PRILIKA ZA UPOZNAVANJE - Hrvatski Glas Berlin

PRILIKA ZA UPOZNAVANJE

tekst: Sonja Breljak
foto: Sonja Breljak, Ivo Cenkovčan i Gloria Turić
014Berlin/ Članovi Hrvatske kulturne zajednice Wiesbaden su boravili u višednevnom posjetu Berlinu. Za to vrijeme posjetili su Bundestag, Egipatski muzej i druge berlinske znamenitosti.

Posjetili su i prostorije Hrvatske kulturno-umjetničke i sportske zajednice Berlin gdje ih je Ivan Salopek, predsjednik berlinske Zajednice upoznao s radom ovog društva.

Tom prigodom smo o posjetu Berlinu progovorili dvije-tri riječi s Ivicom Košakom, predsjednikom HKZ Wiesbaden.

– HKZ Wiesbaden postoji već 24 godine. Ovakvi izleti su tradicija naše Zajednice. Naši ciljevi su do sada bili Pariz, Prag, Beč, Dresden i evo ove godine je to Berlin.

Imali smo sreću da su sadržaji koje smo ovih dana vidjeli u Berlinu vezani i uz neke aktivnosti naše zajednice. Jedna od njih je prikazivanje kulture pisane riječi. Cilja našeg posjeta je bio i Novi muzej, takozvani, Egipatski muzej u kojem su prikazani i počeci pisma u Mediteranu, pisma iz kojeg su nastala pisma kojima su se Hrvati služili. Spoznaja korjena bi trebala uzrokovati, polučiti poštovanje prema vlastitom pismu u onoj formi u kojoj se u Hrvatskoj pojavljivalo, od ćirilice, latinice, slavne glagoljice ali i manje poznatih formi, poput arabice, pisma bosanskih Hrvata za vrijeme turske vladavine.

O tome smo mi u Zajednici imali  i jedno predavanje za članove prije ovog posjeta a o tome ćemo još razgovarati po povratku iz Berlina. To je projekt prepoznavanja hrvatskog identiteta, što radi i kako razmišlja hrvatski čovjek, to i danas pokušavaamo pratiti.

Pored posjeta kulturnim ponudama Berlina, uspjeli smo upoznati i posjetiti Hrvatsku kulturno-umjetničku i sportsku zajednicu. Ovaj susret je pokazao da postoji i drukčiji pristup organizaciji i radu društava sa sadržajima koji se konkretno odnose na potrebe hrvatskih  građana u migraciji, sadržaji za Hrvate koji su onemogućeni sudjelovati u redovnim hrvatskim kulturnim ponudama, hrvatskoj umjetnosti. To je ostvarenje opće ljudske potrebe za druženjem. Čuo sam lijepe primjere večeras kako postoji spremnost pomoći u organizaciji, skoro sve je učinjeno kroz vlastite snage. To je svakako jedno saznanje i motivacija i za organizaciju našeg rada. Mi smo u razgovoru primjetili kako postoji razlika u metodi, sadržaju i pristupu.

Produkt koji mi možemo predstaviti je praksa izdavanja jednog časopisa, nastupa na internetu, mi smo uvidjeli da kroz publikaciju imamo pristup ne samo do članova Zajednice nego i šire. To nije nešto što nam donosi direktnu korist ali indirektno da, trudimo se prikazati Hrvatsku u jednom pozitivnom kontekstu, u smislu da moramo u odnosima s njemačkom zajednicom i drugim zajednicama, pronaći jedan demokratski način komunikacije i razmjenjivati one sadržaje koji nas obogaćuju.

Koga ste sreli i što čuli u Bundestagu?

image006Suseli smo Josipa Juratovića i Irene  Mihalić, zastupnike u njmačkom parlamentu, hrvatskih korjena. Zgodno je bilo primjetiti da i iz pozicije i opozicije postoji jedan otvoreni pristup nama kao grupi građana stranog porijekla u Njemačkoj ili kako se to kaže, s migracijskom pozadinom.  I da se teme razgovora u načelu nisu razlikovale iako se radilo o dvije različite politčke stranke ali njihov demokratski pristup rješavanju problema pred kojima se nalazimo, omogućavaju jedan demokratski razgovor o temama razvoja hrvatske  kulturne zajednice.

Naša zajednica  je konstituirajući član jedne šire zadruge što je u resoru zanimanje gospodina Juratovića, člana socijaldemokratske partije jer je u odboru za razvoj zemalja trećeg svijeta. Naša zajednica je mali simbolički doprinos u takvom okružju ali ipak radimo na tome da se razvije svijest općeg razvoja bez traženja direktne vlastite koristi.

Juratović nam  je prikazao svoj put, karijeru jednog klasičnog stranog radnika u Njemačkoj koji je prošao sve institucije napredovanja kroz sindikat i jednu političku partiju. I tako je i prepoznat, jer već mu je ovo već treći mandat. Juratović je njemački državljanin i predstavlja svoju stranku  kao Nijemac. Ali njegovo hrvatsko porijeklo ga obavezuje da se pozabavi i temama ne samo na teritoriji Hrvatske već i drugih zemalja nastalih nakon raspada Jugoslavije.

Izričito je kazao kako njegov demokratski pristup ne dopušta prihvaćanja nekakvih ideologija koje bi grupe ili pojedince u društvu na poseban način stavile u jednu poziciju s koje oni mogu manipulirati ostale. Govorili smo i konkretno o problemima organiziranja Hrvata u Njemačkoj.  On nam je objasnio stavove  jednog njemačkog političara i odrednice njemačkog  pozitivnog  zakona koje kažu da nijedna organizacija po svom sadržaju nije ništa drugo nego civilna  udruga, i ne može se predstavljati kao krovna delegacija, organizacija a da nije delegirana od nikoga. I da u jednom demokratskom društvu takve pojave ne mogu biti tolerirane.

Sa gospođom Mihalić smo mogli razrađivati tematiku razvoja hrvatskog  društva gotovo bez prekida i razlike u ideološki obojenom kontekstu. Ona je član odbora za sigurnost u parlamentu, i stručni kadar u tom tijelu kao bivša policijska komesarka. Spomenula nam je probleme koje migranti imaju u odnosu njihova prezentiranja, u statistikama koje ih prikazuju u negativnom svjetlu. I da je potrebno još više demografskih i socioloških  istraživanja kako bi se problemi koji imaju migranti mogli riješiti na pravilan  način.

Postoji jedna bitna razlika između statistike koju nudi policija u praćenju kriminaliteta i stvarnih kriminalnih pojava kod migranata s time što je potrebno predstaviti problem općemigrantskog, naravno i hrvatskog društva. Mi smo prikazali jedan vlastiti rad u kojemu smo na prošlogodišnjem Europskom tjednu predstavili studiju koja govori o tome kako u svim segmentima postoje skupine različitih svojstava ljudi koji međusobno često nemaju niti zajedničkih dodira, da ne govorimo o interesima. Takve skupine ne mogu sebe predstavljati kao predstavnici cjeline, radi se uvijek o nečem što se može prepoznati kao individualan stav a ne zajednička komponenta.

Jeste li obišli prostore Bundestaga?

IMG_1531Bio je normalan radni dan u Bundestagu tako da s jednom grupom od 15 ljudi nije bio moguće obići sve ili posjetiti kupolu što bi bilo zanimljivo, no vrijeme je bilo ograničeno. Bili smo sretni da smo uspjeli razgovarati s oboje predstavnika u Bundestagu, hrvatskog porjekla.

U našoj grupi je bio i lokalni berlinski član hrvatske  zajednice, umjetnik Ivo Cenkovčan koji je gospođi Mihalić darovao sliku (Skok) a mi smo gospodinu Juratoviću predali likovni rada iz 19. stoljeća (preslika), prvo povjesno pojavljivanje hrvatske i njemačke zastave u javnosti, događaj iz svibnja 1848. godine, rekao nam je u razgovoru predsjednik HKZ Wiesbaden, Ivica Košak opisujući trodnevni izlet članova ove zajednice tijekom kojeg su još,  dan poslije našeg razgovora, posjetili i spomenik Marku Maruliću u berlinskoj četvrti Wilmersdorf.

Related Post

1
Leave a Reply

avatar
1 Comment threads
0 Thread replies
0 Followers
 
Most reacted comment
Hottest comment thread
1 Comment authors
Ivica Košak Recent comment authors
  Subscribe  
newest oldest most voted
Notify of
Ivica Košak
Guest

Izvrsna medijska pratnja Hrvatskog glasa Berlin značajno doprinosi uspjehu posjete Hrvatske kulturne zajednice iz Wiesbadena Berlinu. Trajna dokumentacija pretvara naš turistički izlet u studijsko putovanje. O uspjehu i razumijevanju ciljeva te sadržaja puta priprema se jedno ispitivanje učesnika u Zajednici. A slijedi i jedna „après Berlin party“ za sve članove i prijatelje zajednice. Pored toga, u obilježavanju Svjetskoga dan knjiga, 23. travnja biti će priređena javna tribina s temom: „Od egipatskog pisma do Marulićeve književnosti“ iliti od Egipatske knjige mrtvih do De institutione bene vivendi…