S RASPRAVE U SÜDOSTEUROPA KULTUR ZENTRUM
tekst i foto: Sonja Breljak
Berlin/U prostorima Suedost europa kultur centra kojim ravna Bosiljka Schedlich, održana je podijum diskusija na temu „Zapadni Balkan na putu u Europsku uniju“. U diskusiji su sudjelovali Josip Juratović, član njemačkog parlamenta te znanstveni suradnik Zaklade znanost i politika iz Berlina, dr. filizofije Dušan Reljić. – Bez Balkana, Europska unija nije kompletna, rekla je na početku Bosiljka Schedlich, ostavljajući gostima da pojasne svoje viđenje puta zemalja bivše Jugoslavije ka Europskoj uniji.
Josip Juratović, zastupnik u njemačkom Bundestagu je na početku rekao kako ulazak Hrvatske u Europsku uniju traje predugo, čak 12 godina. – A ulazak Hrvatske, važan je signal svim drugim zemljama da se isplati potruditi, rekao je Juratović iznoseći tijekom večeri mišljenje kako su mladi na tim prostorima jedina nada u neophodne promjene. Zemlje zapadnog Balkana, karakterizira nedovoljno razvijeno gospodarstvo. Tek je Hrvatska ove godine dosegla razvoj iz 1989. godine. Ostali nisu ni blizu toga. A da se ne govori o korupciji, političkoj neslozi i nacionalizmu, primjerice u Bosni i Hercegovini, izneseno je tijekom večeri, uz završno mišljenje obojice sudionika kako će zemlje bivše Jugoslavije, s izuzetkom Hrvatske, zasigurno čekati još niz godina do ulaska u Europsku uniju.
O tome koliko je Hrvatska u ovom tenutku spremna za ulazak u EU, dr. filozofije Dušan Reljić jer rekao:
– To proizlazi vrlo jasno iz Izvještaja o napretku kojega je Europska komisija objavila osmog oktobra. Ako se malo prouči taj dokument, jasno je da je osnovni ekonomski kriterij, ispunjen, Ono što se zahtjeva od Hrvatske je da još popravi dijelove fiunkcionisanja političkog i pravnog sistema. Politički se to odnosi na funkcionisanje Sabora i njegovu sposobnost da savlada te odnose. Ogroman je broj zaostalih pravnih problema, potom borba protiv korupcije dugo traje, to su sve činjenice. Ne stoji ništa na putu tome da Hrvatska u neko dogledno vrijeme završi sve i pristupi EU. Drugo pitanje je što će biti na referendumu u Hrvatskoj. Rezultati ispitivanja javnog mnijenja su takva da je u ovom trenutku više ljudi spremno glasati protiv pristupanja nego za pristupanje. -Kad razgovaram s kolegama u Hrvatskoj, oni kažu da se mnogima ne dopada politika uslovljavanja.To nije ništa novo, tako je bilo i ostalima. Druga stvar je da sam proces traje dugo i da ljudi gube strpljenje oko toga. Treća stvar je popoulizam a on se uvijek zasniva na isključivosti. Očekujem da će hrvatska Vlada pokrenuti neku akciju prosvjećenja. Prosvjećenost u Hrvatskoj je oko dvije trećine. Samim tim je ona bolja od Rumunije i Bugarske, a mislim da je na istom nivou s Mađarskom i Poljskom.
Ne vjerujem da će nakon Hrvatske završiti prširenje EU. Postoje već pravni odnosi koji se ne mogu opovrgnuti nego mogu dugo tajati. Na kraju, i nije loše da duže traje, mijenjaju se ljudi, možda period od deset godina pomogne da te zemlje budu spremnije nego li su sad.
Koliko je Hrvatska u ovom trenutku spremna za ulazak u Europsku uniju, pitali smo i Josipa Juratovića.
– Mislim da je Hrvatska, što se razvoja tiče, dosta daleko otišla. U usporedbi s drugim državama u Regiji, sigurno, na dobrom je putu ali ima još određenih problema. To se vidi, korupcija, pravo i određene reforme u tom smislu. Nadam se da će se to riješiti. Jako pozitivni signaali od Jospivića i Tadića. Politički vrh je shvatio da se mogu približavati Europi ako će preuzeti ulogu faktora stabilnosti u Regiji, koopreirati, stvar i tržištw I proses stabilzaicje. Rat je bio, prošaoa I to dalje nićemu ne void, treba tražiti zajendićke interese. Na neki način Imam razumijjevanje ako u Hrvatskoj narod nijebaš sasvim raspoložen za ulazak u Eu, ako uzmemo u obzir financijsku krizu unutar Europske unije i odnose unutar nje . Govorimo o stabilnosti Eura ali očitao ima više problema njego je samo to.I slika EU nije takva da bi svi bez razmišljanja prihvatili tu soluciju. Ipak, pored svega toga, osobno mislim, da je jedina šansa za Hrvatsku, da shvati da joj je institucionalno mjesto unutar Europske unije, da mora prihvatiti državno i društveno uređenje i biti dio te institucije. Taj korak je najvažniji signal za taj dio Europe, znak da se isplate reforme i svi problemi koji s tim dolaze. Jer, nije jednostavno mijenjati sve u drušvu. Ne vjerujem da če Europa zatvoriti vrata, ne može si dopustiti bijelu rupu unutar EU a to je taj tzv. Zapadni Balkan. A ni ta integracija neće doći sama po sebi. Trajati će toliko koliko će zemlje Regije biti spremne prihvatiti reforme. To je Hrvatska velikim dijelom prošla, drugi će morati za njom.
Ovdje u Berlinu, imam posjet iz moje izborne jedinice, iz Heilbronna. S njima je i osam mladih iz Koprivnice. Oni su studenti, članovi političkih mladenačkih organizacija. Cilj je da se i u tom kontestu Europa upoznaje. Obići će Parlament, vladine zgrade. Nadam se da će se netko od njih jednom naći i u Europskom parlamentu i da ćemo surađivati. Kooperacija, suradnja na europskom planu, to je jedini cilj . To je Europa od sutra, rekao je Josip Juratović nakon podijum diskusije u Südost Europa Zentrum Berlin.