predstavljanje knjige Angele Ilić o različitim identitetima u Rijeci za vrijeme Habsburške Monarhije.
prilog: Ivica Košak, predsjednik Hrvatska kulturna zajednica /Ogranak matice hrvatske u Wiesbadenu
Slobodan sam proslijediti Vam najavu/pozivnicu za javnu tribinu dr. sc. Angele Ilić, potpredsjednice Hrvatske kultune zajednice / Ogranka Matice hrvatske u Wiesbadenu, te predstavljanje knjige dr. Ilić o različitim identitetima u Rijeci za vrijeme Habsburške Monarhije.
U planu je predstavljanje knjige i na Svečilištu u Mainzu te Sajmu knjiga u Frankfurtu, a u pripremi je opširna recenzija djela za sljedeći broj našeg časopisa Riječ.
…
Pozivamo vas na predstavljanje knjige Angele Ilić o različitim
identitetima u Rijeci za vrijeme Habsburške Monarhije:
„Identitäten in regionalen Zentren der
Habsburgermonarchie 1867-1918.
Die Fallbeispiele Rijeka und Maribor”
(„Identiteti u regionalnim središtima Habsburške Monarhije
1867.-1918. Rijeka i Maribor”)
u utorak, 14. svibnja u 18 sati u Kockici, Trg Riccarda Zanelle 2, Rijeka
Sudjeluju:
doc. dr. sc. habil. Angela Ilić, autorica
Ervin Dubrović, umirovljeni ravnatelj Muzeja grada Rijeke
doc. dr. sc. Ivan Jeličić, Filozofski fakultet. Sveučilište u Rijeci
izv. prof. dr. sc. Marko Medved, Medicinski fakultet, Sveučilište u Rijeci
Višeperspektivna i višejezična studija: Identiteti u regionalnim središtima Habsburške Monarhije 1867.-1918., doktorice Angele Ilić usmjerena je na razvoj i zastupljenost različitih identiteta u javnom prostoru dvaju gradova kasne Habsburške Monarhije: Rijeke/Fiume/Reka/St. Veit am Pflaum i Maribor/Marburg (na Dravi).
Habsburška monarhija općenito je percipirana, a također i promatrana u povijesti, dugo se smatrala nazadnom. Još oko 1900. godine velika većina stanovništva živjela je u selima i malim gradovima. Poljoprivreda je bila daleko najvažnija gospodarstvena grana u smislu broja zaposlenih, tu su bili i najveći poslodavci. Naravno, situacija nije bila previše drugačija u susjednom njemačkom Reichu. Nedavna istraživanja o gospodarstvu gospodarskog i industrijskog razvoja Habsburške Monarhije pokazuju određenu zaostalost u odnosu na zapadnu Europu, posebno u odnosu na domovinu industrijalizacije, Veliku Britaniju.
U kontinentalnoj usporedbi, Austro-Ugarska je u smislu tehničke modernizacije (izgradnja željeznice, rasvjeta, elektrifikacija, industrijalizacija, komunikacija i komunikacijski sustav) na vrhuncu tehničkog razvoja svog doba. Samo dva desetljeća nakon prve lokomotive na parni pogon (1836. godine), uspostavlja se željeznička veza između Beča i lučkog grada Trsta na gornjem Jadranu (1857. godine).
Godine 1883. pristupa se elektrifikaciji željezničke mreže, a potom i tramvajske mreže u većini većih gradova.
Širenje telegrafskih i telefonskih usluga išlo je slično brzo, kao i proširenje javne rasvjete: Sve u svemu, Habsburška monarhija bila je uglavnom ruralna zemlja s nekoliko velikih i puno malih urbanih središta.
Rijeka i Maribor ubrajaju se veće gradove K.u.K. Monarhije.
Cilj ovog višeperspektivnog i višejezičnog znanstvenog rada je sagledati razvoj i reprezentaciju ili samoizražavanje različitih identiteta u javnom prostoru dvaju različitih gradova Habsburške Monarhije. U oba grada prikazana je prevalencija i utjecaj nacionalizma, panslavizma, lokalnog patriotizma, regionalnih samoidentifikacija i drugih ideologija i pokreta. Kako bi obuhvatila dinamične kulturne zaplete i interakcije, autorica ispituje središnje teme i probleme procesa formiranja identiteta kao i javne samoprezentacije odabranih populacijskih i jezičnih skupina – na riječkom njemačkom, fiumanskom, talijanskom, hrvatskom, mađarskom, srpskom i slovenskom, a u Mariboru njemačkom, slovenskom, hrvatskom, češkom i mađarskom. Djelo je dopunjeno komparativnom analizom pisanih izvora: jezičnih, kulturnih i sportskih klubova te vjerskih zajednica u dva multikulturalna i multireligijska grada.
Primjeri iz suvremenog tiska ilustriraju razvoj događaja na lokalnoj i regionalnoj razini i svrstavaju ih u nacionalni i europski kontekst.
Djelo je dopunjeno komparativnom analizom pisanih izvora iz jezičnih i kulturnih udruga kao i vjerskih zajednica u multikulturalnim i multireligijskim mjestima. Autorica izlaže kako pisati povijest u multikulturalnim regijama jugoistočne Europe: uloga posebnih knjižnica i arhiva velikim je dijelom proizašla iz moga osobnog istraživačkog iskustva. Kao povjesničarka osobito se bavim poviješću srednje i jugoistočne Europe. Proučavam Habsburško Carstvo, Osmansko Carstvo i povijest mnoštva država i državnih formacija u ovom dijelu Europe tijekom povijesti pa sve do današnjega dana, a posebno me zanima istraživanje kolektivnih i osobnih identiteta i njihove konstrukcije tijekom povijesti: kako su ljudi sebe predstavljali i kako su ih drugi prikazivali.
Istražujući povijest Rijeke i Maribora, posebno povijest društava, vjerskih zajednica i lokalnih medija, autorica je nailazila na brojne prepreke. Disperzija povijesnih dokumenata i arhiva, uzrokovana višestrukim promjenama država i državnih granica, ratovima i prisilnim migracijama, dovela je do činjenice da se povijesni izvori sada nalaze na različitim mjestima i u različitim institucijama.