Marica Žanetić Malenica
S nevjericom sam u jednom putopisu pročitala autorovu izjavu da je nakon boravka u Australiji postao drugi čovjek. Kako je to moguće, pitala sam se?!
Nakon što sam u zemlji „dolje ispod“ (down under) provela dva mjeseca (krajem 2016. i početkom 2017.) – vjerujem mu.
Australija je zemlja „tri u jedan“: država, otok i kontinent. Za mene nije bila „obećana zemlja“ u kojoj je trebalo posložiti novi život, tek avantura života, što je puno ugodnije, opuštenije i zabavnije.
Znam da sam bila prekratko da bih ovu ogromnu zemlju, koja Europu progutati može, cjelovito pogledom obuhvatila. Ali, stekla sam barem uvid u to prostranstvo i raznolikost – geografsku, kulturološku, biljnu, životinjsku i ljudsku…
Razotkrila sam tek prvi od sedam velova tajne kojima je, za mene, ova zemlja bila obavijena. U odnosu na Europu nalazi se na suprotnoj strani Zemljine kugle, pa je za nju najudaljeniji dio svijeta – plovidbenim putem preko Sueza otprilike 20.000 kilometara.
Najkraći put je let koji traje cca 18 sati od Zagreba do Pertha, njezina prvog velegrada na zapadnoj obali, s jednim presjedanjem, onim u Dohi, glavnom gradu Katara.
Za nas što obitavamo „gore iznad“ na sjevernoj polutki u ovoj zemlji sve je nekako naopačke – naglavačke. Istina, centripetalne silnice i ovdje besprijekorno obavljaju svoj posao i drže nas na okupu, ali prema nekim drugim pravilima igre. Tako me je zbunjivao promet i pravilo lijeve strane, a ni mobitel nisam mogla puniti, pa je trebalo žurno nabaviti adapter.
Australija je šesta po veličini zemlja svijeta s preko 24 milijuna stanovnika, uglavnom koncentriranih u gradovima uz obalu (više od 60 posto), a naziv je dobila po latinskom Terra australia incognita (Južna nepoznata zemlja). Kontinent je službeno nazvan Australija 1824.
Danas je federacija koju čini šest država, kopneni teritoriji te vanjski teritorij – manji otoci u Indijskom i Tihom oceanu. Članica je velike obitelji Komonvelta i spada u onih 16 zemalja i oblasti kojima je monarh kraljica Elizabeta II, pa je savezna parlamentarna ustavna monarhija.
Tijekom prošlog stoljeća bila je poželjna zemlja koja nudi kvalitetan život i visok standard zahvaljujući dobitnoj kombinaciji njezina relativno stabilnog gospodarstva, ugodne klime i načina života.
U usporedbi s većinom europskih zemalja, uspjela je izbjeći duboku recesiju, mada se i ovdje osjećaju posljedice negativnih ekonomskih trendova. Bogata je prirodnim resursima pa se njezino gospodarstvo nalazi na 12. mjestu po veličini u svijetu, s visokim BDP-om po glavi stanovnika, niskom stopom siromaštva i nezaposlenosti.
Australci su treći u svijetu po životnom vijeku, a njihov zdravstveni sustav poznat je po svojoj učinkovitosti. Klima varira zbog geografske veličine, ali uglavnom je umjerena i topla tijekom cijele godine, osobito u primorskim gradovima. Time se može opravdati činjenica da ovdje ljudi provode dosta vremena na otvorenome.
Udomila je doseljenike iz svih dijelova svijeta pa ima, kao rijetko koja zemlja, izuzetno multikulturalno stanovništvo (melting pot). Tu je doslovce svijet u malome. Činjenica da se ovdje govori jednim od najrasprostranjenijih svjetskih jezika također je olakotna okolnost za sve one koji su se odlučili tu nastaniti. Zanimljivo je da engleski nije de jure službeni jezik, ali de facto on to jest. Još uvijek je među najsigurnijim zemljama s jednom od najnižih stopa kriminala u razvijenom svijetu.
Ljudi su gostoljubivi, ljubazni, susretljivi, tolerantni, jednom riječju – prijateljski. Stoga ne čudi podatak da su upravo Australci, prema istraživanju OECD-a obavljenom u više od 30 razvijenih zemalja, bila tri godine zaredom (od 2011. do 2013.) proglašeni najsretnijom nacijom na svijetu. Većina stanovnika ove zemlje živi u prostranim kućama, vozi dobre automobile, posjeduju glisere ili barem opremu za surfanje, hrane se u restoranima, vedri su, naizgled sretni.
A onda slijede porazni podaci prema kojima konzumiraju velike količine alkohola i troše ogromne svote na kockanje. Uz ove hedoniste vezuju se i dva apsurdna statistička podatka: visoka stopa razvoda i samoubojstava, jedna od najvećih u razvijenim zemljama.
Primijetila sam puno pretilih ljudi, osobito mlađih žena koje, s takvim gabaritima, teško možemo nazvati slabijim spolom. Pošast pretilosti se širi, pa se svrstavaju među zemlje s najvećim udjelom pretilih osoba, većim ili pak istim zabilježenim u SAD.
Za glavni grad Australije izabrana je 1908. Kambera. Danas 8. po veličini australski grad, počeo se planski graditi 1913. kao kompromis u nadmetanju između dvaju najvećih australskih gradova – Sydneyja i Melbournea. Ovo je tek još jedna od svjetskih neobičnih priča u kojoj se prišlo izgradnji grada izvan bilo koje savezne države, slično Washington DC-u u Americi ili Brasiliji u Brazilu. Možda se sretnemo, Kambera i ja, nekom drugom prigodom.
Inače, Australci su počeli koristiti, prvi u svijetu, plastične novčanice – AUD-e (australske dolare). Kako su im dolari vodootporni i nepoderivi, njihove žene ih mogu uredovno prati u stroju za rublje. A ne kao naše, koje prije namakanja i pranja moraju prekontrolirati sve vidljive i skrivene džepove na hlačama svojih supružnika. Pa nađu koješta, pa se posvađaju, pa ne govore, pa … Uz to su ovdašnji dolari otporniji na moguća oštećenja, ali i na nečasne nakane krivotvoritelja.
U Australiji sam, daleko od poznatog miljea i izbačena iz konteksta svakodnevice, potvrđivala spoznaju da volim lutati novim krajolicima, gledati ih i upijati pogledom i mislima.
Volim: kušati nove okuse i porediti ih s već zapisanim u nepcima; slušati drukčije zvukove; gledati različite fizionomije; promatrati život u kojemu tek nakratko participiram…
Volim o tome čitati, pisati… i u nepoznatom krevetu, koji ne pamti obrise mojega tijela, upijati drukčiji miris omekšivača.
Toliko mi je u Australiji bilo dobro da su mi se i misli na kraju, okrenule naopačke. Pa sam se tako zainteresirala za uvjete koji bi mi omogućili da se u njoj trajno nastanim.
Proučila sam pomno stavke koje treba ispuniti za dobivanje državljanstva. Nema ih puno. Od njih četiri ispunjavam samo zadnju, koji kaže: „You must be of good character.“ E, to jesam!