tekst i foto: Hrvatski glas Berlin
Berlin/ Naša prošlogodišnja želja, okupiti se na rođendan Marka Marulića, 18. kolovoza kod njegova spomenika na berlinskom Julius-Morgenroth Platz u većem broju i bez ograničenja koja diktira virus, nije se, istina, ispunila ali se i pod ovim još uvijek vladajućim epidemiološkim mjerama barem tradicija susreta i polaganja cvijeća podno nogu skoro tri metra visoke Marulove statue, nije prekinula.
I za ovaj 571. rođendan hrvatskog Goethea susreli su se kod spomenika Maruliću, iako u malom broju, Hrvati i Nijemci. Na poziv berlinske općine Charlottenburg-Wilmersdorf koja je već više od 50 godina grad-prijatelj s našim Splitom, pred Marulovim spomenikom su se u netom prošlu srijedu, obasjani suncem u inače svježem i pretežito oblačnom i sivom danu, našli gradonačelnik općine Charlottenburg-Wilmersdorf, Reinhard Naumann i hrvatski veleposlanik Gordan Bakota u društvu bliskih suradnika, potom i predsjednicom Hrvatske kulturno-umjetničke i sportske zajednice Berlin, Karmen Meić, te nekolicine Hrvata i Nijemaca, položili cvijeće podno Marulove statue.
Gradonačelnik berlinske općine Charlottenburg-Wilmersdorf pri tom je naglasio važnost i ljepotu suradnje gradova koju je zdušno poticala i njegovala i njegova prethodnica, svojevremeno gradonačelnica, Monika Thiemenn. Izrazio je i žaljenje da se nije snažnije obilježio lanjski 570. Marulov rođendan i 50. jubilarna obljetnica prijateljstva dva grada, ali tome su kumovale okolnosti pandemije. Gradonačelnik Naumann sjetio se u svom kratkom govoru i brojnih Hrvata koji, integrirani za primjer, žive u Berlinu, u velikom slučaju bave se i gastronomijom i spoj su i veza, središte i budućih susreta i zajedničkih aktivnosti. Spomenuo se i kako je kao gradonačelnik imao prigodu upoznati i današnjeg hrvatskog ministra vanjskih poslova i europskih integracija, Gordana Grlić-Radmana, tada u ulozi veleposlanika u Njemačkoj, te kako će se radovati posjetiti Hrvatsku, kad epidemiološke mjere popuste.
O lijepoj dosadašnjoj suradnji i mogućnostima koje se otvaraju u budućnosti, govorio je kratko i hrvatski veleposlanik Gordan Bakota, naglasivši pri tome, veliku važnost Marka Marulića za hrvatski jezik, književnost i kulturu.
U ovom berlinskom slučaju, Marul je svjedokom i inspiracijom suradnje među gradovima, državama, među ljudima, Hrvatima, Nijemcima, svima koji drže do korijena i identiteta, do svoje i tuđe kulture.
Statua Marka Marulića je na Julius -Morgenroth Platz, iza općinske zgrade Wilmersdorf, postavljena 2000. godine u povodu 30 godina prijateljstva berlinske općine s našim Splitom. Elegantna i lijepa Marulova berlinska statua rad je našeg kipara Slavomira Drinkovića.
Lijepa suradnja gradova nastavljena je i nakon postavljanja spomenika Marku Maruliću u Berlinu, izložbe, posjete, koncerti. I okupljanje pred Marulićevim kipom na njegov rođendan ostaje kao tradicija koju gradski čelnici kad im istekne mandat, prenose novim gradskim strukturama, pa se 18. kolovoza prethodnih godina, prigodno obilježavao Marulov rođendan. Ni manje ni više, ove godine već 571.
–Oprostite, vidim da ste se tu okupili, pa me zanima kome u čast i čiji je ovo spomenik, pita čovjek, Nijemac u prolazu i nastavlja:
– Eto, svaki dan prolazim ovim trgom, znam da je tu ova visoka statua ali nikad nisam zastao niti pogledao o kome se radi.
U malo riječi opisasmo pjesnika i humanistu rođenog prije 571. godine i kako veliko značenje ima za nas.
–To je hrvatski Goethe, rekosmo na što prolaznik s odobravanjem zaklima glavom.
– Sretno!
Da, sretno i nama a i tebi, Marule! I sreli se dogodine opet!