događaji, vijesti, najave i aktivnosti Hrvata u Berlinu
Skulptura Nikole Tesle vraćena je u Gospić nakon gotovo trideset godina, a novi odljev je zamijenio stari koji je bio uništen miniranjem 1992.
prilog iz drugih medija: Zvonimir Mitar
Gospić/ Brončana skulptura Nikole Tesle, rad kipara Frane Kršinića, ponovno je postavljena u Gospiću, na novome Trgu Nikole Tesle, a ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek rekla je na prigodnoj svečanosti kako je to prilika da se još jedanput poklonimo velikome Tesli.
“Mislim da je današnji program zaokružio Teslin jedinstveni život i uz intervencije umjetnika i znanstvenika poslao još jednom poruku koliko je Tesla zadužio cijeli svijet”, rekla je hrvatska ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, dodajući kako vjeruje da će Tesla biti podsjetnik mladima da treba vjerovati u znanje, u svoje snove i uvijek raditi za opće dobro…
Kako su utrošena sredstva prikupljena za pogođene potresom u Petinji i Sisku
Berlin/ Nakon razornih potresa od 29./30. prosinca prošle godine koji su pogodili područje Sisačko-moslavačke županije, najviše Petrinju, Sisak i okolna mjesta i naselja, val dobročinstva širio se i Hrvatskom i svijetom.
Željeli su pomoći i pomagali su, ne samo naši ljudi već i stranci, potaknuti slikama razrušenih domova u sred zime.…
Đuro (Armeno) Baglivi
prilog: Verica Jačmenica-Jazbec, dr. med.
Đuro Armenius rodio se 8. rujna 1668. u Dubrovniku. Otac Vlaho bio je podrijetlom iz armenske obitelji Jurja Armena, a majka Ana iz obitelji Jakova Lupisa.
U dobi od dvije godine Đuro i njegov mlađi brat Jakov izgubili su oba roditelja. Oni su umrli najvjerojatnije od tuberkuloze. Djecu je na odgoj preuzeo stric Jakov Armeno, a nakon njegove smrti djecu je podizala obiteljska služavka, seljanka Marija Dragišić.
Budući da su dječaci pokazali neobičnu oštroumnost, za njihov su se daljnji odgoj zauzeli dubrovački isusovci p. Miho Mondegai i p. Rafo Tudizić.…
Pokreće se natječaj haiku poezije
prilog: urednički tim “HAIKU KRUGOVA”
“Urednički tim “HAIKU KRUGOVA” u suradnji s Lanterna magazinom, pokrenuo je haiku natječaj i kolumnu “Haiku krugovi” koji će svaki mjesec birati najbolja tri haiku rada na određenu temu te bit i nagrađeni i objavljeni u sklopu Lanterna magazina.
U budućnosti planiraju se i online haiku radionice preko Zooma uz gostovanje i brojnih već afirmiranih autira iz cijeloga svijeta kao i naših autora.…
Održano uz Dan knjige i autorskih prava
“Nemojte mi reć‘ kako niste znali za književnu tribinu u Wiesbadenu!”
piše: Ivica Košak
Poslije trideset godina rada, što ujedno znači i iskustva i (nove) tradicije, trebala bi literarna tribinu u povodu jedne zapažene svjetske manifestacije knjiga i autor(-skih prav)a biti nešto posve po sebi razumljivo s niskom potrebom bilo kome i bilo što objašnjavati:
piše: Ivan Tumbas
Tužna je ova priča koju sam čuo je od mojeg pokojnog dide Ivše, prija tušta godina. Pripovitka je kako je jedan Bunjevac, u ono vrime, prošo kalvariju.
Po stazi uz kaldrmisani sokak koraca mladi svećenik. Duboko je zamišljen. Cigurno razmatra kaku važnu stvar. U ruki mu tanka crno lakirana batinica sa drškom od kosti, koju mirno i jednako diže i spušta u znak duševne i tilesne sabranosti. Kako se put penjo gori, …
Tiskan i predstavljen “Zabranjeni gariful”, Anele Boričić
foto: Ivana Vučić i Željko Vojković
Svjetlo dana je ugledala nova knjiga Anele Borčić, naslova “Zabranjeni gariful”. Izdavač je Spiritoso d.o.o Zagreb. Knjiga je objavljena u okviru Nacionalne strategije poticanja čitanja u Godini čitanja, uz potporu Ministarstva kulture RH.
Otoci i more poput starih su škrinja oduvijek skrivali brojne priče i legende. Stoljećima su ih bake i djedovi pričali svojim unucima…
Anela Borčić na svoj način interpretira sedam priča i legendi viškog arhipelaga novim generacijama unuka koji na otok tek povremeno dolaze, a s njega ponesu topli osjećaj priče – priče koju je s njima podijelio nono ili nona.
U ovoj je knjizi zapisan dio prošlosti, a Natalia Borčić svoj je doživljaj prenijela kistom.…
piše: Verica Jačmenica-Jazbec, dr. med.
Moja mlada prijateljica Katarina dobila je poziv na intervju radi zaposlenja u zdravstvenoj ustanovi. Došla je k meni s pitanjem kako izgleda takav razgovor, tko će biti članovi komisije, što će je pitati, što se od nje očekuje…
Bilo mi je stalo da se ta krasna djevojka predstavi u najboljem svjetlu i da dobije to željeno radno mjesto. Zato smo Katarina i ja dugo pile kavu i razgovarale o tom predstojećem danu.…
Vrijednim suradnicima i dragim čitateljima, Uredništvo Hrvatskoga glasa Berlin čestita Međunarodni praznik rada!
Zašto se obilježava Međunarodni praznik rada?
Prvi svibanj, Međunarodni praznik rada, podsjećanje je na povijesnu borbu radničke klase u čitavom svijetu i težnju da se stvore humaniji i pravedniji odnos prema radniku/ci.
Stoljetna borba za radnička prava
Federacija trgovačkih organizacija i Radnički sindikat su 1884. godine donijeli rezoluciju o osmosatnom radnom vremenu, koja…