tekst i foto: Slavko Žebić
Osijek/ Baš uoči blagdana Tijelova na Poljoprivrednom institutu u Osijeku održan je Dan polja pšenice i ječma, tradicionalna manifestacija u znaku susreta znanosti i poljoprivrednika, koja ima za svrhu predstavljanje i upoznavanje sa OS kreacijama pšenice i ječma i razmjenu informacija i iskustava iz oblasti oplemenjivanja, sjemenarstva i proizvodnje.
Po osobnoj procjeni, okupilo se gotovo tisuću sudionika, poljoprivrednika iz Slavonije, Baranje i Srijema ali i drugih dijelova Hrvatske, te iz susjednih zemalja, Bosne i Hercegovine, Slovenije, Srbije,Rumunjske, Turske i Kosova.
U maniri dobroga domaćina, na Institutu su podijelili stručne materijale ali i propagandne, u vidu majica, kapa i šešira sa njihovim logom, a šokački je stol bio prepun đakonija, slasnoga zalogaja koji se mogao zaliti karlovačkim pivom i kutjevačkom graševinom.
Goste je pozdravio ravnatelj Instituta, dr. Zvonimir Zdunić i istaknuo da je ova znanstvena ustanova utemeljena davne 1878. godine i punih 137 godina je na usluzi selu i poljoprivredi.
Unazad stotinjak godina to je dominantna oplemenjivačka institucija u kojoj rade najkvalitetniji sortiment za potrebe RH koji je priznat i diljem svijeta, od Afrike i Bliskog Istoka do Europe, Amerike i Rusije.
Sorte pšenice i ječma participiraju u jesenskoj i proljetnoj sjetvi na 50 – 80 % i cijenjeni su i od pekarsko-mlinarske industrije, industrije piva ali i za stočnu i ljudsku ishranu.
Da je Institut najbolji izvoznik sjemenske robe u nas suglasio se i dožupan dr. Željko Kraljičak i naglasio je kako je to institucije gdje su se stekli znanje i iskustvo na boljitak poljoprivredne proizvodnje i uvijek u službi seljaka i sela, a obradovalo bi ga da već sutra tu bude i centar oplemenjivanja povrća i cvijeća.
Nakon izlaganja gosti su obišli pokuse gdje su ih sa odličnim „starim“ i novim sortama upoznali stručnjaci. Dr. Georg Drezner, predstojnik odjela za oplemenjivanje strnih žita predstavio je 22 sorte i linije pšenice, temelj za planiranje jesenske sjetve.
Naglasio je kako se odlični i dalje drži Srpanjka, no na drugo je mjesto sa 10. došla Kraljice, ne bez razloga, jer ujedinjuje rodnost i kvalitetu zrna. I dalje, odlične rezultate pokazuju Žitarka i Super Žitarka ali ih u stopu prate Golubica i Katarina i spisak je podugačak.
Dodao je još da u 80 godina oplemenjivanja priznato im je 125 sorti a 54 sorte im je priznato diljem Europe i svijeta.
Na upit, ima li njihovih pšenica u Vojvodini, odgovorio je potvrdno, jer Srbija je zemlja sa kojom imaju dobru razmjenu, a što se Vojvodine tiče, i pedološki i klimatološki uvjeti su vrlo slični, pa je to razlog više da se njihove sorte i tamo siju.
O ječmu je govorio dr. Alojzije Lalić, voditelj programa oplemenjivanja ječma i pokazao sudionicima pokuse sa 26 sorti i linija. I on se pohvalio da primat još uvijek drži „stara“ sorta, Barun, posebice priznata od industrije piva, ali tu su i novije Rex i Zlatko i još novije Bingo i Lukas.
Proizvođači stočne hrane hvale se sa sortama Lord, od starijih te Tuna i Oliver od novijih, a posebice je nahvalio novu sortu golozrnog ječma Osvit, koji se sve više koristi u mlimnsko-pekarskoj industriji za ljudsku ishranu. On je izrazio zadovoljstvo dobrom posjetom, jer ljudi se moraju uvjeriti u razlike među sortama, ne samo fenotipske i morfološke već i prema uvjetima uzgoja i primjeni agrotehničkih mjera, što će pridonijeti još boljim rezultatima na OPG i zadrugama, ne samo po prinosima već i financijskim pokazateljima.
Razgovarao sam i s poljoprivrednicima i zadovoljni su. Mario Mandić iz Koritne slovi kao najbolji proizvođač stočnoga ječma, a na svojemu obrtu Mandić obrađuje 400 jutara zemlje i ječam je na stotinjak. Posjeduje 230 krmača za rasplod i dobar dio ostavlja u tovu i zadovoljan je. Najčešće sije Lord, Lukas i Bravo, ječam dobro izgleda i čim prođe Tijelovo zrno će naliti a i žetva ječma će uskoro. Vjeruje da će imati 7 – 8 tona po jutru.
Slične urode očekuje i Jozo Kovačić, proizvođač pšenice iz Tomašanaca, koji na OPG proizvodi ratarske kulture na stotinjak jutara. Nekada je držao 60 bikova u turnusu i stotinjak bravaca i 6 muznih krava, no godine čine svoje pa sada drže tek svinje za svoju obitelj a najviše ratare. Jozo je često postizao odlične rezultate na pšenici i uvjerio se da je propisane genetske potencijale moguće dosegnuti uz primjenu agrotehnike, a naravno i uvjete. I ove godine ima najviše Srpanjke i Kraljice, pšenica je u dobroj kondiciji i ako vrijeme dozvoli i urod će biti zadovoljavajući.
I za kraj, upravitelj Poljprivredne zadruge „Ilača“ u Ilači, Tomislav Petričević, koji kaže da je dugogodišnja praksa ratarenja u Ilači izmijenjena, sve je manje tradicionalnih kultura, kukuruza i pšenice i trenutačno vodi soja, zbog manjih ulaganja i dobre cijene.
No, i ove godine pšenice je 200-tinjak jutara a ječma još i više.
No Ilača je bila poznata po ljubenicama, ali i toga više nema, jer nekada je svaka kuća sijala po ½ ili jutro bostana, a sada je jedva dvadesetak jutara u samo 5-6 proizvođača. Bostan je dobar, obećava dobar urod a plasman je po tržnicama, na njivi i na kućnome pragu, no sve će to ljudi pojesti.