenicu. Sklonjiv je, a znači onoga/onu/ ono/ koji dolazi iza nekoga ili nečega.
Npr: sljedeća stranica, sljedeći put, sljedeći korak, sljedeći sat, sljedeće upute……
Iz naše arhive/ objavljeno 01.11.2012.
Časopis Jezik
Imena vjerskih blagdana pišu se velikim počenim slovom: Božić, Uskrs, Tijelovo, Duhovo.
Ako se ime blagadana sastoji od dviju ili više riječi (ako je dvočlano ili višečlano), osim prve riječi velikim se početnim slovom piše još i ona riječ koja je vlastito ime: Sveta tri kralja, ali: Sveti Nikola.
U imenu Svi sveti samo se prva riječ piše velikim početnim slovom jer druga riječ nije vlastito ime. Zbog toga je pravilno Svi sveti, a ne Svi Sveti. Ime se mijenja po padežima ovako: Svi sveti, Svih svetih, Svim svetima, Sve svete …
S je prijedlog, nepromjenjiva vrsta riječi. Vrlo često griješi se u njegovoj primjeni. Naime, nekada se umjesto prijedloga S koristi njegova nešto duža verzija – SA. Koji je oblik pravilan? Kada koristimo S, kada SA?