Kako masovno organizirati volonterski rad mladih u Republici Hrvatskoj
piše: Dražen Katić
U Republici Hrvatskoj preko 50% mladjih ljudi od 25 godina nema posao. Poslije Grčke i Španjolske naša omladina zauzima neslavno treće mjesto po nezaposlenosti u Europskoj Uniji.
Kako riješiti bar privremeno problem nezaposlenosti mladih, mladim ljudima ponuditi bar tračak nade za bolje sutra?
Jedan od načina borbe protiv nezaposlenosti je volontiranje.
Postoje razne vrste volontiranja. Kod jednog volontiranja smo djelomično plaćeni, kod drugog dobijemo putne troškove, a kod trećeg – nikakvu naknadu.
Osobno, već duži niz godina volontiram u raznim organizacijama po trećem modelu, odnosno, bez ikakve naknade.
Prije sedam godina osnovali smo u Stuttgartu poslovnu grupu “UVNT GRUPE”, gdje se moj dio posla svodio na volonterski rad u organizaciji i upravljanju aktivnostima grupe. Naravno, u tom poslu uveliko su mi pomagali drugi moderatori i članovi grupe. Volonterskim radom u toj grupi zaokupljen sam i danas.
Moj drugi volonterski posao je rad u Kulturnom centru “Merlin” u Stuttgartu.
Treći volonterski posao koji sam započeo početkom ove godine je sudjelovanje u socijalnom projektu “Atelier Baur” koji je organiziran od “GWG” društva i “Jugendamt-a” (državnog ureda za mlade) u gradu Stuttgartu.
Volontiranje je u Njemačkoj samo po sebi razumljiva stvar, tako da je teško pronaći nekoga tko ne volontira ili nije nikada volontirao. Ekonomski gledano, volonterski rad je jedan od glavnih stupova stabilnosti njemačke ekonomije.
O temi potrebnosti volontiranja u Republici Hrvatskoj dosta sam napisao u mojoj objavljenoj knjizi “Modernom ekonomijom u bolju zajedničku budućnost”.
Smatram da će izlaz Hrvatske iz ekonomske krize biti jako težak bez dodatne energije mladih ljudi udruženih u različite volonterske udruge i organizacije.
Mladi ljudi u Hrvatskoj koji imaju vremena na pretek, a novca u oskudici, trebali bi se masovno uključiti u volonterski rad.
Bivša Jugoslavija je organizirala masovni volonterski rad putem “Omladinskih radnih akcija”. Iako nikad nisam sudjelovao u takvoj akciji moji prijatelji koji su bili sudionici s oduševljenjem su mi pričali o radu, druženju, te nagradama na tim akcijama. Te akcije su bile pozitivni aspekt bivšeg socijalističkog samoupravljanja.
Današnjoj omladini u Republici Hrvatskoj možemo ponuditi masovni volonterski rad u sezonskim poslovima.
Najvažniji sezonski posao u Republici Hrvatskoj je turistička sezona.
Svaki hotel, apartmansko naselje ili kamp može zaposliti veći broj mladih volontera. Dnevni volonterski rad od 4-5 sati mladim ljudima ostavlja još uvijek dovoljno vremena da se u toku dana bave slobodnim aktivnostima, sunčaju na plaži, bave sportom, kulturnim aktivnostima itd.
Poslodavci bi se zakonski obavezali da mladim ljudima volonterima ponude besplatno stanovanje, tri obroka dnevno i bonove za konzumiranje nealkoholnih pića. Na taj način poslodavci bi dobili “financijski povoljnu” radnu snagu, a mladi volonteri prikupljanje radnog iskustva, upoznavanje drugih gradova u Hrvatskoj, strukturirani radni dan i mnogobrojna poznanstva i prijateljstva koja bi kod nekih urodila i pronalaženjem stalnog radnog odnosa.
Pored turističke sezone mladima u Hrvatskoj se može ponuditi i volontiranje u sezonskoj berbe voća. Berbe jabuka, grozđa, maslina, jagoda …uveselile bi kako mlade ljude tako i njihove poslodavce koji bi imali istu obavezu kao poslodavci u turističkoj sezoni.
Obaveze poslodavaca prema volonterima i obrnuto, morala bi nadgledati posebna državna inspekcija ili granična policija (kao u Njemačkoj). Prije svega, u svrhu suzbijanja rada na crno. Ako bi se utvrdile nepravilnosti jedne od partnerskim strana, država bi poduzela zakonske mjere predviđene “Zakonom o volontiranju u Republici Hrvatskoj”.
Volontiranje je društveno korisna radnja kojom svi dobivaju. Volontiranje je apsolutna win-win situacija. Prije tek nekoliko godina na volontiranje se u Republici Hrvatskoj gledalo s nevjericom i čak s malom dozom podrugljivosti.
Međutim, danas su druga vremena. Sam ulazak Hrvatske u Europsku Uniju dodatno otvara vrata volontiranju i nudi nove programe i ideje za taj društveno korisni posao.
Volontiranje nije gubljenje vremena. Iako volontiranje nije isto kao stalno zaposlenje, ono ponekad otvara ona vrata u životu koja nas vode na put stalnog posla ili napretka u karijeri. Volontiranje je most između nestrukturiranog dana i nezaposlenosti, prema stalnom zaposlenju i dnevnoj radnoj strukturi.
Masovnim volontiranjem mladih u Republici Hrvatskoj otvorile bi se nove perspektive i programi u borbi za ekonomski razvoj naše zemlje.
Iz fondova Europske Unije bi se mogla dobiti poticajna sredstva za financiranje masovnog volonterskog rada u Republici Hrvatskoj.
Svi preduvjeti za volontiranje mladih u RH su ostvareni: Imamo dovoljan broj mladih nezaposlenih ljudi, imamo kapacitete da mlade ljude volonterski angažiramo, član smo Europske Unije koja financijski potiče volontiranje, imamo dovoljno bivših iseljenika koji danas uživaju mirovinu u Republiici Hrvatskoj a spremni su kao nekadašnji volonteri pomoći svojim radnim i životnim iskustvom, znanjem i savjetima mladim volonterima i njihovim poslodavcima u našoj zemlji.
Međutim, pored svih nabrojenih parametara neophodno je da službena politika Republike Hrvatske inicira, podrži i sprovede masovno volontiranje mladih ljudi. Hoće li se to dogoditi, pokazati će vrijeme.
mr.sc. Drazen Katic, dipl.ing.
Josipe, a da se nadjemo na kavi?
Recite vi meni dragi gospodine..Ante, Muenchen
Što vi inače u životu dobroga radite, nego što sijete destruktivnosti po raznim portalima..
Sve mi se više čini da mislite samo,škrto i zavidno na sebe i na vaše bauštelce..koji se vraćaju tek nakon mirovine u Hrvatsku..
A kuda da sudjelujete aktivno, negdje u hrvatskim udrugama i društvima u iseljeništvo, još manje u domaćim u Hrvatskoj.
Izgleda mi,za iduće generacije na duže relacije..baš vas puno i nije ni briga.
Dragi Ante München, vi ste ovim komentarom opet pokazali svoje neznanje i nestrucnost. Vas novi hobi, nekonstruktivna kritika napisanih tekstova i komentara u HGB nece naici na podrsku. Stoga Vam ja preporucam da shodno Vasem ispodprosjecnom znanju pronadjete drugi manje intelektualno zahtjevan portal.
Bilo bi lijepo da se Dražen i Josip nađu na kavi i popričaju a da nas ostale poštede njihovih ping-pong komentara bez kraj i konca. Uopće se ne slažem s vama, ne treba iseljeništvu komadić hrvatskog Dnevnika već treba sudjelovati u društvenom i političkom životu zemlje u kojoj živi, u kojoj radi, školuje se, rađa, umire. Zašto bi bilo potrebno da hr iseljeništvo bude u Hr politički faktor, zar zato što misli da više voli Hrvatsku od onih koji u njoj žive pa bi da ju uređuju po svome. Upravo to stvara jaz između Hrvata u Hr i vani. Pustiti… Read more »
Dragi Dražene Stvarno mi nije za moj trud i rad..pogotova ako zajednički uspijemo,,što mislim da je također stvar o zajedničkom dogovoru i naših iseljeničkih medija. Upravo čitam i ovaj tekst od, Zvonko B. Ranogajec (SAD) kojeg također vrlo poštujem i cijenim..često puta smo se sastajali..i nekaa sa sličnim temama. Pa me više ni ne čudi..da ih opet neumorno ponavljamo..hoće li se konačno netko da probudi..goruće je pitanje..od nas mnogih.. Dnevnik za iseljeništvo na ..HTV1..vidim kao spas i za buduću dugoročno alternativu..drago bi mi bilo ako to tako i drugi vide..i sam bi trošio kreativnu snagu negdje drugdje. ISTINA O ISELJENIM… Read more »
Drago mi je Josipe da ti se tekst svidio. Znam koliko si ulozio od svog zivota i slobodnog vremena u volonterski i humanitarni rad. Tvoje zalaganje se ne moze prikriti niti zatamniti. Pun respekt sa moje strane. Takodjer je dobro da se neumorno zalazes da HTV1 uvede dio dnevnika za iseljenistvo. Danima se vec pitam na koji nacin to dalje potencirati. Mozda potpisivanje masovne peticije, mozda otvoreno pismo direktoru HTV-a ili Hrvatskoj vladi. Ni sam nisam pametan od kuda poceti. Bilo bi interesantno da i drugi clanovi i citatelji HGB napisu svoj prijedlog. Ovo na cemu Josip inzistira tice se… Read more »
Dražene odličan tekst Kada bi se još samo na.. HTV1..uz domaći Dnevnik..i na Dnevniku za dijsporu o tome svemo više govorilo u sliki i priliki. Mi bi trošili našu energiju ssvim na nešto drugo korisno. Želja mi je još samo dodati,njijemci su poznati kao strastveni radiše,uz ono poslovno privatno,pojačano se zalažu i u svojim civilnim udrugama različiti vrsta. Kod njih postoji za razliku u Hrvatskoj. kvalitetno sređena uz ono političko poticajno i društvena,strategija,programi smjernice.Njemci potiču financiski svoje udruge i društva po broju članova,posebo koliko imaju aktivnih mladih naraštaja. Dokle se u našoj Hrvatskoj,civilne udruge i društva,moraju zadovoljiti,sa onih nekoliko tisuća… Read more »