Luka Ilić dobitnik nagrade Jaroslav Šidak na ovogodišnjem Kliofestu
prilog: Ivica Košak
Festival povijesti – Kliofest godišnja je manifestacija posvećena popularizaciji povijesne znanosti i srodnih struka. Prvi Kliofest održan je u Zagrebu 2014. godine. Nazvan je prema antičkoj grčkoj muzi Klio, zaštitnici povijesti. Prvi je Kliofest održan u lipnju 2014. godine u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.
U Zagrebu je od 16. do 19. svibnja 2023. održan Festival povijesti Kliofest 2023.
Ovogodišnja nagrada Jaroslav Šidak inozemnom povjesničaru za 2023. godinu dodijeljena je dr. sc. LUKI ILIĆU za značajan doprinos istraživanjima i predavanjima o hrvatskoj povijesti u inozemstvu.
Luka Ilić član je Hrvatske kulturne zajednice / Ogranka Matice Hrvatske u Wiesbadenu.
Luka Ilić, rođen je 1969. godine u Karlovcu, međunarodno je etablirani povjesničar protestantizma i teolog, koji se nakon magisterija u Amsterdamu i doktorata na Evangeličkom (luteranskom) fakultetu u Philadelphiji nastanio u Njemačkoj. Ondje je od 2010. do 2014. bio znanstveni suradnik na Leibnizovu institutu za europsku povijest u Mainzu, a otada radi kao župnik evangeličko-luteranske crkve u Württembergu.
Znanstvena literatura o Matiji Vlačiću Iliriku na hrvatskome jeziku obogaćena je prošle godine prijevodom Ilićeve knjige Teološka biografija Matije Vlačića Ilirika – proces radikalizacije u Flaciusovoj misli, izvorno objavljene na engleskom jeziku (Theologian of Sin and Grace: The Process of Radicalization in the Theology of Matthias Flacius Illyricus).
Hrvatsko izdanje ponešto je prerađeno i prošireno u odnosu na izvornik, tj. dodana je i novija literatura i neke dodatne spoznaje o Vlačiću i reformaciji. Knjigu je objavio Teološki fakultet Matija Vlačić Ilirik u Zagrebu u svojoj ediciji Folia Protestantica Croatica. Riječ je o intelektualnoj biografiji u kojoj Ilić prati ideje i misli Matije Vlačića Ilirika i studiozno ih proučava u kontekstu njegovog životopisa. Rezultat je znanstveno utemeljeno i uzbudljivo štivo gdje čitatelj ima priliku upoznati se s Vlačićevim teološkom i filozofskom mišlju i opusom njegovog stvaralaštva, a istovremeno i s njegovim obiteljskim životom i akademskom kao i crkvenom karijerom. Ovaj pristup poznat i kao History of Ideas je ono što ovu knjigu čini drugačijom i postavlja je u sam vrh suvremene hrvatske historiografske literature ranoga novovjekovlja. Ilić u knjizi koristi pojam radikalizacije kako bi analizirao način na koji je odnos Matije Vlačića Ilirika prema duhovnim i svjetovnim autoritetima njegova vremena bio ključno određen aktualnom crkveno-političkom situacijom, pri čemu je presudnu ulogu odigrala i mreža njegovih kontakata, oštro podijeljenih između suradnika i pristalica s jedne strane te kritičara i teoloških protivnika s druge. Za pisanje ove knjige dr. Ilić je pohodio brojne knjižnice i arhive diljem svijeta, prelistavao tomove građe i čitao brojne studije. Samo bibliografija obuhvaća više od 50 gusto ispisanih stranica izvora, a autor se obilno služio i do sada neobjavljenim rukopisima i pismima.
Hrvatska kulturna zajednica / Ogranak Matice Hrvatske u Wiesbadenu objavila je recenziju engleskog izdanja knjige Theologian of Sin and Grace: The Process of Radicalization in the Theology of Matthias Flacius Illyricus u časopoisu Riječ broj 47 za 2015. godinu[1]. Hrvatsko izdanje predstavljeno je u Riječi broj 62/63 za 2022. godinu[2].
Vlačićev monumentalan opus, kao i razvoj njegove teološke radikalizacije, tvrdi Ilić, – nije bio do danas rekonstruiran primjenom kronološkog pristupa i stoga ovaj rad predstavlja doprinos poznavanju tog teologa ispitivanjem njegovog života i mapiranjem njegovog teološkog razvoja kao dvaju usko isprepletenih i interaktivnih područja.
Dr. Ilić se posebno bavio Vlačićevim naukom o grijehu i poimanjem Božje milosti koja mu je bila od temeljne važnosti, jer je samo ona mogla biti kontrapunkt potpunoj čovjekovoj iskvarenosti. Samo milošću Božjom, a ne činjenjem dobrih djela (što dakako nije loše, ali nije dovoljno), ljudi mogu dobiti spas i tako zaslužiti novi život. A da se ne radi samo o vrijednoj teološkoj baštini, duhovnom nasljeđu koje nema poveznicu sa suvremenošću, najbolje svjedoči primjer koji nam je ponudio dr. Ilić: Hans Christoph von Hasse i njegov bratić, čuveni njemački teolog Dietrich Bonhoeffer, istražujući u kakvom su odnosu »status confessiones« i sloboda Crkve (pitanja kojima se intenzivno bavio i Vlačić) poslužili su se Ilirikovim idejama u raspravama koje su zaokupljale njemačke kršćane 30-ih godina minulog stoljeća, dakle u vrijeme kada su nacisti jurišali i na koncu osvojili vlast. I upravo na tragu Vlačića su zaključili: »status confessiones« obvezuje na beskompromisan otpor. Iako Von Hasse nije izravno spominjao nacistički režim, njegovi su tekstovi, svima je to bilo jasno, bili upozorenje vjernicima što i kako postupiti s novom i opasnom rasističkom i antisemitskom ideološkom pošasti. Bonhoeffer je čak doslovno citirao Vlačića, povlačeći paralelu s tada aktualnom njemačkom situacijom: u zemlji u kojoj zavedeni puk zaboravlja izvorni nauk Crkve u korist lažnog nauka, izgubio je istinsku kršćansku orijentaciju. Dakako, Hitler se ubrzo, i to drastično (o)svetio svima koji su se usudili makar i indirektno kritizirati njegov režim, ne sluteći da su njemački teolozi inspiraciju pronalazili upravo u teologiji jednog Slavena.[3]
Na koncu možemo zaključiti: djelo Teološka biografija Matije Vlačića Ilirika značajan je doprinos ne samo dubljem i boljem razumijevanju svekolikog stvaralaštva velikog Istranina, već nam zorno ilustrira i koliko je to nasljeđe još uvijek živo i aktualno. Ilić je obavio velik, titanski, ali ujedno i pionirski istraživački rad s kojim se, i to s pravom, svrstao među intelektualce od formata od kojih možemo očekivati nove radove, slične, visoke kvalitete.
Program Kliofesta financijski podržavaju: Ministarstvo znanosti i obrazovanja RH, Ministarstvo kulture RH, Grad Zagreb, Udruga za zaštitu prava nakladnika ZANA.
[1] Ivica Košak, Theologe der Sünde und Gnade: Der Radikalisierungsprozess in der Theologie von Matthias Flacius Illyricu, Riječ broj 47, Wiesbaden 2015. godine str. 60-64. http://www.hkz-wi.de/rijec/Dateien/Rijec%2047_web.pdf
[2] Jaroslav Pecnik: Luka Ilić, Teološka biografija Matije Vlačića Ilirka, Riječ broj 63/64, Wiesbaden 2022. godine str. 66-69. http://www.hkz-wi.de/rijec/Dateien/Rijec%2063_64.pdf
[3] ibid