Moja djeca dobro govore hrvatski jezik, ali…
piše: Josip Marković
Mi, Hrvati u svijetu na prvom mjestu kao roditelji imamo i ne baš laku ulogu pri kulturnom oblikovanju naše djece. Očuvanje identiteta i jezika nije samo u našim rukama. Konkretno, ovdje u Njemačkoj djeca imaju obavezni njemački školski program i u manjem obimu nastava na materinjem jeziku (vjeronauk i hrvatska škola) koje su slobodni izbor svakog pojedinca. Druga i treća generacija naše loze ne upotrebljava dovoljno hrvatsku riječ, a vrlo dobro znamo kako je jezik naša prava domovina.
Dopunska hrvatska škola naše djece, vjeronauk i odgoj njihovih roditelja nisu dovoljna garancija očuvanja vlastitog jezika i nacionalnog identiteta Hrvata koji godinama žive izvan Hrvatske.
Brojne hrvatske udruge i Matica hrvatska za ruhrsko područje trebaju svojim projektima privuci mlade i ostali hrvatski puk i biti mjesto gdje se događa hrvatska riječ.
Paradoks je da se povijest uvijek na neki način ponavlja. Vječita borba za upotrebu vlastitog jezika u domovini je trajala sve do 19. stoljeća. Latinski, talijansk,i francuski, mađarski, njemački iIi srpski jezik su se kroz povijest pokušavali nametnuti kao službeni i dominantni, te tako asimilirati Hrvate kroz upotrebu svog jezika.
Na sreću, nisu uspjeli iako su žrtve bile prevelike. Očuvanjem jezika opstala je i očuvana hrvatska nacija.
Matica hrvatska u domovini je tu odigrala vrlo važnu i povijesnu ulogu Između ostalih velike zasluge u afirmaciji hrvatskog jezika pripadaju Antunu Mihanovicu i Ljudevitu Gaju, koji se zalažu da hrvatski jezik dobije isti status kao i drugi nacionalni jezici.
Vrlo važan je i podatak da je zagrebački biskup Maksilmilijan Vrhovec 1813 god. pozvao na buđenje nacionalne svijesti. 1842 god. osniva se Matica Ilirska (Grof Janko Drašković od Trakošćana).
Ilirsko ime u početku je jedino bilo prihvaćeno od postojeće vlasti (Napoleonovi ratovi –Ilirske provincije). Ivan Mazuranic je 1873 god. izabran za hrvatskog bana. Matica Ilirska mijenja ime 1874 god u Matica hrvatska.
Ivan Kukuljević Sakcinski bira se za presjednika (poznat je po tome sto je prvi puta u povijesti govorio na hrvatskom jeziku u Hrvatskom saboru) Hrvati su se izborili za svoj jezik .
Matica hrvatska koja je utemeljena sa svrhom nacionalnog i kulturnog identiteta u području znanstvenog, umjetničkog i duhovnog stvaralaštva jedan je od najbitnijih svjedoka kulture hrvatskoga naroda od njenog osnutka.
Mi živimo na podrucju Savezne Republike Njemačke gdje boravi cca. 400.000 stanovnika hrvatskog podrijetla. Od toga u sjevernoj Rajni Westfaliji zivi cca. 61.000 osoba podrijetlom iz Hrvatske i Bosne Hercegovine, odnosno 35.000 hrvatskih državljana, gdje polovina otpada na ruhrsko podrucje.
Broj te populacije je potencijalno područje djelovanja Matice hrvatske za ruhrsko područje, sa ciljem u očuvanju vlastitoga jezike I kulture, a istovremeno poštivanja i suživota sa našim domaćinima Nijemcima.
Prije aktivnog uključivanja u rad Matice hrvatske za ruhrsko područje djelovao sam pri hrvatskoj katoličkoj misiji Mülheim a.d. Ruhr i hrvatskoj dopunskoj školi na materinskom jeziku. Recitacija, gluma, pisanje i obrada književnih dijela i pretvaranje u kazališne komade su mi predstavljali veliko zadovoljsvo.
U suradnji sa Boženom Orlović koja vodi hrvatsku školu, sa djecom i roditeljima organizirali smo glumačku grupu koja je izvela nekoliko uspješnih kazališnih komada.
Nažalost, nas trud nije bio nagrađen nastupima na širem području Njemačke. Iz objektivnih razloga nastupali smo samo u Oberhausenu , Mülheim a.d.Ruhr i Duisburgu iako smo imali iznimno talentiranu grupu djece koja je kroz te nastupe još više učvrstila vještinu govora svog jezika.
Iskustvo iz tih lijepih dana mi daje nadu da ćemo u okviru Matice hrvatske za rurhsko područje i uz pomoć organizacija koje financiraju kulturne projekte, zainteresirati mlade da nam se pridruže i da se kao takvi prezentiramo Evropi u najljepšem svjetlu.
Motiv i podršku preuzeti predsjedavanje Matice hrvatske za ruhrsko područje pronašao sam u okviru svoje obitelji. Supruga i ja smo Hrvati i pored toga komunikacija sa našom djecom (dvije kćeri) ponekad ima i smiješnu stranu što se tiče upotrebe vlastitog jezika.
Postavljamo pitanja na hrvatskom jeziku, a odgovori su obično na njemačkom. Moram priznati da moja djeca dobro govore hrvatski jezik, ali…
Zbog toga „ali” i svih naših sugrađana koji imaju iste ili slične probleme, mislim da su brojne hrvatske udruge i Matica hrvatska još jedan važan kamenčić u mozaiku daljneg kulturnog oblikovanja i njegovanja hrvatskog jezika kao najvažnijeg oblika očuvanja hrvatskog bića.
Matica hrvatska za ruhrsko područje treba bolju komunikaciju sa središnjicom jer Matica hrvatska u domovini je najveći nakladnik knjiga I krovna je kulturna udruga Hrvata.
Nedostaje nam ta knjiga i hrvatski književnici koji bi trebali češće posjećivati Hrvate izvan domovine kako bi približili knjigu našem čovjeku, a uloga Matice hrvatske za ruhrsko područje je da bude katalizator tih dogadanja.
Himna „Lijepa naša“ će nam uvijek biti vodilja da ne odustanemo u našoj svetoj misiji da pomognemo našoj djeci da ostanu u biti ono što jesu, a to je da su Hrvati.