tekst i foto: Sonja Breljak
Berlin/ Vrijeme radnje: nedjelja netom prošla. A mjesto: prostorija Zavičajnog kluba “Brođani” e.V. Berlin u općini Tempelhof-Schöneberg. Ugodne, dragim uspomenama, fotografijama, obilježjima i zahvalnicama ispunjen zid oveće, podrumske prostorije…
Da, da, dobro čitate, podrumske prostorije. Ne mogu se pohvaliti berlinski Brođani kako uživaju neki luksuzan prostor. Naime, sami ga plaćaju, pa shodno svojoj namjeni, humanitaraca i dobrotvora, društva od općedruštvene koristi, nastoje što manje potrošiti na svoje potrebe kako bi od onoga što zarade organiziranjem zabava, što više preteklo za dobra djela.
E, da, bilo bi za očekivati da društvo, država, podupire ovakve udruge ali, tamo gdje uistinu treba, gdje su ljudi samozatajni i vrijedni, izgleda nikad ne dotekne a tamo … No, dobro, neću sad, to je jedna druga tema.
Evo me dakle, da zabilježim prvi susret Zavičajnog kluba “Brođani” nakon primitka nagrade Grada Slavonskog Broda. Nema ih puno ali vrijedno i iskreno rade. Pristižu… Elizaabeta, Ivan, Barica, Katica, Branka, Eva, Nikola, Kleja …točno kako jednom sročismo pa svi od nas preuzeše: mala udruga velikog srca. Eto, baš za to veliko srce, primili su nedavno priznanje i nagradu-Grb Grada Slavonskog Broda.
Podsjetimo, za ovu godišnju nagradu, berlinske “Brođane”, predložio je naš Hrvatski glas Berlin. Mogao je taj prijedlog učiniti bilo koji pojedinac ili pravna osoba. A mi smo i jedno i drugo. I na koncu, poznajemo ih bolje nego svi drugi pojedinci i pravna lica ovoga svijeta, te je naš prijedlog vrlo uvjerljiv i autentičan.
Važnija od toga tko je prijedlog sačinio i poslao je činjenica da su predloženi, dakle, članovi Zavičajnog kluba “Brođani” Berlin e. V. taj prijedlog po tisuću puta opravdali i nagradu sto posto zaslužili. Istog mišljenja bio je i Odbor za nagrade i priznanja Slavonskog Broda koji je naš prijedlog prihvatio i Gradsko vijeće Slavonskog Broda koje je tu odluku i potvrdilo.
Putovalo se u Slavonski Brod. Naravno, o vlastitom trošku: Elizabeta, Dragan, Katica… Neki od članova, nekadašnjih članova ili prijatelja stigli su i iz drugih mjesta u Hrvatskoj. Primjerice, Alfred i Marija iz Strušca, Adam i Katica iz Josipovca…
Bilo je više nego ugodno biti u Brodu. Bilo je jako ugodno pratiti Brođane kod primitka nagrade na svečanoj sjednici Gradskog vijeća u povodu Dana grada. Svi do jednoga, bili članovi ili prijatelji ili novinarski izvjestitelji poput mene, bijasmo u tim trenucima ponosni do neba. Nije mi poznato da je još neko udruženje izvan Hrvatske primilo priznanje i nagradu grada iz kojeg potječu njegovi članovi. I to kakvo priznanje! Ne za političke ili bilo kakve osobne interese, već za čistu dobrotu i takva i djela.
Nagradu je u ime “Brođana” na svečanoj sjednici u Slavonskome Brodu primila dopredsjednica Kluba, Elizabeta Kopić. Predsjednik Brođana Ivan Bitunjac, iz zdravstvenih razloga nije putovao u Brod a i neki drugi članovi bijahu zauzeti svojim obavezama (nadoknadit ćemo mi to!) pa eto nedjeljnog susreta u Berlinu potrebnog da se priznanje i dočeka i vidi u Klubu među članovima te ispriča i kako je bilo u Brodu.
A bilo je, o, kako je bilo …priča redom Elizabeta Kopić o boravku u Brodu, svečanoj sjednici, proslavi nakon primitka nagrade, susretu s gradonačelnikom Grada …A članovi Kluba pažljivo slušaju.
Pa i ja izrekoh koju jer doživjeh sve zajedno s njom, s njima. Na kraju, teta Liza mi bijaše tih dana u Brodu, izvanredna, srdačna i dobra domaćica. Te smo zajedno i sudjelovale na književnoj večeri na kojoj se čitalo iz knjige “Ono malo duše” autora Emila Cipara, Brođanina i iseljenika a i upoznalo s djelovanjem “Brođana” u Berlinu. Zajedno smo dale i intevju za radio Slavoniju te izjavu za brojne druge medije iz Broda i Slavonije.
Dok razgovaramo o doživljajima i nagradi, kušamo kulen i kobasicu iz “Slavonske korpe”, dar Turističke zajednice Slavonskog Broda, sladimo se kolačima i uživamo u rezultatu koji je proizvala dobrota.
Lijepo je primiti priznanje. Istina, moglo se dogoditi i ranije. Ali, stiglo je. I stiže ipak u dobar trenutak, u godini u kojoj Klub obilježava 25 godina neumornog dobrotvornog rada. Po tome su uistinu jedinstveni u Njemačkoj, Europi i svijetu, kako i stoji u odluci Gradskog vijeća koje je riješilo priznanjem i nagradom zahvaliti Klubu iz Berlina na svemu dobrome što su učinili i čine svome voljenom gradu.
Eto, to daje volju za dalji rad i daje primjer i drugima kako se vrijedan rad i dobra djela zapažaju, primjete i nagrade.
U konačnici, kako reče jedan od članova, Nikola Kaya, lijepo je to i dobro primiti takvo priznanje. A ipak, najveći dar proističe iz narednih redova: Ako učiniste najmanjem od moje braće, meni učiniste!
A to učiniše berlinski “Brođani”, bezbroj puta. I nastavit će tako.
Možda im se, ponukan i priznanjem koje su dobili, njihovim radom i druženjem, jednostavnošću i dobrotom koja se vidi i iz naših napisa o njima, priključi i po koji novi član (a u Berlinu je dosta novih doseljenika iz Broda, Slavonije, Hrvatske) spreman primiti i (samo) najvrijedniji dar iz ruku Onoga koji reče: Ako učiniste najmanjem od moje braće …