ADVENT I SVETI NIKOLA

Iz naše arhive/ objavljeno 05.12.2016.

Mali jezični savjeti

tekst: Marija Kukić, lektorica Hrvatskog glasa Berlin

Hrvatski_pravopis-296x164Vrijeme je adventa ili došašća. To je vrijeme kada se pripremamo za  dolazak Kristov.

Riječ advent ili došašće (lat.adventus = dolazak) piše se malim slovom jer to nije naziv blagdana nego razdoblje u liturgijskoj godini četiri nedjelje prije  Božića, kao što je i korizma razdoblje u liturgijskoj godini četrdeset dana prije Uskrsa, ili kao što su četiri godišnja doba razdoblja u kalendarskoj godini.…

više

U KATARU ILI U KATRU – NEPOSTOJANO A

Iz naše arhive/ objavljeno 26.02.2018

prilog: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin

Nepostojano a je glasovna promjena u kojoj se samoglasnik a javlja u samo nekim oblicima, a osnovna svrha je olakšavanje izgovora u nekom padežu, ili u nekoj posuđenoj riječi.

Nepostojano a često se javlja u nominativu množine nekih imenica muškog roda:…

više

ŠTO KAŽE GRAMATIKA

Iz naše arhive/ objavljeno 01.11.2012.

Časopis Jezik

screenshot_2017-08-15-11-41-34-1Imena vjerskih blagdana pišu se velikim počenim slovom: Božić, Uskrs, Tijelovo, Duhovo.
Ako se ime blagadana sastoji od dviju ili više riječi (ako je dvočlano ili višečlano), osim prve riječi velikim se početnim slovom piše još i ona riječ koja je vlastito ime: Sveta tri kralja, ali: Sveti Nikola.
U imenu Svi sveti samo se prva riječ piše velikim početnim slovom jer druga riječ nije vlastito ime. Zbog toga je pravilno Svi sveti, a ne Svi Sveti. Ime se mijenja po padežima ovako: Svi sveti, Svih svetih, Svim svetima, Sve svete …

Savjet napisala: Sanda Ham…

više

USKRSNI ILI USKRŠNJI

Iz naše arhive/ objavljeno 10.04.2017

zabilježila: Marija Kukić, lekorica Hrvatskoga glasa Berlin

timthumbImenica Uskrs piše se velikim početnim slovom (o čemu sam već pisala).

Kako glasi posvojni pridjev nastao od ove imenice? Uskrsni ili uskršnji?

Oba pridjeva nastala su od imenice Uskrs i pišu se malim početnim slovom. Pridjev uskrsni nastao je dodavanjem sufiksa  -ni i češće se koristi, dok je uskršnji nastao dodavanjem sufiksa …

više

PREMINUO AKADEMIK STJEPAN BABIĆ

Stjepan Babić je jedan od najznačajnijih hrvatskih jezikoslovaca druge polovine 20. stoljeća.

U petak 27. kolovoza 2021. u Zagrebu je u 96. godini života umro jedan od najznačajnijih hrvatskih jezikoslovaca akademik Stjepan Babić, redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Bavio se prvenstveno problematikom suvremenoga hrvatskoga književnoga jezika, posebno tvorbe riječi. Potpuna bibliografija Stjepana Babića obuhvaća više od tisuću bibliografskih jedinica, a ističu se ponajprije Tvorba riječi u hrvatskome književnom jeziku (1986), Pregled gramatike hrvatskosrpskoga…

više

ZAHVALITI ILI ZAHVALITI SE

Iz naše arhive/ objavljeno 26.08.2014.

MALI JEZIČNI SAVJETI

Časopis Jezik

U hrvatskom jeziku glagoli zahvaliti zahvaliti se, premda imaju različito značenje, vrlo se često rabe bez vidljive značenjske razlike pa ju i ne zamijetimo u rečenicama Zahvalio je na pozivu. Zahvalio se na pozivu.

Zahvaliti
znači izreći zahvalu, reći komu hvala pa je glagol posve pravilno uporabljen u primjeru Zahvalio je na pozivu ako je doista u rečenici trebalo izreći zahvalu i poziv prihvatiti.…

više

KAKO ČESTITATI NOVU GODINU

Mali jezični savjeti
od Časopis Jezik

Čestitali novu godinu e-poštom ili papirnom zemaljskom poštom, trebamo čestitku napisati, a pismo nas donekle zbunjuje jer nismo sigurni treba li pisati sretna Nova godina ili sretna nova godina.

Malim slovom napisana, nova godina odnosi se na sljedeću kalendarsku godinu, onu koja započinje 1. siječnja 2011. i završava 31. prosinca 2011. …

više

O JEZIKU VALJA RAZMIŠLJATI

Duga i kratka množina imenica muškog roda u hrvatskom jeziku

prilog: Marija Juračić

„Čovječe, ne možeš tako govoriti“, pomislila sam čitajući recenziju jedne knjige. Autor recenzije uporabio je množinu imenice u smiješnom, nepravilnom obliku i samim tim mnoge stvari doveo u pitanje.

U svjetskim razmjerima mali broj ljudi govori hrvatski jezik, nešto veći broj ga potpuno razumije, a nešto manji broj uočava njegove jezične posebnosti.…

više

MALA PRIČA O ANTONIMIMA

tekst: Marija Juračić

Pjesnici ih vole, jer oni vole suprotnosti,  a antonimi su leksemi suprotnog značenja. Ukopali se na suprotnim stranama i ne vole se doticati iako zajedno čine antonimski par: ružno – lijepo, nisko – visoko, dan – noć, crno – bijelo.
Ne podsjeća li vas to na loš brak koji je, usprkos neslaganju karaktera,  osuđen trajati?

Što se mene tiče, ovoliko znanja o antonimima dostaje svakome tko nešto piše ili voli rješavati križaljke.…

više

Najbolji jezični savjet ikada!?

Iz naše arhive/ objavljeno 14.03.2011.

MALI JEZIČNI SAVJETI
Časopis Jezik

U posljednje vrijeme prirodne su nepogode zaredale cijelim svijetom, izvještavaju nas tuđi pa potom i naši izvjestitelji i novinari.
Da katkad osim same vijesti naši novinari preuzimaju i tuđe rečenično ustrojstvo, svjedoči rečenica koju su slušatelji jednoga radija mogli čuti u pregledu najvažnijih događaja dana, a koja je postala već uobičajena: „Potres koji se osjetio… potpuno je

više