Objavljen dvobroj časopisa “Riječ / Das Wort” čiji je izdavač Hrvatska kulturna zajednica Wiesbaden i Ogranak Matice hrvatske Wiesbaden.
prilog: Ivica Košak, glavni urednik časopisa “Riječ/ Das Wort”
Dvobroj časopisa „Riječ / Das Wort“ (71/72, 2026.) koji su objavili Hrvatska kulturna zajednica Wiesbaden i Ogranak Matice hrvatske Wiesbaden, predstavlja iznimno bogato i sadržajno izdanje na 48 stranica.
“Riječ” je o publikaciji koja već desetljećima služi kao središnja platforma za očuvanje hrvatskog jezika, kulture i identiteta u Njemačkoj, ali i kao most prema njemačkom i europskom kulturnom prostoru. Ovaj dvobroj nastavlja tu tradiciju, donoseći raznolike tekstove koji spajaju povijest, književnost, filozofiju, društvenu kritiku i izvještaje iz života zajednice.
Od povijesti do suvremenosti
Uvodnik glavnog urednika Ivice Košaka odmah postavlja temeljno pitanje: što drži naciju na okupu u vremenu globalizacije i kulturnih promjena? Odgovor se, kako to časopis i pokazuje, krije u kulturi, jeziku i povijesti. Prvi blok tekstova posvećen je upravo tome. Prikaz monumentalne sinteze „Povijest Hrvatske“ Ludwiga Steindorffa ističe važnost europskog konteksta i objektivnosti u tumačenju hrvatske prošlosti. Esej „Nacija se ne rađa na papiru, već u kulturi“ dodatno razrađuje tu tezu, podsjećajući da su jezik, glagoljsko naslijeđe i kulturni obrasci bili temelj opstanka hrvatskog identiteta kroz stoljeća. Tekst o glagoljici zaokružuje ovaj povijesno-kulturni blok na pristupačan i informativan način.
Književnost između domovine i dijaspore
Jedan od najvrjednijih dijelova časopisa svakako je blok o književnosti u dijaspori. Prikaz studije Milana Bošnjaka o hrvatskim piscima u Njemačkoj (1990.–2013.) analitički je i teorijski utemeljen, a uvodi korisnu podjelu na političke emigrante, službenike i ekonomske migrante. Slijedi teorijski rad Elene Messner o prijevodima kao dijelu transnacionalnog književnog polja, koji se oslanja na Bourdieua, Casanovu i Venutija, ali ih i kritički nadograđuje. Recenzija knjige „Pisma Danici: Zapisi iz Berlina“ Sonje Breljak emotivan je i dokumentaristički prikaz iseljeničkog iskustva, koji časopisu daje ljudsku dimenziju. Vrijedno je istaknuti i esej o dodjeli Leipziške nagrade Miljenku Jergoviću, kao i tekst o Karlu Schlögelu i Ursuli Krechel, čime se hrvatska čitateljska publika upoznaje s aktualnim njemačkim kulturnim i političkim diskursom.
Suočavanje s prošlošću i filozofska promišljanja
Tekst „Tri pristupa, jedna istina?“ bavi se teškim temama suočavanja s ratnom prošlošću na Balkanu, uspoređujući angažman Milana Červinke, dokumentaristički rad Mirsada Tokače i latinskoameričke komisije za istinu. To je hrabar i intelektualno pošten prilog koji ne nudi lake odgovore. Filozofski esej o Bonhoefferu i Musilu o gluposti kao društvenom, a ne samo intelektualnom problemu, dodatno obogaćuje izdanje i pokazuje da časopis ne bježi od univerzalnih tema. S druge strane, esej „Pas i mačka Balkana“ nudi nekonvencionalnu, metaforičku analizu srpsko-hrvatskih mentaliteta. Iako može izazvati rasprave, on je zanimljiv interpretativni model koji potiče na razmišljanje.
Život zajednice i književni prilozi
Časopis ne zanemaruje ni praktične aspekte djelovanja udruge. Zapisnik 36. skupštine, financijsko izvješće i izvještaj o radu daju uvid u transparentno poslovanje i aktivnosti HKZ Wiesbaden. Posebno je zanimljiv kritički esej „Kad je Caritas postao država, a udruge postale ništa“, koji progovara o problemima institucionalizacije migrantske pomoći i marginalizacije malih kulturnih udruga. Na kraju, poezija Zdravka Luburića i „In memoriam“ Malkici Dugeč zaokružuju izdanje na emotivan i dostojanstven način.
„Riječ / Das Wort“ 71/72 iznimno je kvalitetno i promišljeno izdanje. Uspješno balansira između znanstvene utemeljenosti i pristupačnosti, između lokalnog i globalnog, između prošlosti i sadašnjosti. Dvojezičnost (hrvatski i njemački) dodatno proširuje krug čitatelja. Časopis je nezaobilazno štivo za sve koji se zanimaju za hrvatsku kulturu, dijasporu, književnost i europske intelektualne tokove. Njegova najveća snaga leži u sposobnosti da poveže osobno i kolektivno, emocionalno i analitičko, te da istovremeno bude glas zajednice i relevantan kulturni doprinos.
Preporučujemo ga toplo – kako članovima hrvatske dijaspore, tako i široj čitateljskoj publici koja želi razumjeti složenost identiteta u suvremenoj Europi.