Na nedavno održanom Sajmu knjige u Frankfurtu po prvi puta u povijesti nacionalnog naastupa, u programu se povelo računa o publicističkoj djelatnosti Hrvata u Njemačkoj pa je tako predstavljena i Riječ, časopis za kulturni život migranata hrvatskog podrijela kojeg izdaje Hrvatska kulturna zajednica u Wiesbadenu čega je medijski pokrovitelj bio i Hrvatski glas Berlin.
piše: Ivica Košak, predsjednik HKZ Wiesbaden
Na nacionalnom štandu Republike Hrvatske Sajma knjige u Frankfurtu predstavljen je časopis RIJEČ koji izdaje Hrvatska kulturna zajednica iz Wiesbadena. Iako je jedna od manjih stranih zajednica u Wiesbadenu, glavnom gradu njemačke pokrajine Hessen, Hrvatska kulturna zajednica značajno pridonosi raznolikosti iseljeničke kulture. U gradu u kojem je svoj novi dom pronašlo preko 1300 Hrvatica i Hrvata živi preko 160 nacija.
Uz brojne i raznovrsne nematerijalne doprinose kulturi u svom dvadeset i petogodišnjem djelovanju HKZ-Wi je ostvarila 47 izdanja časopisa Riječ. Sadržaj ove periodika koja se izdaje već 24 godine, svjedoči o kontinuiranoj prisutnosti hrvatske kulture u Njemačkoj. Kroz tiskano izdanje stvara se vrijedan spomenik nematerijalne baštine. – naglasila je Aleksandra Brnetić, voditeljica prezentacije Riječi na Sajmu. Veoma slojevita hrvatska migracija u Njemačkoj dobiva tome, premda tek lokalno, svoj jezični izraz u javnosti.
Predstavljena Riječ broj 47 za 2015. godinu donosi 45 priloga iz pera dvadesetak autorica i autora na 88 stranica. U časopisu su predstavljene tri generacije literarnih radova hrvatskih iseljenika. Od đačkih pokušaja do stručnih priloga sveučilišnih i znanstvenih radnika. Suradnja s nastavnicama Hrvatske nastave, posebice učiteljicom hrvatskog jezika, Anom Kramarić u ulozi glavne urednice časopisa Riječ predstavlja poseban doprinos aktivnom procesu integracije.
Ana Kramarić, piše: Pisana riječ ima u Hrvatskoj kulturnoj zajednici Wiesbaden izuzetno važnu ulogu i sva bitna kulturna događanja u zajednici i izvan nje popraćena su pisanim izvještajima. Vrijedni članovi Hrvatske kulturne zajednice Wiesbaden već niz godina pohode i događanje koje je u potpunosti posvećeno pisanoj riječi – Frankfurtski sajam knjiga i o tome ostavljaju pisani trag u člancima objavljenima u Riječi. U člancima Ivice Košaka (Riječ br. 29 i 32) i Slavka Pantelića (Riječ br. 35) vidljivo je veliko zadovoljstvo predstavljanjem hrvatske književnosti na Frankfurtskom sajmu knjiga. Tih godina (2002. i 2003.) svoj rad predstavili su i članovi Hrvatske kulturne zajednice: Dragica Anderle i Zdravko Luburić. Godine 2001. su osim predstavljanja hrvatske književnosti na sajmu održane i brojne aktivnosti izvan sajamskog izložbenog prostora koje su pridonijele promociji hrvatske književnosti i kulture u Njemačkoj.
Iz gore spomenutih članaka objavljenima u prijašnjim brojevima Riječi može se zaključiti kako je Hrvatska kulturna zajednica Wiesbaden pozitivan primjer kako se promiče hrvatska kultura u inozemstvu. Članovi Zajednice trude se biti prisutni na bitnim kulturnim događanjima na području na kojem zajednica djeluje, a Frankfurtski sajam knjiga je svakako događanje koje nudi najviše mogućnosti što su članovi HKZ Wiesbaden prepoznali. HKZ Wiesbaden prijašnjih godina nije na tom važnom kulturnom događanju bila prisutna samo kao posjetitelj nego i aktivni sudionik. Hvale-vrijedna je i suradnja s Maticom hrvatskom i potrebno ju je ponovno intenzivirati jer otvara mnoge mogućnosti za daljnje projekte. Iz članaka je vidljivo kako je iza Hrvatske kulturne zajednice Wiesbaden period predanog rada na predstavljanju, njegovanju i stvaranju hrvatske književnosti i drugih vidova kulture u Njemačkoj i tim stopama treba i dalje nastaviti.
Časopis Riječ, zahvaljujući novčanoj potpori Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, donosi u broju 47 samostalni rad o Odrazu indijske kulture u hrvatskoj književnosti. U suradnji sa Zajednicom nakladnika i knjižara, te Maticom hrvatskom iz Zagreba, autor je priredio pregled djela i autora indološke tematike od 13. stoljeća do danas. Kulturno-povijesne veze naših krajeva s Indijom, ne samo da nisu istražene u svim svojim vidovima već mnogi od tih vidova jedva da su poznati, a neki i nisu. Cilj ovog projekta je prikazati odraz kulture Istoka u kulturi Hrvata i Hrvatske. O pojedinim vidovima hrvatskih susreta s indijskim pisanom i usmenom tradicijom, a što treba doprinijeti potpunijem sagledavanju i boljem razumijevanju vlastitih nam sastavnica, kako u prošlosti tako i u sadašnjosti i to ne samo s obzirom na Indiju, već i s obzirom na Evropu s kojom u tom pogledu mnogo toga dijelimo. Po prvi se put u ovome projektu istražuje slika Indije kakva je u nas oblikovana na temelju objavljenih djela hrvatskih pisaca i znanstvenika.
Poslije izlaganja na Frankfurtskom sajmu knjiga 2006. godine i ponovljenih predavanja u Rüsselsheimu, Koblenzu i Wiesbadenu, ovo je predavanje dobilo još jednu dimenziju: – Ilustraciju kontinuiteta hrvatske znanosti i umjetnosti u književnosti u europskom kontekstu. Hrvatska kulturna zajednica iz Wiesbadena želi ovim predavanjem istaknuti važnost i značaj jezične kulture malih naroda.
List sadrži tri opsežna eseje: Prikaz odraze indijske kulture u hrvatskoj literaturi, kao djelo koje je u suradnji s Maticom hrvatskom iz Zagreba te Društvom bivših studenata hrvatskih sveučilišta AMAC-D predstavljeno na Sajmu knjiga u Frankfurtu 2006. godine. Kao svojevrsnu dopunu povijesti hrvatskoga performansa, predstavljenom na Sajmu knjiga 2014. godine, tiskan je i rad dr. phil. Marijane Erstić, docentice sa Sveučilišta u Siegenu. Time je ne samo dopunjeno slabo razrađeno poglavlje o Rijeci u djelu Kronotop hrvatskog performansa, nego je razrađena i uloga performansa u političkom životu, kako je to bilo rečene već na javnoj tribini u povodu Svjetskoga dana knjige 23. travnja 2015 u Wiesbadenu. Kronotop hrvatskog performansa je u Riječi predstavljen kao enciklopedijski pregled povijesti i razvoja hrvatskog performansa u koji je uvršteno i 150 intervjua s umjetnicima. “Ta je knjiga povijest poimanja slobode na ovim prostorima, dokument o velikim borbama od 20-tih godina pa do kraja 20. stoljeća te o ljudima koji su postali ikone tog tipa umjetnosti“.
Zahvaljujući poklonu Ministarstava za kulturu/Vladimir Stojsavljević, HKZ-Wi je bila u mogućnosti proslijediti ovu knjigu na poklon knjižnici Sveučilišta u Siegenu. Docentica povijesti kulture, dr. sc. Marijana Erstić sa Sveučilišta u Siegenu predstavila je Riječi broj 47 posebno poglavlje performansa literarno-pjesničkog karaktera u službi političke agitacije fašista na području grada Rijeke dvadesetih godina prošloga stoljeća. Predavanje koje objavljeno u Riječi broj 47 postaje tako dopunsko poglavlje Kronotopa.
Ulaskom ovog enciklopedijskog djela u sveučilišnu biblioteku jednog njemačkog sveučilišta ta knjiga postaje dostupna generacijama studenata kroatiste i slavistike te povijesti umjetnosti. Riječ je već unazad nekoliko brojeva posla platforma na kojoj se objavljuju studijski radovi studenata i tako bilježi rad, ne samo kroatista, nego otvara pristup hrvatskoj kulturi. Članak Dubrovnik Erlesen u Riječi broj 47 svjedoči o tome.
A u recenziji dijela Theologian of Sin and Grace, rada dr. theol. Luke Ilića o ulozi hrvatskoga teologa Matije Vlačića Ilirika u previranjima protestantskoga pokreta u 16. stoljeću, predstavljena je i uloga hrvatskih novovjekih znanstvenika na njemačkom govornom području.
Većina obrađenih naslova nisu samo recenzirani u Riječi, nego su dio aktivnoga istupa Hrvatske kulturne zajednice u javnosti. S petnaestak prikaza književnih djela iz Hrvatske i Svijeta, predstavljenih na njemačkom ili na hrvatskom, iskazuju sposobnost hrvatske čitalačke publike u Njemačkoj. Portal kulturne zajednice iz Wiesbadena: Literatur im Dialog svjedoči o sposobnosti kulturne zajednice da sudjeluje u njemačkom kulturnom životu. O potrebi takvog rada govori i zahtjev iz objavljenoga izvješća o posjeti članova redakcije Radnoj grupi njemačkoga parlamenta za njemačko-hrvatske odnose .
A u prikazu Zbornika Matice iseljenika za 2015. godinu donosi se i poseban osvrt na rad i suradnju s Državnim uredom za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Novčani doprinos ovog ureda omogućio je rad redakcije u ovoj godini.
Doprinosi članova redakcije svjedoče o nadregionalnom karakteru Riječi, koji izlazi već 24. godinu. Riječ je registrirana u Nacionalnoj knjižnici SR Njemčke u Frankfurtu pod brojem: ISSN2196-6109. Riječ izlazi dva puta godišnje, u nakladi Hrvatske kulturne zajednice iz Wiesbadena.
Iako se naglašava kako je bitno promoviranje knjige, prikazivanje hrvatskih nakladnika i pisaca u svijetu, ovogodišnji skroman iskorak HKZ-Wi možda i nije najbolji način nastupa, ali ako želimo da i idućih godina uopće imamo nešto za pokazati na manifestacijama kulture u njemačkom okruženju, trebamo opsežnu suradnju na području predstavljanja nacionalne kulture. Ali ne samo tom naoko tuđem svijetu nego i iseljeničkoj zajednici Hrvatica i Hrvata u Njemačkoj, a kojima bi ovakav događaj, performansa hrvatske kulture, morao postati mjesto u životnom rasporedu. Naravno, useljenici i migranti na njemačkom govornom području izloženi su neprekidnom pritisku asimilacije. Ne radi se tu o nekom direktnom političkom pritisku već jednostavno o pretrpanom stolu medijske ponude. Gospodarenje slobodnim vremenom ima svoje zakone. To je logika prema kojoj nitko ne mora postavljati pitanje: čemu u gradskoj i prigradskoj prometnoj gužvi izgubiti dan kako bi se poslušala i vidjela hrvatska predstava, bez obzira na kvalitetu, kada su 132 televizijska kanala (uključujući i HTV) dovoljna da ispune vrijeme i zaokupe sva čula?
U tom smislu možemo promatrati poruku iz recenzije romana „Grijesi“, autorice Marijane Dokoze iz Mainza, a koja u podnaslovu poručuje: „…od prošlosti se može pobjeći samo ako se s njom suoči“.
Ovim istupom na Sajmu knjiga Riječ je prerasla okvire lokalne udruge, naravno na naše veliko zadovoljstvo članova redakcije iz Wiesbadena. Suradnicima iz drugih udruga su vrata uvijek bila širom otvorena, pitanje “čiji” je glasnik ta Riječ nikad nitko nije postavljao. Nije bilo ni potrebno. Usprkos tome Riječ je ostala glasnik HKZ-a Wiesbaden naprosto zato što se uredništvo odgovorno za sadržaj, izgled i zastupane stavove sastojalo isključivo od članova te udruge i što je za svoja djela (izbor članaka) odgovaralo isključivo predsjedništvu iste udruge.
Treba li onda nešto mijenjati? Da! Riječ bi trebala postati glasnikom svih onih hrvatskih udruga na području Rajne i Majne, naravni i šire koje se oko toga dogovore. Uredništvo se treba proširiti i odgovarati jednom zajedničkom tijelu sastavljenom od predstavnika svih udruga-sudionika.
Naravno vrata za suradnike iz drugih udruga ostaju širom otvorena kao što su uvijek bila. Što će čitatelji imati od toga? To je bez dvojbe najvažnije pitanje! Pokušajmo zato lijepo poredati odgovore: – više obavijesti, redovitije izlaženje, potpunija izvješća – Više urednika će moći lakše i više obavijesti prikupiti, te potpunije i češće izvještavati o radu hrvatskih udruga i događajima vezanim uz hrvatsko iseljeništvo.
Ne zaboravimo ni “malu” razliku između urednika i suradnika, prvi su preuzeli obvezu, drugi su ipak samo dragovoljci. – više raznolikosti, nove zamisli – Nitko ne očekuje i nitko ne želi da svi urednici isto misle. Neće ni istim stilom pisati. Nije to ni moguće. Pojavit će se nove rubrike, a neke dosadašnje se promijeniti ili možda nestati. A znamo da to nije ni jednostavno niti lako, jer kako je odgovorni urednik časopisa izjavio slobodnoj novinarki Marijani Koritnik iz Kölna: Svaki broj časopisa čini nam se kao da će biti posljednji!
Na Vama je, Vama novim i starim suradnicima u redakciji Riječi, da doprinesete da to ne bude tako.