Održan sastanak s predsjednikom Hrvatskog doma iz Venezuele
Iz priopćenja Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske
U utorak, 16.lipnja 2015., Daria Krstičević, predstojnica Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske primila je Ivana Rubešu, gospodarstvenika i predsjednika Hrvatskog doma iz Caracasa, jednog od najstarijih hrvatskih društava u Venezueli.
Tema sastanka bili su modaliteti unapređenja suradnje matične domovine i iseljenih Hrvata u Venezueli te jačanje međusobnih veza na svim poljima – osobito u području kulture i gospodarstva.
Predsjednik hrvatskog društva g. Rubeša je predstavio glavne aktivnost Hrvatskog doma te istaknuo veliku zainteresiranost Hrvata – druge, treće i četvrte generacije za učenje hrvatskog jezika te snažnu privrženost Republici Hrvatskoj.
Predstojnica Krstičević je pohvalila napore koje hrvatska zajednica i Hrvatski dom u Venezuli čine na očuvanju i njegovanju hrvatske kulture i baštine. Istaknula je da je Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske napravio značajan iskorak u potpori hrvatskim iseljeničkim zajednicama. Naime, od 2012. po prvi puta se provode programi potpore nakladničkoj djelatnosti Hrvata u iseljeništvu te se sufinanciraju njihovi programi iz različitih djelatnosti – znanosti, kulture, obrazovanja i sporta a koji za cilj imaju očuvanje i njegovanje hrvatskog identiteta i kulture u svijetu.
Predstojnica Krstičević je također najavila da se u suradnji s Filozofskim fakultetom u Zagrebu priprema on line ( besplatno) učenje hrvatskog jezika.
Hrvata i njihovih potomaka u Venezueli ima oko 5000.Najbrojnija zajednica je u: Zapadnoj Venezueli u Caracasu, te u državama Zulia (Maracaibo), Merida (Merida), Srednjoj Venezueli (oko 3000). Također Hrvati žive i u državama Carabobo (Valencija), Aragua (Maracay), Miranda (Ist. Caracas) i Metropola (Zap. Caracas) te u Istočnoj Venezueli u državama Anzoategui (Barcelona/Pto. La Cruz), Bolivar (Ciudad Bolivar/Pto. Ordaz), Monagas (Maturin) i Nueva Esparta (Otok Margarita).
Svaka čast obostranim naporima i zalaganju na bazi sačuvanje hrvatske kulture i jezika u europi i svijetu.Na tome se već godinama radi.
Osobnom još uvjek smatram da je hrvatskom iseljeništvo potrebno vratiti njihovo Ministarstvo povratka i useljeništva,pa tek onda se može govoriti društveno i pojedinano, o nekom početku kvalitetno pojačanog zajedničkog poslovnog patnerstva i suradnje.