Hrvatski Glas Berlin

Nagrađuju se tri literarna rada za svaki razred od 1. do 8. razreda ( iz Njemačke do 12. razreda).

Ptice su od davnina zadivljavale čovječanstvo svojim gracioznim letom i slobodom koju utjelovljuju. One predstavljaju mir, nadu i uzvišene ideale za kojima čovjek neprestano teži.

Otac hrvatske književnosti Marko Marulić, često se bavio temama mira u nemirnim vremenima u kojima je živio, pa je tražio u svojim pisanim djelima puteve gajenja mira i sklada. Naglašavao je važnost četiri vrline poput sloge, strpljenja, spokojstva i iskrenosti za gajenje mira kao temelja za skladan i ugodan život.

Što to zapravo »nedostaje« miru da se redovito mora pojavljivati u paru s drugom vrlinom? Možda znak nama ljudima da znamo što trebamo sve njegovati da bi živjeli u miru jer oni koji u srcu nose mir, slični su pticama na nebu: slobodni su i zadovoljni, uzdignuti iznad zemaljskih problema.

Ptica, poput čovjeka koji njeguje mir, uzdiže se iznad nemira i sukoba te nalazi svoju slobodu na nebu u slobodnom letu. Prisjetimo se orla, koji simbolizira snagu i veličinu, ali istodobno i miran let. Golub, univerzalni simbol mira, nosi u kljunu maslinovu grančicu kao znak završetka sukoba. Lastavica, koja uvijek pronalazi put natrag kući, predstavlja simbol obnove i novog početka. Sve ove ptice svojim letom i prisutnošću donose poruku mira i slobode. Sve nas one bodre i potiču, ali i upozoravaju s grbova i zastava, državnih i svjetskih, odkada je čovječanstva.

Međutim, današnje ptice suočavaju se s prijetnjama koje dolaze od čovjeka i njegovih djela, uvijek nekako na nov način. Onečišćenje, a posebno nagomilavanje plastike u prirodi, ugrožava njihov opstanak.

Koliko su ptice danas zaista slobodne? Naša moderna civilizacija i bezobzirno postupanje prema okolišu ugrožavaju te iste ptice koje su nam simbol slobode. Na tisuće ptica svake godine stradava zbog onečišćenja, posebno zbog plastike koja zagađuje naš planet. Velike količine plastike završavaju u prirodi, a slobodne ptice često je zamjene za hranu, njome se truju, što uzrokuje ugibanje.

Je li čovjek svojim djelovanjem ugrozio slobodu ptica? Može li se ptica, simbol mira i slobode, danas doista smatrati slobodnom, kada je svijet kojim leti prepun opasnosti koje je stvorio čovjek? Marulić nas u svojim djelima podsjeća na važnost očuvanja čestitosti i mira u našim srcima. No, je li čovjek izgubio taj mir prema prirodi, uništavajući slobodu ptica?

Na kraju, postavljamo pitanje koje nas povezuje s dubokom simbolikom ptica u umjetnosti: Treba li ptica biti slijepa i zatvorena da bi ljepše pjevala kao što su nekada i činili pticama? Je li njezina unutarnja sloboda ono što oslobađa njezinu pjesmu, ili je njena pjesma vapaj za slobodom ili je sljepilo usredotočuje na pjesmu kao zamišljeni izlaz iz zatvora?

Pozivamo vas da razmislite o ovim pitanjima i izrazite svoja razmišljanja kroz pisanu riječ. Neka vas ptice inspiriraju, baš kao što su inspirirale i velikog mislioca – mirotvorca poput Marka Marulića i ne samo njega, nego i druge velike pisce i umjetnike. Možete to učiniti i preko neke priče, pripovjesti ili bajke.

Propozicije i rok prijave:

Nagrađuju se tri literarna rada za svaki razred od 1. do 8. razreda ( iz Njemačke do 12. razreda).

Radovi trebaju biti na hrvatskom jeziku, a ako su na nekom drugom jeziku (engleski, njemački, francuski, španjolski, ruski, češki, mađarski…) moraju biti prevedeni na hrvatski jezik. To može učiniti mentor/ica. U posljednjem slučaju šalju se oba primjerka na originalnom i hrvatskom jeziku. Dozvoljene su sve forme i dužine literarnih radova. Svi radovi trebaju biti pisani u Word doc formatu, veličine fonta 11, u pismu Times New Roman.

Rok prijave: 1. ožujak 2025. godine

Svaki rad treba sadržavati sljedeće podatke:

– ime i prezime učenika
– razred
– država, adresu i naziv škole
– email adresa
– ime i prezime mentora/ice

Radove poslati na e-adresu: gđe Jadranke Gradac : loebbert-gradac@t-online.de

Nagrađuju se tri literarna rada za svaki razred od 1. do 8.-12. razreda. Posebno se ocjenjuju pjesme, a posebno sastavi. Posebno se ocjenjuju literarni radovi iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije, a posebno literarni radovi iz drugih zemalja.