piše: Slavica Jurčić, koordinatorica Kluba “Plavi cvijet” iz Slavonskog Broda
Slavonski Brod/ Danas nebo plače. Idem na redovitu kontrolu kod logopeda sa svojim Domagojem. Nad moj rodni grad se navlače zloslutni oblaci.
Jutro nije pokazivalo nikakvu tugu, ali kad sam obavila pretrage za sebe i moga Domagoja, izlazeći iz bolnice, nebo je plakalo.
Naš grad je u svim školama imao doček za prvašiće. Sretni su i nasmijani, danas im je divan dan. Krenuli su u školu, školu života.
Ali, ta škola života je jednoga dječaka prvi dan učinio nesretnim.
On je u spektru autizma, njemu treba podrška, njemu treba nježnosti i pažnje, njemu treba puno da bi se privikao na mirise i zvukove škole.
Njegov hrabri otac je slikao maloga uplakanog dječaka kako sjedi pred školom.
Hrabrost je pokazati slabost, hrabrost je biti slab, ali hrabro je učinio tata koji nije sakrio svoje dijete. On je ovim činom pomogao mnogoj djeci, da se isto ne ponovi.
Mnogi roditelji se boje, povuku se, ali ljubav i želja da dječak uspije bila je jača. Vjerujem da mi svi koji gledamo maloga dječaka osjećamo njegove suze.
Njegove suze padaju po nama, po školi, po ljudima koji nisu mislili o onome što je jako važno za maloga dječaka.
Mogla bih ja tako u nedogled, ali ne zaboravite učitelja koji u razredu ima troje djece s autizmom, kojima treba podrška oko čitanja, učenja, bojanja. Pritisak na učitelje je velik.
Pomislim i na asistente koji su premalo plaćeni a dobiju djecu s posebnim potrebama,. Oni tu djecu vole i paze kao svoje dijete.
Pomislim na roditelje koji od okoline nemaju podršku. Njima izostaje sva podrška okoline.
Sad pogledam fotografiju i sjetim se pljuska nad mojim rodnim gradom. I nebo je plakalo nad suzama maloga Junaka. Ne zaboravite da Junaci smiju plakati, jer oni smiju sve.
Ovome dječaku želim poručiti da je on naš Slavonski junak, rođen da promijeni sudbinu i druge djece, rođen za promjene. I ima moju potpunu potporu.
Ne treba skrivati ni osmijeh, ni suze, ni tugu… ni nebo ih ne sakriva.
Djeca poput naše djece imaju najljepše osmjehe, imaju više ljubavi i nikada ne lažu. Živimo u svijetu laži, pa mislim da je vrijeme da u očima ovoga dječaka vidimo istinu.
Danas je novi dan i danas naš dječak ide u školu. Neka ga ugrije ljubav njegovih roditelja a bit će i u našim mislima.