Uspješno organizirana kulturna večer povodom 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva.
tekst i foto: Hrvatski glas Berlin
Berlin/ Kulturna večer naslova “To je moja zemlja – hrvatska prošlost-baština budućnosti” upriličena u Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Berlinu povodom 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva, završila je prelijepom glazbeno -scenskom slikom u kojoj su zajedno stajali svi sudionici u programu i radosno pjevali: “Moja domovina, moja domovina, ima snagu zlatnog žita, ima oči boje mora, moja zemlja Hrvatska…”
A kad se pri tome primijeti osmijeh na usnama, sjaj i pokoja suza u očima publike, zanos sudionika, odraslih i djece odjevenih u narodne nošnje, entuzijazam i radost sudjelovanja glazbenika, umjetnika, unatoč i visokim temperaturama, znak je to i organizatoru da je odradio dobar posao i da je kultura opet progovorila i ljude spojila na najljepši način.
I počelo je pjesmom. “To je tvoja zemlja” – pjevali su i na gitarama svirali David Oštrek i Jaka Mihelač, operni pjevači, članovi Berlinske državne opere.
Organizator ove kao i niza prethodnih kulturnih, književnih i glazbenih večeri u prošloj i ovoj godini, za što su nagrađeni i Večernjakovom domovnicom za Događaj godine, su Hrvatska nastava Berlin, Hrvatski glas Berlin, Hrvatska zajednica Berlin i HKD V.F. Mažuranić.
Suorganizatore, Tamaru Janković, profesoricu povijesti i koordinatoricu Hrvatske nastave Berlin, Karmen Meić, predsjednicu Hrvatske zajednice Berlin i Stjepana Škorića, predsjednika HKD V.F Mažuranić, predstavila je na početku večeri Sonja Breljak, novinarka, urednica Hrvatskoga glasa Berlin, također suorganizatora u ovom projektu koji se po šesti puta ostvaruje, zahvaljujući i prostoru, odnosno potpori Veleposlanstva, veleposlanika i njegovih suradnika.
Nekoliko rečenica je stoga, kao svojevrsni domaćin, o važnosti takvih projekata i zadovoljstvu ostvarenim, te pohvale organizatorima i njihovoj suradnji, izrekao veleposlanik Gordan Bakota, dotičući se i teme večeri, povijesti i temelja državnosti.
Pred publikom se potom našla skupina pjevača Hrvatske zajednice Berlin, svi odjeveni u hrvatske narodne nošnje. Pjevali su slavonsku pjesmu “Ladovane”, a negdje pred kraj programa i ličku “Pjevaj mi pjevaj, sokole” te zaplesali kolo uz pjesmu iz Moslavine, “Okreni se, moje kolo”.
O temi večeri, 1100. obljetnici Hrvatskog Kraljevstva, događaju koji se, prema njenim riječima, s pravom smatra jednim od najvažnijih u povijesti hrvatskog naroda, govorila je Tamara Janković, profesorica povijesti i koordinatorica Hrvatske nastave Berlin. Njeno izlaganje prenosimo u cijelosti.
“Godinu 925. obilježavamo jer je upravo tada, prema izvorima iz doba pape Ivana X., Tomislav, dotadašnji knez, priznat i okrunjen za prvoga hrvatskog kralja. Time je srednjovjekovna Hrvatska postala suverena i međunarodno priznata država unutar tadašnjeg europskog političkog okvira.
Zašto je ova obljetnica važna?
Ona potvrđuje da Hrvati nisu samo narod s bogatom kulturom i tradicijom, nego i s dugim trajanjem državnosti, samostalno ili kao dio većih europskih monarhija te kasnije višenacionalnih država. Iako je Hrvatska kao kneževina postojala čitavo stoljeće ranije, u kralju Tomislavu vidimo simbol hrvatskog jedinstva, političke zrelosti i međunarodne važnosti, u vremenu koje je bilo puno izazova, sukoba i promjena.
Hrvatski sabor proglasio je ovu godinu Godinom obilježavanja 1100.te obljetnice Hrvatskog Kraljevstva ne samo da se prisjetimo daleke prošlosti, nego i da osvježimo svijest o tome koliko je duboko ukorijenjen naš nacionalni identitet. Ova obljetnica nas poziva da s ponosom gledamo unatrag, ali i odgovorno prema budućnosti. Upravo smo na tragu te ideje osmislili ovu kulturnu večer!
Kralj Tomislav i srednjovjekovna Hrvatska
Parafrazirat ću kratki pogovor iz knjige „Hrvatski kraljevi“:
„Vraćamo se u vrijeme snažnih vladara i ratnika, ali i vrijeme o kojem znamo relativno malo. Tijekom prošlosti izmiješale su se legende i stvarnost, a romantičarski pogled na daleku i slavnu prošlost ostao je duboko ukorijenjen među zaljubljenicima u hrvatsku povijest. U našem znanju o vremenu vladavine hrvatskih kraljeva postoji više nepoznanica no utemeljenih činjenica. Puno je tu još neodgovorenih pitanja, puno praznina koje treba popuniti. Možda će povijesna znanost još doći do novih spoznaja i rasvijetliti brojne nepoznanice naše daleke prošlosti.“
Kralj Tomislav je imao važne političke i crkvene veze – papa Ivan X. u pismu iz 925. godine naziva ga „kraljem Hrvata“, što se smatra prvim pisanim dokazom te titule, i potvrdom međunarodnog priznanja hrvatske države.
Kako piše povjesničar Neven Budak, „unatoč oskudnim izvorima, povijesna važnost Tomislava nije upitna – bio je prvi hrvatski kralj i tvorac moćne srednjovjekovne države“.
Njegova vladavina označila je prijelaz Hrvatske iz kneževine u kraljevstvo. Ujedinio je Panonsku i Primorsku Hrvatsku te ojačao vojsku i mornaricu, čime je država postala priznat politički čimbenik na prostoru srednjovjekovne Europe.
Hrvatska je tada bila kršćanska zemlja, u dobrim odnosima s Rimom. Tijekom njegove vladavine Hrvatska je razvila dobre odnose s Bizantom, ratovala s Mađarima i Bugarima i uspješno branila svoju neovisnost. Samostalnost nije bilo lako sačuvati, osim – dobrim vojnim i političkim odlukama.
Iako se povjesničari ne slažu u potpunosti u svemu vezano uz Tomislava, zajednički stav hrvatske historiografije jest da kralj Tomislav simbolizira početak hrvatske državnosti i povezanost s europskim kršćanskim prostorom. Povjesničar umjetnosti Gvozdanović za našeg vladara vrlo zanimljivo kaže: „Tomislav stoji na spoju dviju kulturnih zona – latinske i slavenske – čime postaje figura mosta, ne samo vladara.”
Jedna mala zanimljivost: moguće etimološko značenje imena Tomislav dolazi od grčkog: Toma (blizanac) i slavenskog -slav (slava), pa se ime može protumačiti kao “slavni Toma”- Tomislav. Time se u simboličkom smislu spajaju kršćanska i slavenska tradicija, baš kao što je i Tomislav povezao zapadne političke utjecaje s hrvatskom srednjovjekovnom državom.
Nakon Tomislava, Hrvatska je sve do samog početka 12. stoljeća ostala neovisno i priznato kraljevstvo srednjovjekovne Europe.
Obilježavanje ove obljetnice nije samo prisjećanje na daleku prošlost, već i podsjetnik na temelje hrvatskog identiteta i državnosti. Tomislav i njegovo kraljevstvo podsjećaju nas, da iza suvremene Hrvatske stoji mnogo stoljeća političke i kulturne baštine.
Naslov naše kulturne večeri – “Hrvatska prošlost, baština budućnosti” – govori upravo o tome. O povezanosti prošlosti i budućnosti, o važnosti očuvanja jezika, pisma, kulture i povijesti, kao temelja našeg identiteta. Pripadnost se nosi u jeziku koji govorimo, u pjesmama koje pjevamo, u običajima koje njegujemo i u pričama koje prenosimo djeci.
U tom smislu, hrvatska nastava u inozemstvu ima posebnu ulogu, ona je također čuvar nasljeđa. Upravo kroz učenje hrvatskog jezika, povijesti i kulture, naši mladi u Berlinu uče tko su, odakle dolaze i što znači biti dio jednog naroda s bogatom prošlošću, kulturnom baštinom i tradicijom.
Kako je napisao Miroslav Krleža: “Nema budućnosti narodu koji se odriče svoje prošlosti, kao što nema korijena, drvo koje ga se odrekne.”
Baština je živa veza među generacijama, nasljeđujemo je, i kao bogatstvo prenosimo je dalje za buduće generacije.”
A pokazati da u sebi i oni nose dijelove hrvatske baštine, imali su potom priliku učenici Hrvatske nastave Berlin: Marina Buljan, Niko Marić, Bianka Galić, Ivano Martinović, Lucija Čehulić Staniša, Lovro Nimac, Jana Buljan, Alegra Kelava, Teo Pejić i Oskar Hansky Novak. Govorili su o hrvatskim narodnim nošnjama, klapskom pjevanju, tihom kolu, sinjskoj alki, slavonskom kulenu, čipkarstvu, pokladama, šibenskim botunima, licitarskom srcu i međimurskim popevkama.
A potom je pravu međimursku popevku naslova “Vuprem oči”, uz glazbenu pratnju kolega Davida Oštreka i Jake Mihelača zapjevala Evelin Novak, sopranistica, članica Berliske državne opere.
Recital Hrvatski kraljevi, stihove Vladimira Nazora, govorili su Stjepan Škorić i Sonja Breljak.
Izlaganje fra Zvonka Tolića o dva važna Crkvena sabora iz vremena kralja Tomislava, te odnosima unutar Crkve u to vrijeme, kao i izlaganje Stjepana Škorića o tropismenosti Hrvata, sadržajno ćemo prenijeti čim nam budu dostupni.
Vratimo se na gornju, u tekstu prvu a na kulturnoj večeri posljednju, završnu scenu. Predivno! Publika je pjevala zajedno s izvođačima, djeca, odrasli, narodne nošnje. Kroz publiku, sudionike i organizatore strujalo je i sve povezivalo, zadovoljstvo još jednim lijepim kulturnim doživljajem.
Raduju ovi kulturni događaji u Veleposlanstvu Republike Hrvatske na koje se redovito prijavljuje više od 150 ljudi. To su, taj izniman interes publike, kako narod kaže, “slatke brige” organizatora, Hrvatske nastave Berlin, HKD V.F. Mažuranić, Hrvatske zajednice Berlin i Hrvatskoga glasa Berlin. A opet, zanimanje i očekivanje publike, pljesak i pohvale, svakako obvezuju. U želji da ne budemo “drvo koje se odreklo svog korijena…”, organizatori će i u idućim projektima nastaviti njegovati hrvatsku baštinu.
Do nekih novih, jesenjih kulturnih projekata, svim suorganizatorima, publici i sudionicima, folklorašima, pjevačima, djeci, odraslima, svima – želimo ugodne ljetne dane.
zaglupljivanje naroda