Pitanje izbjeglica: Bježanje od rata ili nešto drugo?
Piše: Dražen Katić
Je li Hrvatska spremna: Što će biti kada Slavoniju preplave tisuće izbjeglica!?
Njemačka ima priličan problem sa zbrinjavanjem izbjeglih. Jučerašnja emisija je prikazala velike probleme u Berlinu, gdje izbjegli spavaju na otvorenoj ulici i po parkovima jer nema dovoljno mjesta za njihovo zbrinjavanje. Neki od izbjeglih dobiju od prihvatnih centara “papir” sa kojim mogu tražiti do 50 € prenoćište u hotelu ili hostelu, međutim malo tko ih želi primiti. Veliki problem muče i tranzicijske zemlje Srbija i Makedonija.
Zapravo veći je priliv izbjeglih nego što postoje kapaciteti za njihovo zbrinjavanje. Postavljanjem ograde na državnoj granici između Mađarske i Srbije val izbjeglih će se vjerojatno preusmjeriti na Republiku Hrvatsku.
Da li naša zemlja ima dovoljno kapaciteta za prihvat izbjeglih. Ne smije se zanemariti da je još uvijek ljeto i da se izbjegli mogu primiti i pod šatore. Međutim, nadolazeća zima će cijelu situaciju dodatno zakomplicirati. Također su sve učestaliji sukobi između samih izbjeglih unutar “kampova” posebice između raznih etničkih i vjerskih skupina.
Njemačka policija je jučer doživjela i prve napade izbjeglih na specijalne postrojbe. Kuda sve to vodi? Da li smo se svi mi u Europskoj uniji preračunali te zbog sukrivice u izazivanju ratova duž Sjeverne Afrike i Bliskog istoka ponudili pomoć izbjeglima kojoj zapravo nismo dorasli?
Mnoga pitanja možemo postaviti, međutim teško da ćemo pronaći neki racionalan odgovor.
Zašto migranti ne bježe u Saudijsku Arabiju, Katar, Kuvajt i Emirate?
Saudijska Arabija, Kuvajt, Katar i Ujedinjeni Arapski Emirati su vrlo bogate arapske zemlje koje imaju odličan životni standard. Međutim, to su i zemlje koje zagovaraju islamsku budućnost, odnosno strog religiozni život po islamskim načelima. Te zemlje Također u najmanju ruku financijski pomažu terorističku vojsku ISIL-a. Nedavno su predstavnici ISIL-a najavili da će uništiti Europu izbjeglicama koje će u nju natjerati. Zapravo je to i prava istina. Islamizacija Europe i ostatka svijeta je prioritet ISILA-a te istovremeno želja u podnaslovu navedenih 5 bogatih islamskih zemalja.
Među izbjeglima su većinom muslimani, a vrlo mali broj je prognanih kršćana sa Bliskog istoka. Svakom čovjeku se treba u nevolji pomoći. Međutim, ta pomoć mora biti racionalna, te ne ići na štetu onoga tko pomaže.
Koliko će izbjeglih u narednim godinama Europa primiti i kako će ta Europa tada izgledati?
Činjenica je da se rat protiv ISIL-a neće okončati do kraja ove godine. Činjenica je i da se taj rat ne vodi jedino oružjem već slanjem i poticanjem stanovništva Bliskog istoka na migraciju i naseljavanje Europe.
Migracija koja je vrlo intenzivna iz Sjevernoafričkih zemalja, a također i iz Indije i Pakistana samo pomaže jačanju tenzija koje su danas vezane za useljavanje u Europu.
MILANOVIĆ OBJERUČKE PRIHVAĆA IZBJEGLICE ‘To su ljudi, a ne vreće kupusa… Pa nećemo ih valjda dočekati pendrecima!’
Nakon postavljanja “zida” na granici Mađarske sa Srbijom pretpostaviti je da će izbjegli pokušati preko Hrvatske stići u bogate zemlje Europske unije. To konkretno znači, val ljudi koje treba u kratkom roku zbrinuti, te im omogućiti (ako oni to žele) put ka zapadnoj Europi.
Da bi izbjegli katastrofu koja se trenutno događa u Srbiji, Makedoniji i Njemačkoj (Berlin) gdje ljudi spavaju na ulici i na željezničkim kolodvorima humano je otvoriti prazne vojarne u kojima će ljudi biti za kratko vrijeme zbrinuti.
Ne treba biti u strahu da će izbjegli dugo vremena ostati u Hrvatskoj. Svima njima je cilj Njemačka, Engleska i možda još koja bogata europska zemlja. Da li će Europska unija donijeti odluku o kvotama o raspodjeli izbjeglih u svim zemljama unije vidjet će se u narednim tjednima ili mjesecima.
Ako Hrvatska bude morala trajno zbrinuti određeni broj izbjeglih u prvom redu je važno da se osigura da djeca izbjeglih krenu odmah u školu te da se izbjeglima do donošenja trajnog azila, ali i nakon njega omogući neka vrsta posla, odnosno volonterskog rada.
Izbjegli u Njemačkoj imaju ukupna primanja u visini socijalnog minimuma (stan, hrana, te oko 150 eura džeparca mjesečno po osobi).
Međutim u velikoj većini ti izbjegli nisu uključeni u radni (volonterski) odnos već se bave “ubijanjem dosade”, a ponekad i krivičnim djelima krađe i preprodaje droge. Po zakonu dok osoba ne dobije status “azilanta” ne smije imati redovni radni odnos.
Međutim te osobe se mogu uključiti volonterski u rad, te potpomoći socijalnu situaciju u zemlji u kojoj su zatražile azil. Rješenje o azilu zna trajati 6 mjeseci, do godinu dana.
U Baden-Württembergu 40% građana volontira, a većina ima stalni radni odnos. Neshvatljivo je da se u volonterski rad ne uključuju i izbjegli. O toj temi treba u Hrvatskoj posebno voditi računa da ne činimo istu grešku sa izbjeglima kao u Njemačkoj.
ISIL: Poslat ćemo vam pola milijuna imigranata koji će preplaviti Europu
Vlada Baden-Württemberga je nedavno izjavila da do kraja godine očekuje oko 800.000 izbjeglih u toj Njemačkoj pokrajini. Ako je po tvrdnjama ISIL-a od veljače ove godine kvota od pola milijuna izbjeglih je odavno premašena, čak samo u Njemačkoj.
Koliko ljudi zaista bježi pred ratom, a koliko pred gladi, neimaštinom i željom za boljim životom teško je precizno utvrditi. Ima izvora koji tvrde da najviše 20% izbjeglih dolazi zbog ratnih strahota, a da ostatak pripada u tzv. ekonomske izbjeglice.
Bilo kako bilo Europa se sada nalazi u najvećem izazovu koji je imala nakon 2. svjetskog rata.
Više o drugim temama možete vidjeti pod:
www.drazenkatic.blogspot.de
mr.sc. Dražen Katić, dipl.ing.