Zaključci Zapadnobalkanske šestorke nakon Konferencije ministara vanjskih poslova u sklopu Berlinskog procesa.
tekst: Aleksandra Brnetić
foto: AA, MVEP HR
Berlin/ Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman doputovao je jučer, 1. utorka 2024., u Berlin da bi u poslijepodnevnim satima u zgradi Ministarstva vanjskih poslova na Werdersche Markt-u sudjelovao na godišnjem sastanku ministara vanjskih poslova Berlinskog procesa.
Cilj je Berlinskog procesa, koji je 2014. pokrenula Njemačka, i koji se sastoji od dvije grupacije, podržati šest država Zapadnog Balkana na putu ka Europskoj uniji. Jednu grupaciju u Berlinskom procesu čini već postojećih devet članica EU – države Austrija, Bugarska, Francuska, Grčka, Hrvatska, Italija, Poljska, Slovenija i Ujedinjeno Kraljevstvo, dok ih je u drugoj šest država Zapadnog Balkana – Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Srbija. Zadatak i cilj te dvije grupe je suradnja i rad na približavanju tog dijela Europe Europskoj uniji i na njenom uključivanju u EU. Hrvatska tu inicijativu podržava od samih početaka.
Susret je održan povodom desete obljetnice osnivanja Berlinskog procesa i ponudio je priliku da se ocijeni što je do sada postignuto. S obzirom na “vatreni obruč” oko Europe – rat u Ukrajini i na Bliskom Istoku, prisutnim ministrima vanjskih poslova bilo je jasno da Zapadni Balkan mora ostati na vrhu dnevnog reda.
Nakon konferencije ministri država Zapadnog Balkana, kolokvijalno zvani Zapadnobalkanska šestorka, izdali su priopćenje na engleskom jeziku (prijevod na hrvatski jezik potpisnice ovih redova) o tome kako doći do zajedničkog regionalnog tržišta i što uraditi da im se susjedski odnosi pretvore u dobrosusjedske:
„Značajno postignuće je Sporazum o pristupu visokom obrazovanju i upisu na visoke studije na Zapadnom Balkanu. Ovaj sporazum nastoji studentima dati pravo na nastavak studija na akreditiranim visokoškolskim ustanovama i promiče mobilnost studenata, a bit će zaključen na samitu Berlinskog procesa 14. listopada 2024.
Sudionici su podržali deklaraciju o regionalnim standardima provjere FDI za Zapadnobalkansku šestorku. Drugim riječima, Foreign direct investment su propisi o izravnim stranim ulaganjima*, a cilj im je usklađivanje investicijskih politika sa standardima Europske unije i najboljom međunarodnom praksom, čineći tako tih šest država privlačnijima stranim ulagačima.
Sudionici su dogovorili zajedničku Deklaraciju o pristupu i suradnji istraživačke i inovacijske infrastrukture koja će poticati partnerstva za istraživanje i inovacije i olakšati dinamičan regionalni inovacijski ekosustav.
Na kraju, sudionici Zapadnobalkanske šestorke naglašavaju svoju posvećenost regionalnoj suradnji u dogovorenoj Zajedničkoj deklaraciji o ponovnom potvrđivanju dobrosusjedskih odnosa i regionalne suradnje povodom 10. obljetnice Berlinskog procesa s ciljem njezinog usvajanja na sastanka na vrhu.
Radujemo se što ćemo iskoristiti ovaj pozitivan zamah za nastavak usmjeravanja naših napora na unapređenje regionalne suradnje i ubrzanje integracije u Europsku uniju. Ovime ponovno potvrđujemo svoju volju da zaključimo gore navedene sporazume i deklaracije do samita Berlinskog procesa 14. listopada 2024.“
Toliko o priopćenju za javnost Zapadnobalkanske šestorke i toliko za sada o jučerašnjem izdanju Berlinskog procesa u čijem je fokusu bio sastanak ministara vanjskih poslova i koji ni ovaj puta nije prošao bez „obiteljske“ fotke. Idućih ćemo dana objaviti intervju s ministrom Grlićem.
Jučerašnji je sastanak jedan u nizu sastanaka. 17. rujna sastali su se ministri unutarnjih poslova, ministri gospodarstva 24. rujna, 19. rujna održan je Forum o ravnopravnosti spolova, a dan ranije sastanak o stanju Roma. U okviru Berlinskog procesa postoje i dva foruma – Forum za civilno društvo i Forum mladih. Kraj ovogodišnjim jubilarnim sastancima 10. Berlinskog procesa bit će za dva tjedna, 14. listopada, a domaćin mu je njemački savezni kancelar Olaf Scholz.
——————————-
* Ti se propisi odnose i na provjeravanje sadržaja ugovora i poslova zaključenih bez gotova novca, tj. stanja s transakcijama na temelju pitanja nacionalne sigurnosti ili javnog reda.