UTJECAJ MENTALNIH AKTIVNOSTI NA ZDRAVLJE

prilog: Ivica Košak

Ivana Buric (1)Wiesbaden/ Kultur als Lebenshilfe5, radna grupa Hrvatske kulturne zajednice – Ogranka Matice hrvatske u Wiesbadenu poziva na predstavljanje teme: UTJECAJ MENTALNIH AKTIVNOSTI NA ZDRAVLJE, uvod u tehniku meditacije s vježbom, u četvrtak, 21. rujna 2017. s početkom u 19:30 sati u gradskom povjerenstvu za zdravlje, Gesundheitsamt, Konradinerallee 11, 65189 Wiesbaden.

Ulaz je slobodan!

Ivana Burić, znanstvenica koja je diplomirala psihologiju na Hrvatskim studijima i koja trenutno radi doktorat na programima engleskog sveučilišta u Coventryju i nizozemskog sveučilišta u Radboudu, objavila je znanstveni rad koji pokazuje kako da razne mentalne vježbe poput joge, tai-ćija, meditacije ili mindfullnessa smanjuju rizik od raznih upalnih oboljenja mijenjajući ekspresiju gena, odnosno proces kojim se informacija iz gena prepisuje i prevodi u funkcionalni genski produkt.

Meditacija je jedna vrlo popularna tema u istraživačkoj psihologiji još od kraja šezdesetih prošlog stoljeća. Dio rezultata tih istraživanja koji je prodro u javnosti putem tzv. New Ege aktivista – često su to bili pripadnici ezoternih sekti -nije uvijek doprinio da se ponuda mentalnih tehnika ozbiljno shvati. Ipak pozitivni rezultati  vježbi opuštanja poput progresivne mišićne relaksacije, koji su u međuvremenu postali oprobana praksa stjecanja bolje psihofizičke kondicije je primjer dobre terapeutske prakse. Vježbe poput joge i tai-ćija, u svom tradicionalnoj ponudi obećavaju rezultate koja su dugo smatrani produktom orijentalne mašte.

Ipak, posjedni neobjašnjivi fenomeni postali su naravni izazov znanstvenicama koji nekoliko timova u svijetu, većinom u Kaliforniji ispituju pozadinu i mogućnosti da se mentalnim treningom meditacije ili joge utječe i na biokemiju organizma uopće i posebno na ekspresiju gena.

Mentalne vježbe koje izazivaju reakciju opuštanja koristi se tisućljećima širom svijeta kako bi se spriječila i liječila bolest. Reakciju opuštanja je karakterizirana smanjenom potrošnjom kisika, povećanim izdahnutim dušikovim oksidom i smanjenim psihičkim poteškoćama. Znanstvena pretpostavka glasi, reakciju opuštanja rezultira karakterističnim promjenama genske ekspresije koje se mogu koristiti za mjerenje fizioloških odgovora izazvanih mentalnom praksom na objektivan način.2

Ivana Burić i njezini suradnici s nekoliko različitih europskih institucija analizirali su 18 različitih istraživanja na ukupno 846 sudionika i zaključili da postoje konkretni dokazi kako navedene tehnike smanjuju aktivnost gena koji izazivaju upale.

 

Put do rezultata koji potvrđuju teoretsku pretpostavku nije za mladu hrvatsku studenticu bio lak. Frustracije u ranim fazama studija nisu neuobičajena. Ali bitna motivacija, znatiželja dovela je Ivanu na put razumijevanja bioloških procesa koji se danas ostvaruju u genetici. Psihologija nema vlastiti instrumentalni pristup toj znanstvenoj grani i zato se našla na interdisciplinarnom polju epigentike, koja za razliku od genetike, proučava promjenama koje se zbivaju izvan DNK niza (genotipa), tzv. promjenama ekspresije gena.

Zahvaljujući Europskom Erasamus programu za razmjenu studenata, zagrebačka apsolventica je dobila mjesto volontera na sveučilištu u Exeteru/GB gdje je radila u timu biologa na projektu o utjecaju BPA, kemikalije iz plastike, na ekspresiju gena ljudske stanice. Bisfenol A (BPA) je kemikalija koja se koristi za očvrsnuće plastike.

Rezultati njenog znanstvenog tima ukazali su na vjerojatnost da se zdrava stanica pod utjecajem BPA pretvori u stanicu raka. S preporukom iz Exetera ostvarila je mjesto u timu za željenu temu doktorata na temu djelovanja fizičkih i psihičkih tehnika opuštanja na gene koje kontrolira protein NF-κB 3, odgovoran za pokretanje raznih upala.

Naši geni koje smo naslijedili od roditelja mogu mijenjati aktivnost, što znači da mogu proizvoditi svoje proteine u različitim količinama ili potpuno prestati s proizvodnjom. Kada gen prestane proizvoditi proteine, onda nema nikakvog utjecaja na naše tijelo i smatra se »isključenim«. Još uvijek nije poznato što sve iz naše okoline i životnog stila utječe na koje gene i u kojoj mjeri.

Ovim istraživanjem smo otkrili da meditacija, joga i srodne tehnike imaju isti utjecaj na ekspresiju gena na način da smanjuju aktivnost gena koji su zaslužni za stvaranje upalnih procesa. Rezultati pokazuju da joga ili meditacija ne poboljšavaju samo mentalno, nego i fizičko zdravlje, te da je čak i 15 minuta dnevno dovoljno da se stvori ovaj efekt na gene – pojasnila je Ivana u jednom intervjuu za Novi list4.

 

 

0 0 votes
Article Rating

Related Post

Subscribe
Notify of
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments