Održana izvrsna književna večer na kojoj su predstavljeni njemački književnici hrvatskog podrijetla: Alida Bremer, Tamara Labas, Alem Grabovac, Adrian S. Kostre i Slavica Klimkowsky.
tekst i foto: Sonja Breljak
Berlin/ Prostor Veleposlanstva Republike Hrvatske su s kraja prošlog radnog tjedna, točnije u večernjim satima netom prošlog petka, ispunili proza i poezija, čitanja iz knjiga i predstavljanje pisaca. Gostovali su književnici: Alida Bremer, Tamara Labas, Alem Grabovac, Adrian S. Kostre i Slavica Klimkowsky.
Bila je to večer njemačke književnosti, književnika koji, kako sugerira i naslov večeri “Geteilte Zeit. Erinnerungen”/ “Podijeljeno vrijeme. Sjećanja”, pored njemačkog identiteta ostvarenog i predstavljenog jezikom u pričama, romanima i pjesmama, u sebi nose i hrvatski identitet iz kojeg kao s neiscrpna izvora, crpe svoj životni i autorski sadržaj.
Ova književna večer ostvarena je u suradnji Veleposlanstva Republike Hrvatske i Hrvatske kulturno-umjetničke i sportske zajednice Berlin kao nositelja projekta, te Njemačkog literarnog fonda iza kojeg stoji i potpora opunomoćenika Savezne vlade za kulturu i medije projektu naslova “Neustart Kultur”.
Sve je najprije pozdravio Veleposlanik RH u Njemačkoj, Gordan Bakota, naglasivši i pohvalivši suradnju s Hrvatskom kulturno-umjetničkom i sportskom zajednicom Berlin uz želju da se tako i nastavi.
“Čast mi je da nakon duge pauze, i nakon niza raznih priredbi iz raznih oblasti, možemo kod nas u Veleposlanstvu predstaviti i također vrlo važne reprezentante hrvatskih i njemačkih pisaca. Za mene, a bio sam u diplomatskim predstavništvima raznih država, pisci su jedna od najjačih točaka u kulturnoj povezanosti Hrvatske s tim zemljajma, tako i s Njemačkom”, rekao je Bakota izrazivši i zadovoljstvo da će pisci, Hrvatsko ministarstvo kuture, kao i Veleposlanstvo RH u Njemačkoj biti na predstojećem Sajmu knjige u Frankfurtu.
Večer je nastavljena uz nekoliko pozdravnih riječi Karmen Meić, predsjednice Hrvatske kulturno-umjetničke i sportske zajednice Berlin. Kamen Meić je pozdravljajući sve, ujedno i zahvalila Veleposlanstvu RH koje je našim ljudima ovdje, kako je rekla, “i mater i ćaća” i za sve ima otvorena vrata.
“Ovo je jedan od projekata Hrvatske kulturno-umjetničke i sportske zajednice Berlin koja na sve načine nastoji pomoći prezentaciji naših ljudi i ne samo u oblasti književnosti. Ovo je jedan od projekata koji je financirala Njemačka literarna udruga. Zahvaljujem Slavici Klimkowsky koja je i zamolila da budemo nositelji ovog projekta koji se samo na taj način i mogao realizirati.”, rekla je između ostalog Karmen Meić, zahvalivši i Sandri Hegeduš Kalinić, članici Hrvatske kulturno-umjetničke i sportske zajednice Berlin, na pomoći u pripremi i organizaciji događaja.
Večer je nastavljena uz moderaciju Slavice Klimkowsky, voditeljice Autorenforum Berlin e. V. uveliko zaslužne i za ostvarenje ovog projekta koja je na predivnoj suradnji i ostvarenju projekta zahvalila Hrvatskoj kultuno-umjetničkoj i sportskoj zajednici Berlin, Veleposlantvu RH i Njemačkom kulturnm forumu.
Slavica Klimkowsky je i naslov večeri “Geteilte Zeit. Erinnerungen”, pojasnila upravo migrantskom, gastarbajterskom, doseljeničkom pozadinom i sudbinom autora koja se prelijeva i na njihova djela i čini vrijeme podijeljenim na ono od prije i ovo provedeno ovdje, na razne identitete i traženja unutar njih.
Tako su zanimljivi i sami životopisi autora i autorica, toliko živahnosti, jačine i autentičnosti, toliko posebnosti je u njihovim djelima, da svako ponaosob zaslužuje i traži posebno a ne “podijeljeno vrijeme”.
Bilo je više nego li dirljivo slušati dijelove romana “Osmo dijete” Alema Grahovca. Autor je rođen u Würzburgu te je dobar dio djetinjstva proživio i u jednoj udomiteljskoj, njemačkoj obitelji koja je već imala sedmero djece.
Bilo je otkrovenje slušati stihove Tamare Labas rođene u Zagrebu, pa odrasle u Frankfurtu, pa školovane u Zagrebu, pa potom opet u Frankfurtu, koja i izvor svoje poezije, kao i svojevrsno ne (s)nalaženje u korijenima, danas vidi i u sudbini, kako ona to veli, “Kofferkinder”, gastarbajterske djece koja su vječito živjela sa i na spakovanim koferima spremnim na povratak ili odlazak. Tamara nam je u razgovoru rekla kako ju raduje i konačno otvaranje ove teme u književnosti i općenito u društvu jer joj se nekad činilo kako je ta tema u društvu “preskočena”.
Alida Bremer je u kulturnim i književnim krugovima toliko poznati lik da može ispuniti ne jednu zajedničku večer, već i više samostalnih književnih večeri, govoreći o svom radu, prevoditeljstvu, nagradama, novim romanima, vremenu kad je s 26 godina stigla u Njemačku, današnjem životu i radu. Alida je vrsna prezentatorica hrvatske kulture u Njemačkoj, rođena u Splitu u kojemu je prije koji dan imala izvrsne nastupe i predstavljanje brojnoj i vrlo zainteresiranoj splitskoj publici.
Adrian S. Kostre je rođen u Njemačkoj a studirao u Zagrebu, radni vijek od 1981. godine proveo u Berlinu te se aktualno nastanio u slavonskom Pakracu. Njegova proza i poezija su toliko svježi koliko i njegova iszvrsna interpretacija. Svaki susret s Adrianom i njegovom prezentacijom ostavlja osjećaje zadovoljstva ali i uskraćenosti i želje za ponovnim književnim susretom.
Od autora do autora vodila je Slavica Klimkowsky, voditeljica “Berlinerforum e.V. Slavica je rođena u Hrvatskoj, u Berlinu je završila studij medicine a onda se posvetila pisanju čime je, kako se našalila, željela na brzinu “postati bogata i slavna”. Višestruko je nagrađivana za svoje kratke priče iz kojih je i ovom prigodom čitala isječke.
Uz toliko autora, i to tako bogatih životopisa, večer je i doslovno bila jedno “podijeljeno vrijeme” jer su ga autori a s njima i publika, u kratkom vremenu morali podijeliti jedni s drugima.
Atmosfera je bila vrlo ugodna. Možda bi uz ozvučenje bila i bolja, kako bi se čitanja i razgovori čuli i uživalo u njima i u posljednjim redovima.
Sve pohvale ovom književnom događaju, jasno, uz želju i za još više publike koju trud organizatora, predstavljeni pisci i njihova književna vrijednost, sasvim sigurno zaslužuju, a koje na kakvim slavljeničkim prijamima ili susretima s političarima (svojstveno nama), nikad ne uzmanjka.
