Prema priopćenju i fotografijama Hrvatskog svjetskog kongresa Njemačke
pripremila: Sonja Breljak
Berlin/U uredima Savezne vlade Republike Njemačke je 7. prosinca svečano obilježena 60. obljetnica potpisivanja prvih sporazuma o razmjeni radne snage. Prvi takav sporazum zapadne Njemačke potpisan je 1955. s Italijom a sa SFRJ je uslijedio 1968. godine.
Tim povodom su Savezna kancelarka Angela Merkel te povjerenica za migraciju, izbjeglice i integraciju državna ministrica Aydan Özoğuz pozvale obitelji koje su svojevremno došle raditi u Njemačku da skupa obilježe taj značajan dan. Državna ministrica je pritom istaknula kako Njemačka želi ovom manifestacijom odati počast takozvanim gastarbajterima za njihov doprinos ekonomskom rastu te je naglasila njihovu značajnu ulogu u njemačkoj povijesti.
Sveukupno je svojevremeno 14 milijuna radnika došlo u Njemačku od kojih je za samo tri milijuna Njemačka postala stalni dom. U tom kontekstu često je citiran Max Frisch „zvali smo radnu snagu, došli su nam ljudi“. Pogreške iz prošlosti ne smiju se ponoviti te se danas ulaže više truda na polju integracije primjerice uz pomoć raznih jezičnih tečajeva.
Kancelarka je opomenula kako se nitko ne treba odreći svojih korijena. Dapače, otvorenost je bogatstvo i nadopunjava obje strane. Dodatno je naglasila da su povijest i dugogodišnje iskustvo pokazatelji za činjenicu da rad pouspješuje integraciju. Uz kancelarku Angelu Merkel na ovom skupu sudjelovali su predsjednica njemačko-talijanske parlamentarne skupine Laura Garavini, njemačka književnica hrvatskog porijekla Jagoda Marinić te predstavnici migrantskih organizacija. Kao predstavnica Hrvatskog svjetskog kongresa u Njemačkoj (HSKNj) prisustvovala je svečanom obilježavanju voditeljica ureda Martina Ćosić.
Na poziv državne ministrice migrantske udruge su predložile obitelji, koje žive već u trećoj generaciji u Njemačkoj te su primjer uspješne integracije. Hrvatski svjetski kongres u Njemačkoj (HSKNJ) predložio je obitelj Krstanović iz Berlina, koja je nazočila manifestaciji te predstavila hrvatsku migrantsku skupinu sa članovima triju generacija, kaže se u priopćenju Hrvatskog svjetskog kongresa.
Za dojmove sa svečanosti u povodu 60. obljetnice od potpisavanja sporazuma o razmjeni radne snage, zamolili smo Anicu Krstanović koja nam je najprije ukratko predstavila svoju obitelj, roditelje, supruga i djecu.
“U kanzleramtu su bili moji roditelji, Milan i Matija (rodom iz Šuice/Tomislavgrad), moj suprug Zdravko, kćer Marija i sin Marko. Jedino nije najmlađi Gabriel, morao je u školu.
Tata je došao 1964. godine u Bavarsku. Čim je prešao na rad u Berlin, došli smo mama i ja, kao najstarije dijete – sa pet mjeseci, 1969.
Tata je cijeli život radio kao tesar, mama je bila domaćica, brinula se oko nas djece.
Moji roditelji imaju šestero djece (ja sam rođena u Zagrebu,, svi ostali su rođeni u Berlinu), dvije kćeri i 4 sina. Petero nas ima maturu a troje nas je završilo i fakultete. Živimo svi u Berlinu, osim najmlađeg brata koji s obitelji živi u Pekingu gdje ga je kao stručnjaka, poslala firma. Moji roditelji imaju 12 unučadi.
Zdravko i ja imamo troje djece. Marija (19) je studentica prava, Marko (18) na ljeto će napraviti maturu, Gabriel (11) još ide u osnovnu školu. Marija i Marko su vrhunski sportaši – košarkaši: Marija igra za 2. Saveznu ligu ženske košarke, te je bila njemačka reprezenativka – podmladak. Marko igra za berlinsku Albu u NBBL (liga podmlatka), i bio je pozvan u kadar za mlađe selekcije hrvatske košarkaške reprezentacije.”
A o susretu u uredima Savezne vlade Anica Krstanović kaže:
“Velika je čast predstavljati u uredu njemačke kancelarke tolike hrvatske obitelji koje su imale istu sudbinu kao naša, došavši prje 50 godina kao gastarbeiteri u Njemačku.
Dirljiv i opširan govor povjerenice za migraciju, izbjeglice i integraciju državne ministrice Aydan Özoğuz posvjestio me je, koji je veliki doprinos dala prva generacija gastarbeitera Njemačkoj – povijesni doprinos, kako je rekla. Naglasila je da sve do 2000. godine Njemačka nije imala pravog pristupa gastarbeiterima, nije bilo niti jezičnih ni integracijskih tečajeva -kao danas, nije bilo potpore državnih institucija, nitko se u biti nije bavio problemima i izazovima koje su od Njemačke države pozvani ljudi na rad, imali. Naravno, bilo je puno Nijemaca, radnih kolega, koji su na osobnoj razini pomagali, istaknula je državna ministrica.
Pomislila sam na sve meni poznate drage ljude generacije mojih roditelja, naše Hrvate, koje od malena poznajem u Hrvatskoj katoličkoj misiji Berlin. Ljude, koji su došli za kruhom, većinom iz velikog siromaštva, ne poznavajući jezik, ne znajući što ih čeka. Sa svojim velikim trudom, poštenjem, zalaganjem, hrabrošću, vjerom u bolje sutra, boreći se za bolji život svoje djece, i uzdajući se u Boga, uspjeli su!
Uspjeli su prehraniti svoje obitelji u Njemačkoj ali i one članove koji su ostali u Domovini, misleći da će se oni jednog dana vratiti na svoja rodna ognjišta.
Uspjeli su noseći veliku ljubav prema vjeri i Domovini u srcu. Koju su po meni odlicno prenijeli na drugu generaciju!
Uspjeli su obrazovati svoju djecu, iako im u njemačkim školama nisu mogli pomoći. Njihova roditeljska ljubav, povjerenje u djecu, te pogotovo njihov primjer bili su temelj uspjeha, nas, njihove djece, druge generacije „gastarbajtera“.
Jako mi je drago bilo čuti kancelarku Merkel koja je naglasila kako je važno očuvati svoj identitet. Potvrdilo je to i načelo u našoj obitelji gdje je očuvanje vjerskog i nacionalnog identiteta imalo posebno važnu ulogu, te je pomoglo dobroj integraciji u njemačkom društvu. “Wer seine eigenen kulturellen Werte geringschätzt, wird kaum von anderen Respekt dafür erhalten”, rekao je jednom prilikom i predsjednik Gauck. (U prijevodu: tko ne cijeni svoje vlastite kulturne vrijednosti, ne može očekivati poštovanje ni od drugih, op. u)
Smatram da je veliki izazov na nama, drugoj i trećoj generaciji, u današnjem društvu i vremenu, slijediti naše roditelje: naći načine kako očuvati svoj identitet pogotovo kroz njegovanje hrvatskog jezika, kulture, vrijednosti i življenje i produbljivanje vjere.
Velika hvala Hrvatskom svjetskom kongresu: posebno predsjedniku Danijelu Lučicu i voditeljici ureda HSKNj Martini Ćosić na iskazanom povjerenju i odabiru naše obitelji, kao primjera uspješno integrirane obitelji gastarbajtera iz Hrvatske u Njemačkoj”, rekla nam je Anica Krstanović