JAVNA RASPRAVA O BUNJEVAČKOM JEZIKU

Održana javna rasprava o izmjeni Statuta Grada Subotice kojom se bunjevački jezik uvodi u uporabu

izvor: Hrvatske novine

Subotica/ U Velikoj vijećnici Gradske kuće u Subotici je 23. travnja održana javne rasprava o izmjeni Statuta Grada Subotice,  kojim se bunjevački jezik uvodi u službenu uporabu.

Raspravi su nazočili diplomatski predstavnici Republike Hrvatske, Suzana Kujundžić Ostojić, predsjednice Bunjevačkog nacionalnog vijeća i Jasna Vojnić, predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća u Srbiji, članovi i čelnici kulturnih ustanova i udruga Hrvata i Bunjevaca i  drugi zainteresirani građani.

Predsjednik Skupštine grada dr.sc. Bálint Pásztor nakon pozdravljanja nazočnih i kratke retrospektive učinjenog iznio je i procedure koje slijede do konačne izmjene Statuta grada.

Tom prigodom, dr.sc. Bálint Pásztor, rekao je da je suština izmjena da se na inicijativu gradonačelnika Subotice Stevana Bakića, odnosno Gradskog vijeća uvede i bunjevački jezik u službenu, ravnopravnu uporabu na području Grada Subotice pored srpskog, mađarskog i hrvatskog jezika. Predsjedavajući današnjem otvorenom sastanku dr.sc. Bálint Pásztor naveo je kako je javna rasprava o izmjeni statuta Grada Subotice trajala od 9. do 23. travnja  (do danas) i da je u tom  razdoblju stiglo  osamdeset i osam prijedloga, sugestija i podnesaka. Tom prigodom, pozvao je nazočne da sastanak protekne u demokratskom duhu.

U ime gradonačelnika Stevana Bakića, kao predlagatelja, govorio je Sava Stambolić, šef kabineta gradonačelnika.

„Gradonačelnik se u svom prijedlogu o uvođenju bunjevačkoj jezika kao četvrtog službenog jezik u Subotici vodio isključivo pravnim argumentima. Cilj je bio da se bunjevačka nacionalna manjina nakon duljeg vremena dovede u jednak položaj kao druge veće nacionalne manjine. Da se na temelju onoga što su postigli na standardizaciji svog jezika u proteklih 20 godina, omogući da se oko sedam tisuća govornika bunjevačkog jezika službeno obraća institucijama na svom jeziku“, objasnio je Sava Stambolić.

Tijekom rasprave svoja stajališta iznijeli su predstavnici Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini, Hrvatskog nacionalnog vijeća u Srbiji, Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, NIU Hrvatska riječ, članovi  hrvatskih udruga i pojedinci.

Predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini, ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, Tomislav Žigmanov je istakao da za takvu inicijativu ne postoji formalno-pravni okvir, već je u pitanju presedan u Srbiji kao čin pozitivne diskriminacije.

„Ukazali smo i na apsurdnost ove inicijative kada je u pitanju sam status takozvanog bunjevačkog jezika, čiji pravopis i gramatika imaju sveščicu od osamdeset stranica, a leksik ne staje na više od 400 stranica rječnika. Također, ukazali smo i na političku konotaciju ove incijative kao dijela procesa koji traje od 90-ih godina. Smatramo da će ovo pitanje i dalje biti točka susreta u hrvatsko-srpskim odnosima kao ono gdje je Republika Srbija ponovno afirmativno i proaktivno, kao čin pozitivne diskrimnacije, učinila pozitivni korak spram onih Bunjevaca koji se ne smatraju Hrvatima. Nama se šalju određene poruke sa skupštinske govornice, što je nama činiti i govoriti, kakvi mi trebamo biti, što je paternalizam koji demokracija isključuje“, rekao je Žigmanov.

Predsjednica Bunjevačkog nacionalnog vijeća Suzana Kujundžić Ostojić podsjetila je još jednom da je bunjevački jezik standardiziran.

„Ne možemo odstupiti od sebe i svoga jezika. Ovo nije nikakav presedan događa se i u drugim općinama. Iznimno nam je važno da se naš jezik nakon tri i pol stoljeća i službeno prihvati“,  naglasila je Suzana Kujundžić Ostojić.