Hrvatski premijer u Berlinu govorio u Zakladi Konrad Adenauer: “Ako su Adenauer i njegova generacija mogli preoblikovati ruševine rata u temelje mira i napretka, naša generacija mora ići dalje.“
tekst i foto: Aleksandra Brnetić
Hrvatskog premijera Andreja Plenkovića je u ime Zaklade Konrad Adenauer pozdravio Norbert Lammert/CDU, dugogodisnji predsjednik Bundestaga i predsjednik Zaklade Konrad Adenauer od 2018. Plenković je potom govorio na temu: „Izgradnja strateške otpornosti Europe: hrvatsko-njemačko partnerstvo u novom dobu“.
„Želio bih s vama podijeliti neka razmišljanja o izazovima s kojima se danas suočava naš kontinent. Moja vlada godinama radi na produbljivanju partnerstva između Hrvatske i Njemačke, koje je na mnogim područjima u međuvremenu ojačalo i dobilo na važnosti.“, tako je sinoć u Berlinu, u dobro popunjenoj konferencijskoj dvorani Zaklade Konrad Adenauer, svoj govor na njemačkom jeziku započeo predsjednik hrvatske vlade Andrej Plenković. Odmah nakon toga naveo je u čemu je Njemačka Hrvatskoj pružala podršku sve tamo od početka 1990-ih.
„Njemačka podrška bila je ključna tijekom borbe Hrvatske za neovisnost, u procesu pristupanja Europskoj uniji i NATO-u, te u konačnici za uspješnu integraciju Hrvatske u Schengenski prostor i u eurozonu. Naši politički odnosi napreduju ne samo na saveznoj razini već i u odnosima s njemačkim saveznim državama. Posebna veza između naših zemalja je hrvatska zajednica u Njemačkoj. Gotovo 500.000 Hrvata raznoliko i značajno povezuje oba društva. Njemačka je četvrti najveći investitor u Hrvatskoj, a prošle je godine trgovinska razmjena dosegla devet milijardi eura. Više od 1.300 njemačkih tvrtki uspješno posluje u Hrvatskoj.“
Taj prvi dio, dio o odnosima Hrvatske i Njemačke, Andrej Plenković završio je porukom da njegova vlada potencijale za daljnju suradnju između Njemačke i Hrvatske vidi na području energetike, sigurnosti i obrane: „…što ćemo sutra potvrditi potpisivanjem ugovora o kupnji tenkova Leopard.“
Plenković smatra da trenutačno živimo u odlučujućem trenutku za Europu i da je ovo razdoblje vrijeme dubokih previranja i neizvjesnosti: „Mnogi bi rekli da je Zeitgeist (duh vremena) daleko od povoljnog. Ipak, moja je ključna poruka sljedeća: Ako su Adenauer i njegova generacija mogli preoblikovati ruševine rata u temelje mira i napretka, naša generacija mora ići dalje.“
Moramo, poručio je, iskoristiti trenutne izazove kako bismo stvorili otporniju, ujedinjeniju i neovisniju Europu i pritom je naveo nekoliko elemenata koji će oblikovati zajednički napor.
Podsjetio je da je Hrvatska od ratnih razaranja i ratnog napada iz 1990-ih, prošla kroz duboku preobrazbu, razvijajući se u samouvjerenu, dinamičnu i otpornu naciju. „Kao najmlađa država članica Europske unije – i jedina s nedavnim, životnim iskustvom agresorskog rata, sličnog ruskom napadu na Ukrajinu, Hrvatska duboko shvaća bitne aspekte tih rizika“, utvrdio je Plenković.
Kazao je da je Hrvatska danas na pragu članstva u OECD-u (Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj), naglasivši da joj je kreditni rejting danas na razini A te da je Hrvatska samo u sedam godina poboljšala svoj rang za pet mjesta. Istaknuo je da se radi o najbržem rastu među državama članicama Europske unije od krize s covidom i energetskom krizom.
„Sada smo među tri najdinamičnija gospodarstva u eurozoni u posljednje četiri godine.“, te nadodao da je Hrvatska s više od 20 milijuna posjetitelja među dvadeset najpopularnijih turističkih odredišta u svijetu i da je to omjer koji nije postigla ni jedna druga mediteranska zemlja. Naveo je i to da Hrvatska zauzima sedmo mjesto u Europskoj uniji po udjelu obnovljive energije i osmo u svijetu u provedbi ciljeva održivog razvoja. „Iz ove privilegirane pozicije, stečene žrtvom, obnovom i uspješnom europskom integracijom, Hrvatska se bavi izazovima s kojima se danas suočava Europa“, poručio je Plenković.
Govoreći o energetskoj tranziciji, koju on smatra ključnim faktorom europske otpornosti, o energiji je izjavio: „To je neupadljivi temelj sve naše udobnosti, naše industrije i naše slobode. Sve što trošimo, prevozimo uglavnom kamionima ili brodovima, i gotovo uvijek pritom koristimo naftu. Bez nafte nema prijevoza. Bez prijevoza nema gospodarstva“, utvrdio je premijer.
Ipak, dodao je, količina energije po glavi stanovnika u Europi pada već dva desetljeća, ne zato što se potrošnja smanjila, već zato što se u Europi vadi znatno manje nafte i prirodnog plina nego prije.
„Naša ovisnost o vanjskim dobavljačima povećava našu ranjivost“, naglasio je Plenković, rekavši da Europa uvozi 95% svoje nafte, gotovo 90% plina i dvije trećine ugljena. Ovi izvori energije ne sadrže samo previše ugljikovog dioksida (CO2) već Europu izlažu dodatnom geopolitičkom pritisku. Energetska tranzicija nije samo ekološki neizbježna obveza, već je ona i strateški cilj. Plenković smatra da Europa mora izgraditi čišći, učinkovitiji i daleko manje ranjiv energetski sustav i da stoga Hrvatska i Njemačka podržavaju provedbu Europskog zelenog plana i Plana za čistu industriju.
„Tri energetska sektora u kojima zajednički radimo na strateški važnim projektima su vodik, plinovodi i naftovodi te geotermalna energija“, utvrdio je premijer Plenković i naveo da su hrvatski plinovodi već kompatibilni s vodikom i povezat će ih se s Mađarskom, Slovenijom, Austrijom i Njemačkom.
„S proširenjem kapaciteta našeg LNG terminala na 6,1 milijardu kubičnih metara, Hrvatska je u poziciji značajno ojačati energetsku sigurnost Europe.“
Kazao je i da Hrvatska može zadovoljiti i potrebe Mađarske i Slovačke za naftom te da je Jadranski naftovod (JANAF d.d.) pouzdana alternativa za obje zemlje.
„Stoga mi podržavamo plan Europske unije da se prekine s uvozom ruskih fosilnih goriva.“, istaknuo je Plenković te naveo da Hrvatska ostaje stabilan i pouzdan partner u proširenju europskih energetskih ruta koje su također važne za sigurnost Europe.
Četvrti dio svog govora Plenković je posvetio pitanju sigurnosne i obrambene politike Europske unije kao osnove za njezinu stratešku autonomiju. Naglasio je da se Europa trenutno suočava sa sigurnosnim okruženjem koje nikada nije bilo opasnije od kraja Hladnog rata te podsjetio da je Putin od stupanja na dužnost pokrenuo šest velikih vojnih operacija.
„Svi se ovdje sjećaju rata u Čečeniji, invazije na Gruziju, aneksije Krima, kad je prekršeno međunarodno pravo, rata u Donbasu, intervencije u Siriji u znak podrške Assadovom režimu i konačno, velike ofenzive protiv Ukrajine u veljači 2022.“
Osim ovih vojnih napada Rusija je također pokretač neprijateljskih i destabilizirajućih djelovanja diljem Europe i šire: „To je slika namjerne strategije usmjerene na potkopavanje međunarodnog poretka i na zamjenu vladavine prava vladavinom sile.“ Plenković je također istaknuo da bi takav svijet omogućio prekrajanje granica agresijom, čime bi se potkopala sigurnosna arhitektura koja je desetljećima sprečavala velike ratove u Europi.
Izvanredna otpornost Ukrajine, istaknuo je, stoga je ništa manje od herojske. Plenković je podsjetio da se Ukrajinci s izvanrednom hrabrošću gotovo već četiri godine odupiru znatno superiornijem agresoru te da su u mnogim aspektima oni prva linija europske obrane.
Rekao je i da se i Hrvatska i Njemačka snažno zauzimaju za to da se poveća pritisak na Rusiju te da se pruži sveobuhvatna podrška obrani, suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine.
Naglasio je da trenutni napori za postizanje mirovnog sporazuma moraju biti prihvatljivi Ukrajini i utemeljeni na snažnim sigurnosnim jamstvima koja će spriječiti Rusiju da ponovi svoju agresiju i da Europa mora biti uključena u trenutačne pregovore jer, kako je rekao, „…odluke o sigurnosti našeg kontinenta ne mogu se donositi bez nas“.
Plenković je kazao da i Hrvatska snažno podržava rastuću odgovornost Europe za vlastitu sigurnost i njezinu stratešku autonomiju unutar okvira Europske unije i NATO-a, što nam, dodao je, omogućuje udruživanje resursa, izbjegavanje dupliciranja napora i osiguranje interoperabilnosti.
Predsjednik hrvatske vlade je istaknuo da se Hrvatska razvija u globalnog lidera u proizvodnji bespilotnih dronova (FPV dronovi) u kojima nema kritičnih kineskih dijelova te da hrvatske tvrtke strojevima za daljinski upravljano razminiranje pokrivaju 80% globalnog tržišta. Za Plenkovića je to ključna tehnologija za moderne sukobe.
Rekao je da je Hrvatska u posljednjem desetljeću utrostručila svoj obrambeni proračun i da joj je cilj do 2027. dosegnuti izdvajanje od 2,5 % bruto domaćeg proizvoda i 3 % do 2030.
Kazao je i da Hrvatska modernizira svoje oružane snage potpunim prijelazom na zapadnu tehnologiju, dodavši da se već upotrebljavaju lovci Rafale, helikopteri Black Hawk i Kiowa, vozila Bradley, transportni zrakoplovi Patria i bespilotne letjelice Bayraktar te da se trenutačno nastoji nabaviti tenkove Leopard, HIMARS-ov raketno-artiljerijski sustav i samohodne haubice Caesar. Najavio je i veća ulaganja u mornaricu.
Plenković je rekao da je Hrvatskoj privremeno odobren SAFE kredit u visini od 1,7 milijardi te da se nada da će to pokriti hrvatske investicijske ciljeve u sljedeće dvije godine. (Primjedba autorice: SAFE ili Sigurnosne mjere za Europu novi je financijski instrument Europske unije za potporu državama članicama koje su spremne ulagati u obrambenu industrijsku proizvodnju putem zajedničke nabave, s naglaskom na prioritetne sposobnosti.)
U siječnju sljedeće godine, kazao je, uvest ćemo obvezni dvomjesečni program vojne obuke za sve 19-godišnjake kako bismo ojačali nacionalnu obrambenu spremnost.
Govoreći o bilateralnoj suradnji s Njemačkom, Plenković je je kazao da Hrvatska Njemačku smatra vodećom silom u jačanju europske obrane i važnim partnerom unutar NATO-a i Europske unije te dodao da se obrambena suradnja između Hrvatske i Njemačke značajno intenzivirala u posljednje dvije godine: „Važna prekretnica je spomenuta nabava glavnih borbenih tenkova Leopard 2A8. Tu je i zajedničko ulaganje DOK-ING-a i Rheinmetall-a na području bespilotnih sustava. To je dobar primjer kako europska industrijska integracija pridonosi kolektivnoj otpornosti.
Ulaganja u našu obrambenu spremnost također pridonose europskoj konkurentnosti, poručio je Plenković: „Kako bi se održala i dodatno ojačala ta konkurentnost, već spomenutu energetsku tranziciju mora popratiti posvemašnja industrijska transformacija. To zahtijeva modernizirane kapacitete, održiva ulaganja u istraživanje i razvoj, inovacije, robusne opskrbne lance, pa tako i za kritične sirovine, odnosno minerale, i strateška ulaganja.“ Plenković je nadodao da Hrvatska i Njemačka mogu zajednički razviti robusne energetske sustave, inteligentne električne mreže i inovativne platforme te sudjelovati u oblikovanju digitalne i zelene tranzicije.
Zadnju točka svog izlaganja predsjednik hrvatske vlade posvetio je problemu nedovršenih europskih zadataka. Naglasio je da dovršetak europskog projekta znači daljnji razvoj snažne, otporne i globalno relevantne Europe te poručio: „Naša se Unija mora prilagoditi novim izazovima te je stoga proširenje Europske unije ključno za njenu stabilnost, sigurnost i napredak.“ To je, istaknuo je, ujedno i najbolje dugoročno ulaganje u naš mir. Naglasio je da je ruska agresija na Ukrajinu jasan podsjetnik na to zašto je strateški potrebno proširiti stabilnost na naše susjedstvo.
„Za Hrvatsku to proširenje nije teoretsko pitanje, to je njeno životno iskustvo“, istaknuo je premijer, kazavši da je Hrvatska svjesna koliko je snaga europskog procesa pristupanja važna i utjecajna. Zato, poručio je Plenković, podržavamo proces proširenja temeljen na zaslugama, vladavini prava, poštivanju europskih vrijednosti i ispunjavanju svih kriterija za pristup te je naglasio da Zapadni Balkan ostaje regija od strateškog interesa za Hrvatsku.
Kazao je da je proces proširenja, koji je nakon pristupanja Hrvatske tekao vrlo sporo, sada, prvi put, u fazi u kojoj je politička volja za proširenjem jača, kako među kandidatima, tako i u Europskoj uniji. „Moramo iskoristiti ovu priliku!“
„Europa se ponovno suočava s velikim izazovima, a naš je zadatak aktivno oblikovati procese koji će definirati našu budućnost.“, poručio je Plenković te dodao da Hrvatska i Njemačka stoje rame uz rame na području obrane i sigurnosti, u industrijskoj, energetskoj i digitalnoj tranziciji, u njihovoj nepokolebljivoj podršci Ukrajini, u jačanju Europske unije, ali u naporima koje ulažu kako bi Zapadni Balkan ostao čvrsto ukorijenjen u zajedničkim europskim vrijednostima.
„Daljnjim jačanjem našeg partnerstva, produbljivanjem naše suradnje i udruživanjem naših prirodnih bogatstava i sposobnosti, istovremeno jačamo Europsku uniju, Uniju koja ne samo da prebrođuje krize već i oblikuje vlastitu prosperirajuću budućnost“, završio je svoj govor hrvatski premijer Andrej Plenković.
Na Plenkovićevo izlaganje došli su svi hrvatski generalni konzuli u Njemačkoj, njih četvorica: Düsseldorf: doc.dr. sc. Ivan Bulić; Frankfurt: Vedran Konjevod; Hamburg: Kristijan Tušek; München: Vladimir Duvnjak; Nazočan je bio hrvatski veleposlanik Gordan Bakota, vatikanski apostolski nuncij, nadbiskup Nikola Eterović, koji tu službu u Berlinu obnaša od 2013. godine, Josip Juratović, član njemačkog Bundestaga u četiri mandata, od 2005. do 2021. i voditelj Hrvatske katoličke misije Berlin, fra Zvonko Tolić.