PRIORITET STRATEGIJE RAZVOJA

Indikator: stvaranje novih radnih mjesta

piše: Dražen Katić
Mjeri se u postotku zaposlenih osiguranika na ukupan broj stanovnika između 18. i 65. godine.

Od 1990. godine broj zaposlenih u njemačkoj pokrajini Baden-Württembergu se kontinuirano povećavao. Posebice je u tome razdoblju bilo intenzivnije zapošljavanje žena.

Želim naglasiti da vrlo jaka industrija u široj okolici grada Štutgarta pridonosi kontinuiranoj ponudi novih radnih mjesta.

Grad Štutgart je već duže vrijeme poznat kao „El Dorado za inženjere“. Visok nivo tehničkog obrazovanja i stalne inovacije doprinose stvaranju novih radnih mjesta. Vrlo jaka autoindustrija „Daimler i Porsche“ te mnogobrojne manje i veće tvrtke koje direktno kooperiraju sa ta dva koncerna doprinose kontinuiranoj ponudi novih radnih mjesta.

Postoje također i negativni aspekti gore navedenog indikatora. Zadnji par godina Savezna Republika Njemačka traži tehničare i inženjere i neprestano se u medijima piše i govori o nedostatku radne snage. Međutim radne snage ima dovoljno. Veći broj tehničara i inženjera se nalazi na zavodu za zapošljavanje. Ti tehničari i inženjeri moraju raditi za plaću od koje mogu i živjeti u Njemačkoj. Industrija je više zainteresirana za „jeftinu stručnu radnu snagu“, pa nerijetko zapošljav radnike iz drugih europskih zemalja koji su spremni raditi za daleko nižu satnicu od uobičajene.

Postavlja se pitanje hoće li ti „jeftiniji“ tehničari i inženjeri moći i htjeti dugoročno živjeti od svoje plaće u Njemačkoj ili će nakon prikupljenog radnog iskustva otići u druge zemlje koje im nude bolju plaću za isti posao.

Stvaranje novih radnih mjesta u Republici Hrvatskoj je težak proces. Sezonsko zapošljavanje u turizmu nudi određene mogućnosti. Također sezonsko zapošljavanje u poljoprivredi (proljetna ili jesenska berba) može nakratko smanjiti nezaposlenost. Dugoročno i cjelogodišnje zapošljavanje treba postati prioritet. Postoji više napisanih strategija razvoja i obnove Republike Hrvatske. Da li su te napisane strategije i u praksi provedive, drugo je pitanje. Kao i dosada ja vidim stvaranje novih radnih mjesta kroz moje strateške točke ekonomskog razvoja Republike Hrvatske kojima se može dodati podtočka “volonterski rad”.

„Statista“ nam prikazuje stopu nezaposlenosti u članicama Europske unije u listopadu 2014. godine:

Grčka – 25,9%
Španjolska – 24%
Hrvatska – 16%
Cipar – 15,3%
Portugal – 13,4%
Italija – 13,2%
Slovačka – 12,9%
Euro-Zona – 11,5%
Bugarska – 11,1%
Irska – 10,9%
Letonija – 10,8%
Francuska – 10,5%
Europska unija – 10%
Litva – 9,9%
Finska – 8,9%
Slovenija – 8,8%
Belgija – 8,6%
Poljska – 8,3%
Švedska – 7,9%
Estonija – 7,5%
Mađarska – 7,3%
Rumunjska – 6,7%
Nizozemska – 6,5%
Danska – 6,4%
Luksemburg – 6%
Velika Britanija – 5,9%
Česka – 5,7%
Malta – 5,6%
Austrija – 5,1%
Njemačka – 4,9%

Ovo je jedna od tema objavljenih u mojoj četvrtoj knjizi “ODRŽIVA EKONOMIJA REPUBLIKE HRVATSKE”!

Izdanje knjige dostupno je na hrvatskom jeziku preko izdavačke kuće „Peleman Industries NV“

Više o knjizi možete vidjeti pod ovim linkom.

http://www.shopmybooks.com/HR/en/book/dra%C5%BEen-kati%C4%87/odr%C5%BEiva-ekonomija-republike-hrvatske

mr.sc. Dražen Katić, dipl.ing

0 0 votes
Article Rating

Related Post

Subscribe
Notify of
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments