Razgovor s profesoricom Sandom Ham glavnom urednicom časopisa JEZIK
Razgovor vodio: Emil Cipar
Jesu li podaci o vama na Wikipediji točni?
Točni su podatci, nepotpuni, ali ono što piše …to je točno. Nedostaje nešto što mi je vrlo važno i što mi je jedan od najdražih poslova …uređujem časopis Jezik (časopis za kulturu hrvatskoga jezika) već šestu godinu. Potpuni su podatci o meni na mojoj fakultetskoj stranici, na ovoj poveznici : http://web.ffos.hr/hrvatski/?id=35
Jeste li vaše prezime imalo nekada još jedno slovo m? (Ako jest navodi nas na zaključak da ste njemačkog porijekla, a ako je i to točno onda ste vi još jedna potvrda uspješne integracije Nijemaca u Hrvatskoj što mi često ističemo).
Moje se prezime izvorno piše s dva m: Hamm. Mojoj je grani obitelji to drugo m izbrisano poslije 2. svjetskog rata …ružno njemačko prezime …bila je misao vodilja onih koji su zapisivali ime mojega oca i njegova brata u jugoslavenske dokumente u obliku Ham. Tako braća i ja imamo prezime s jednim m. Inače, podrijetlo jest njemačko, ali toliko duboko u prošlosti da ga moja obitelj uglavnom ne zna. Ham(m)ovi iz moje obiteljske grane potječu iz valpovačkoga kraja, žive u Osijeku, Županji, Črnkovicima, Donjem Miholjcu, Zagrebu…
Gaćanin (Gat – selo kraj Belišća, valpovački kraj) Josip Hamm, dugogodišnji predstojnik bečke slavistike, živio je do smrti u Beču, ondje su njegovi potomci …to bi mogla biti uspješna integracija pohrvaćenih Nijemaca u Austriji. Pradjed s mamine strane, Ernest Svoboda, spustio se niz Dunav čak iz Schwarzwalda. Zasnovao je obitelj u Osijeku, oženio moju prabaku Anu, podrijetlom Hrvaticu, i svi su Svobode, njihovo brojno potomstvo, ostali u Osijeku.
Ne osjećam svoje njemačke korijene, doista su davnašnji.
Što može prosječni čitatelj našeg lista učiniti na promidžbi hrvatskog jezika?
Krilatica je časopisa Jezik: Hrvatski se jezik voli znanjem. Eto, to je najbolje učiniti na promicanju hrvatskoga jezika …znati ga i govoriti. Valja biti svjestan da naš razgovorni, obiteljski ili mjesni govor nije isto što i književni jezik i da književni jezik svi moramo učiti. Kada probijemu tu psihološku branu …spoznaju da samim tim što govorimo hrvatski ne znači da govorimo i književnim jezikom …tada smo doista svjesni sebe u jeziku i sama ta činjenica promiče jezik.
Uz taj, psihološki i intelektualni spoznajni trenutak, obično ide i emotivni …svi mi volimo svoj jezik, a ono što volite to i čuvate, za to se zalažete …svjesno nastojite na hrvatskim posebnostima, ne primate olako prosudbe da hrvatski jezik nije poseban ili da je manje vrijedan u odnosu na druge jezike.
To je najbolja jezična promidžba …voljeti i znati svoj jezik, govoriti ga s ponosom. Čuvati posebnosti govora svojih roditelja i znati da je to jezična vrijedna baština, ali istodobno poznavati i vrijednosti književnoga jezika.
Kako mogu Hrvati u Njemačkoj nabaviti časopis Jezik?
Časopis Jezik može se nabaviti samo u pretplati. Za Njemačku je pretplata 25 eura bez poštarine. Tko se želi pretplatiti na Jezik neka svoje podatke pošalje na jezik@ffos.hr i naša će vrijedna tajnica Anđa Lovrić učiniti da Jezik stigne na pretplatnikovu adresu.
Kako gledate na održivost hrvatskog jezika u vremenu kada Hrvatska postane članicom EU?
Hrvatski je priznat kao službeni jezik u EU. Posve je neupitna njegova održivost. Naime, hrvatski jezik već jest bio dijelom višejezičnih političkih zajednica pa se održao. U vrijeme Austro-Ugarske malo je germanizama i hungarizama ušlo u književni jezik. U razgovorni da, ali u književni ne.
Postojala je jaka brana jezičnoga purizma koju su gradili hrvatski jezikoslovci. U Jugoslaviji se hrvatski jezik održao usuprot progonima i zabranama …koliko nisu dali hrvatski jezikoslovci, toliko su se i govornici opirali.
Vjerujem da će se ulaskom u EU hrvatski razgovorni, neslužbeni jezik naplaviti tuđicama, ali da će se književni jezik oduprijeti.
Možemo se tu vratiti na Vaše pitanje o tom što prosječni čitatelj Jezika može učiniti za hrvatski jezik …što i svaki prosječni građanin …govoriti hrvatski i odbijati nepotrebne tuđice. U tom sam smislu doista optimistična jer je većini Hrvata hrvatski na srcu.Zašto je svakom Hrvatu važan hrvatski jezik? Bez obzira na globalizacijske procese, svatko od nas zna da nam je jezik dio nacionalnog identiteta. Mi jesmo uvijek bili dijelom Zapadne civilizacije i dijelom Europe …pa smo to ipak bili kao Hrvati sa svojim jezikom.
Bili smo i dijelom Balkana, pa smo se očuvali. U tim olovnim vremenima, jezik je bio znakom prepoznatljivosti i nacionalne solidarnosti.
U vremenima kada Hrvatska nije imala državnosti, a govorim o svim vremenima osim o ovom našem, jezikom smo se narodnosno održali. Jezik je do te mjere bio nacionalnim znakom da je i danas znamenita rečenica popa Martinca kojom je popratio provale Turaka: „Nalegoše Turci na jezik hrvatski“ gdje su jezik i narod izjednačeni.
To se gledište s pravom zadržalo, pa je ono pronijelo i narodni preporod u 19. st. kada su germanizacija i mađarizacija bile stvarne prijetnje.
Uostalom, kad god bi se nasrtalo na Hrvatsku nasrtalo se na jezik.
To je naša stvarnost koje trebamo biti svjesni i koju trebamo poštovati …više nego u drugih naroda, u Hrvata je hrvatski jezik znakom slobode, pa i državnosti. Dok nismo imali svoju državu, ni jezik nismo smjeli nazivati njegovim pravim imenom. Bio je i slavenski i ilirski i hrvatskosrpski. Tek je hrvatska sloboda dala i slobodu jeziku. Uz to, svakom je narodu važan njegov jezik …kultura i povijest zapisane su jezikom.
Hrvatska kultura hrvatskim, engleska engleskim, francuska francuskim …kad me pitate zašto je jezik bitan, kao da me pitate zašto je kultura bitna.
Kako prepoznatljivo modernizirati hrvatski jezik i prilagoditi ga vremenu u kojemu živimo s obzirom da znanost nije u stanju pratiti sve veće i brže promjene, koje se dnevno događaju. Mislim na lajkove, fejs, guglanje i slično?
Promjene su uvijek brze, nije računalna tehnologija jedina koja nas zatrpava engleskim nazivljem. važno je da hrvatski sve to može svojim riječima …sjetimo se samo koliko je otpora bila hrvatskoj riječi računalstvo i računalo, pa su sada usvojene. Naravno, opet mislim na književni jezik, razgovorno je najčešće komp ili kompić …što je za razgovorni jezik posve normalno i posve bi bilo neuobičajeno u razgovorno jeziku ispravljati i nametati …privatno svatko govori kako želi. Javno …postoje rječnici računalnih naziva, u školama je Računalstvo, autori računalnih priručnika trude se govoriti hrvatski i stvarati hrvatsko nazivlje.
Guglanje se inače kaže pretraživanje, makar je Google ime pretraživača, lajkovi mogu biti hrvatske sviđalice, fejs je zaštićeno ime Facebook pa smo tu nemoćni, internet je mreža …uostalom, umrežavanje se kaže isključivo tako, link je poveznica… Pogledajte samo na hrvatski jezik na Facebooku …piše Zid (a ne Wall) i uglavnom sve piše hrvatski, ne piše like, nego sviđa mi se. Dakle, prijevod nije poteškoća …veća je poteškoća što govornici ne žele shvatiti da komp pripada razgovornom jeziku, računalo književnom i da su to dvije različte stvari.
Zbog toga je otpor hrvatskim nazivima jer se prosječni govornik pobojava da će mu netko određivati kako će privatno govoriti, što nije točno i što je loš stav. Hrvatski je književni jezik objektivna vrijednost, a naši su razgovorni jezici subjektivni. Stvaralačka je moć hrvatskoga jezika velika, časopis Jezik ju potiče – nagradnim natječajem za najbolju novu hrvatsku riječ koji raspisujemo svake godine u suradnji sa Zakladom „Dr. Ivan Šreter“. Odziv je dobar, dobijemo i dosta hrvatskih računalnih naziva …recimo …krilnik za laptop, ubodnik za USB, svemreža za internet, smješkić za smile (smajli). Ne treba se bojati za hrvatski jezik zbog novih naziva iz novih tehnologija …imamo i mi dosta naših novih riječi.
Koji riječnik i koji pravopis preporučujete?
Hrvatski rječnik Leksikografskoga zavoda kojemu je urednik Šonje. Pravopis kojemu su autori S. Babić i M. Moguš. Za one koje se tek hvataju u koštac s hrvatskom pravopisnom normom preporučujem Hrvatski školski pravopis.
PS: Odgovori gospođe Ham su nam se svidjeli. Šaljemo joj sviđalicu i puno, puno smješkića.