Proslavljen je Dan državnosti i Dan Oružanih snaga Republike Hrvatske u Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Saveznoj Republici Njemačkoj.
prilog: Aleksandra Brnetić
Berlin/ Nije se prošloga utorka, 2. lipnja, moglo zamisliti ugodnije ljetno vrijeme. Toplo, ali ne i prevruće. Kad je zatrebalo, blagi vjetrić je znao zapirkati. U svom prostranom i pokojim drvetom zasjenjeno, što je osjetljivima na Sunčeve zrake pružalo ugodnu zaštitu, Hrvatsko veleposlanstvo je u schöneberškoj Ulici Javora (Ahornstrasse) u podne priredilo primanje s pravim objedom, od slavonskog čobanca pa sve do crnog rižota od sipe i za predjelo, a što drugo, nego pršut i kulen. Sve se to lijepo moglo zaliti istarskom malvazijom ili dalmatinskim plavcem.
Povod je bio, drage čitateljice i dragi čitatelji, već sigurno pogađate – Dan državnosti, spomen na dan kada je prije trideset i šest godina, 30. svibnja 1990., u Saboru na Markovom trgu u Zagrebu konstituiran prvi višestranački Sabor, kao i Dan Oružanih snaga Republike Hrvatske.
Tog je dana, prisjetimo se, dr. Franjo Tuđman, predsjednik Hrvatske demokratske zajednice, u Saboru proglašen predsjednikom Predsjedništva Socijalističke Republike Hrvatske (SRH). Obrativši se nazočnima, Tuđman je istaknuo kako je kroz dugu povijest „Hrvatski državni sabor bio čuvarom suvereniteta (s izuzetkom razdoblja od 1918. do 1941.) hrvatskoga naroda u odnosu na druge nacionalne i državne zajednice“.
Saborski saziv iz 1990. godine radio je tek nešto duže od dvije godine, no donio je povijesne odluke koje su otvorile put hrvatskoj suverenosti i samostalnosti, omogućile raskid državno-pravnih sveza s bivšom državom, SFRJ (Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija). Odluke je donosio u turbulentnim, ratnim uvjetima, u međunarodnim okolnostima koje Hrvatskoj nisu osobito išle u prilog.
U ovih se 36 godina štošta toga promijenilo u odnosu međunarodne zajednice prema Hrvatskoj, što je do izražaja došlo i u prigodnim govorima na svečanom primanju.
U vrtu su se manjim dijelom okupili članovi hrvatske zajednice u Berlinu i u Saveznoj Republici Njemačkoj, a većim predstavnici berlinskog diplomatskog zbora pa tako među ostalima veleposlanik Helenske Republike (Grčka) Alexandros Papaioannou, veleposlanica Simbabwe Alice Mashingaidze, Florencia Vilanova de von Oehsen, veleposlanica El Salvadora, dr. Faruk Ajeti, veleposlanik Republike Kosovo, dr. Snežana Janković, veleposlanica Republike Srbije, Adriana-Loreta Stănescu, veleposlanica Rumunjske.
Okupljenima se prigodnim govorom, na njemačkom jeziku, prvo obratio veleposlanik Gordan Bakota koji je na početku svog obraćanja pozdravio Anju Wallau, opunomoćenicu njemačke Savezne vlade za pitanja europske politike, koordinaciju Europske unije i vanjske odnose EU u njemačkom Saveznom ministarstvu vanjskih poslova. Nakon toga je Wallau preuzela govornu „štafetu“.
Ovakvih manifestacija nema bez državnih himni, tih reprezentativnih pjesama država, te je stoga službeni dio hrvatskog primanja počeo hrvatskom himnom. „Lijepu našu“ otpjevala nam je klapa Hrvatske ratne mornarice “Sveti Juraj”, koja je početkom godine navršila, ali i proslavila, 25 godina. Uslijedila je njemačka himna čiji prvi stih glasi: Einigkeit und Recht und Freiheit für das deutsche Vaterland! (Jedinstvo i pravda i sloboda za njemačku domovinu!). I na kraju smo tiho pjevušili uz „Odu radosti“, himnu Vijeća Europe, odnosno Europske unije.
Obraćanje veleposlanika Republike Hrvatske, Gordana Bakote, povodom Dana državnosti i Dana Oružanih snaga Republike Hrvatske, 2. lipnja 2026., donosimo u cijelosti (s njemačkog na hrvatski u prijevodu autorice):
“Poštovana gospođo povjerenice Wallau, Vaše Ekselencije, poštovani gospodine nadbiskupe dr. Koch, gospođe i gospodo, dragi prijatelji Hrvatske,
iznimna mi je čast pozdraviti Vas danas, u svoje ime kao i u ime vojnog izaslanika obrane Veleposlanstva Republike Hrvatske, gospodina kapetana fregate Musulina, povodom Dana državnosti i Dana oružanih snaga Republike Hrvatske.
Na današnji dan prisjećamo se 30. svibnja 1990. i utemeljenja prvog demokratski izabranog višestranačkog parlamenta Hrvatske. To je bio početak procesa stvaranja današnje Republike Hrvatske.
Danas je Republika Hrvatska članica Europske unije i NATO-a, dio Schengenskog prostora i Eurozone, kao i pouzdan partner i saveznik u svladavanju sigurnosnih i geopolitičkih izazova našeg vremena. Za Saveznu Republiku Njemačku vežu nas zajedničke europske vrijednosti – demokracija, vladavina prava i sloboda, ali podjednako i zajednička odgovornost za mir, sigurnost i stabilnost u Europi.
Posebno nas raduje sve intenzivniji politički dijalog na najvišoj razini. Službeni posjet hrvatskog premijera Andreja Plenkovića Berlinu krajem prošle godine, kao i ovogodišnji posjet saveznog kancelara Friedricha Merza Zagrebu, upečatljivo naglašavaju novu dinamiku u njemačko-hrvatskim odnosima. Taj se razvoj odražava i u tijesnoj suradnji na razini ministara vanjskih poslova. Ministar vanjskih poslova Johann Wadephul posjetio je Zagreb prošle godine, a prije četiri tjedna hrvatski ministar Gordan Grlić Radman službeno je posjetio Berlin. Tom prilikom ministri su potpisali Zajednička izjava o pojačanoj suradnji između Hrvatske i Njemačke, uključujući i listu zajedničkih projekata. Time su naši bilateralni odnosi dobili novi, ambiciozniji i sadržajno proširen strateški okvir.Suradnja na području politike proširenja Europske unije od posebne nam je važnosti. Za Hrvatsku ona ostaje jedno od središnjih strateških pitanja i bitan preduvjet za dugoročnu stabilnost jugoistočne Europe. Promicanje stabilnosti, prosperiteta, demokracije i europskih integracija u jugoistočnoj Europi u vitalnom je interesu Hrvatske. Isto je tako podrška Ukrajini jedan od naših jasnih i nedvosmislenih prioriteta vanjske politike. Hrvatska i Njemačka dijele uvjerenje da međunarodno pravo i načelo teritorijalnog integriteta moraju ostati temelj europskog sigurnosnog poretka. Hrvatska jest, i ostaje, pouzdan saveznik NATO-a koji aktivno pridonosi sigurnosti i stabilnosti Saveza.
Hrvatska sve više samu sebe shvaća ne samo kao bilateralnog partnera, već i kao aktivnog sustvaratelja europskog ustroja i regionalnih inicijativa. Ove godine Hrvatska predsjedava Inicijativom triju mora, platformom usmjerenom na jačanje prometne, energetske i digitalne infrastrukture između trinaest država članica Europske unije koje se nalaze na području Baltičkog mora, Jadranskog i Crnog mora, s Njemačkom kao strateškim partnerom. Pritom Hrvatska dograđuje svoju ulogu okretišta energetskog i prometnog središta za susjedne države i za Srednju Europu, posebno kroz LNG terminal na otoku Krku, JANAF-ov plinovodni sustav i proširenje njihove međusobne infrastrukturne povezanosti. Time svojim partnerima nudimo sigurne i diversificirane opskrbne puteve. Moje vrlo poštovane gospođe i poštovana gospodo,danas obilježavamo i Dan Oružanih snaga Republike Hrvatske. Slavimo 35. obljetnicu povijesnog formiranja Nacionalne garde i osnivanja hrvatskih oružanih snaga koje su tijekom Domovinskog rata branile međunarodno priznate granice Hrvatske i osiguravale puni suverenitet naše države. Kako bi uspješno odgovorila na današnje izazove, Hrvatska dosljedno modernizira i jača svoje obrambene sposobnosti, nabavljajući moderne zapadne tehnologije i poticanjem društvene rezilijencije na sigurnosne prijetnje i krizne situacije. S tim u vezi ponovno smo uveli dvomjesečnu vojnu obuku. (Jedan dio publike je na te riječi veleposlanika Bakote reagirao velikim pljeskom.) Hrvatska će kontinuirano jačati svoje obrambene sposobnosti kako bi se zajedno sa svojim saveznicima suočila sa sadašnjim izazovima sigurnosne politike i pridonijela kolektivnoj sigurnosti u okviru Atlantskog saveza.
U tom procesu suradnja sa Saveznom Republikom Njemačkom zauzima istaknuto mjesto. U prosincu 2025. potpisali smo u Berlinu ugovor o nabavi njemačkih borbenih tenkova Leopard 2A8. Istodobno je DOK ING, vodeća tvrtka hrvatske obrambene industrije, postao dio njemačke grupacije Rheinmetall. Sastanci ministra obrane Ivana Anušića i ministra obrane Borisa Pistoriusa jasno pokazuju koliko su kao saveznice, Hrvatska i Njemačka, blisko povezane unutar europske sigurnosne arhitekture. To blisko partnerstvo odražava se i u vojnoj suradnji. Hrvatski kontingent u Litvi dio je multinacionalne NATO-ove borbene skupine pod njemačkim zapovjedništvom i zajedno sa saveznicima vitalno pridonosi zastrašivanju i obrani istočnog krila saveza. Nova dinamika vidljiva je i u gospodarskoj sferi. S investicijskom ocjenom na razini A minus i skorim punopravnim članstvom u OECD-u (opaska autorice: Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj), još je jednom potvrđeno međunarodno povjerenje u stabilnost i razvojnu putanju Hrvatske. Njemačka je najvažniji vanjskotrgovinski partner Hrvatske, jedan od najvećih investitora u hrvatsko gospodarstvo i jedno od najznačajnijih tržišta za naše tvrtke. Veliki Njemačko-hrvatski gospodarski forum, koji se uz sudjelovanje premijera Andreja Plenkovića prošlog prosinca održao u Berlinu, još je jednom pokazao koliko su usko isprepletena naša gospodarstva, kao što je pokazao da postoji i ogroman interes za nove projekte, ulaganja i tehnološku suradnju.
Turizam je važna komponenta ove veze, a turizam je jedan od ključnih sektora hrvatskog gospodarstva. Prošle godine Hrvatsku je posjetilo gotovo 22 milijuna turista, uključujući tri milijuna gostiju iz Njemačke.Iskreno zahvaljujemo našim njemačkim prijateljima što iz godine u godinu biraju Hrvatsku kao lako dostupnu, sigurnu i gostoljubivu turističku destinaciju. S velikom predanošću radimo na daljnjem produbljivanju naših odnosa i na ovom području. Jučer je ovdje u Berlinu svečano otvoren ured Hrvatske turističke zajednice, organizacije kojoj bih ovom prilikom želio toplo zahvaliti na podršci u organizaciji današnjeg primanja. Lipanj 2026. je mjesec u kojem počinje jedan od najznačajnijih globalnih događaja: Svjetsko prvenstvo u nogometu. Na terenu će se Hrvatska, Njemačka i mnoge druge nacije natjecati za željeni naslov. U mojoj zemlji vjerojatno nema niti jednog nogometnog navijača koji se istovremeno ne smatra nacionalnim izbornikom, sucem, komentatorom, pa čak i napadačem. Ipak to nije dovoljno za pobjedu. Veliki uspjeh rađa se iz zajedništva, povjerenja i timskog duha. To vrijedi kako u sportu tako i u svakoj drugoj sferi naših života. I Hrvatskoj i svim ostalim momčadima želim puno uspjeha!
Dopustite mi da se sada na hrvatskom jeziku obratim našim sunarodnjacima u Njemačkoj.
Drage Hrvatice i Hrvati, hvala vam što svojim neumornim radom, znanjem i uspjesima pridonosite ugledu Republike Hrvatske u SR Njemačkoj.
Hvala vam i na potpori koju ste pružali u trenucima kada se Hrvatska u Domovinskom ratu borila za svoju slobodu, neovisnost i međunarodno priznanje.
Hvala vam što hrvatski jezik, kulturu i identitet čuvate u svojim obiteljima, udrugama, hrvatskim katoličkim misijama, kroz hrvatsku nastavu, sportske klubove i druge važne aktivnosti.
Republika Hrvatska to prepoznaje i cijeni.
Upravo je zato protekli tjedan po prvi put obilježen Tjedan Hrvata izvan Republike Hrvatske, inicijativa kojom želimo dodatno povezati domovinsku i iseljenu Hrvatsku.
Bez obzira na to gdje živjeli, Hrvatska je vaša domovina. Uoči nadolazećeg Svjetskog nogometnog prvenstva, koje s velikim nestrpljenjem iščekujemo, želio bih citirati predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića koji je poručio: „Igrajmo svi za tim Hrvatska!
Prije nego što predam riječ, želio bih zahvaliti svima koji su pridonijeli uspjehu ovog primanja, našim partnerima, osoblju Veleposlanstva, kao i brojnim prijateljima Hrvatske koji su uz nas.
Posebno zahvaljujem svima Vama što ste došli i što ste tako pokazali da ste zainteresirani. Vaše sudjelovanje ističe uske veze i suradnju punu povjerenja koja povezuje naše dvije zemlje. Puno Vam hvala!“
Nakon Bakotinog govora i govora Anje Wallau, kojeg ćemo objaviti idućih dana, „Sveti Juraj“ nazočnima je pokazao da se Hrvatska može ponositi i svojim zborskim pjevačima, pjevačkim zborovima, kojih je, usuđujem se to reći, gotovo pa isto toliko kao i nogometnih klubova.