Croatian Women’s Network/Mreža hrvatskih žena, dodijelila je, 8. ožujka, u Zagrebu 26 prestižnih nagrada ”Utjecajne hrvatske žene” i ”Buduće liderice”.
Izvješće: Mediarh
U povodu Međunarodnog dana žena drugu godinu Mreža hrvatskih žena organizirala je konferenciju ”Napredak žena, napredak ekonomije. Ostvari potencijal!” pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović, dobitnice nagrade ”Utjecajne hrvatske žene 2016.”
Osnivačica Mreže Caroline Spivak uvidjela je nakon prve konferencije u Zagrebu da su takvi projekti itekako potrebni jer smatra da ženska prava nisu u potpunosti ostvarena, kako u Hrvatskoj, tako ni u svijetu. ”Prevelike su razlike – globalno – u percepciji žena i nastojimo primjerima dobre prakse sa zapada pomoći ženama u dominantno patrijarhalnim društvima’‘, istaknula je Spivak.
”Gdje su dame u Hrvatskom saboru?”
”Da sam imala supruga ili u percepciji javnosti muškog partnera, bilo bi mi barem pedeset posto lakše”,naglasila je hrvatska političarka Jadranka Kosor i istaknula da na čelu političkih stranaka danas nema ni jedne žene. ”Do 30 godina smo premlade, poslije 30 smo prestare. U politici nas sa 40 godina već tretiraju kao babe.” Osvrnula se i na američku predsjedničku kampanju u kojoj se Donaldu Trumpu nije prigovaralo za godine, a Hillary Clinton itekako jest.
Zastupnica u Europskom parlamentu i članica Odbora za ravnopravnost spolova Marijana Petir, kaže da je oduvijek željela mijenjati svijet. Lakše je biti žena u Europskom parlamentu, nego žena u Hrvatskom saboru. ”Ako lobirate i znate artikulirati svoje zamisli, dolazite do izražaja.” Trenutačno pokušava Hrvatsku učiniti prvom zemljom koja će povući sredstva iz Europske Unije za pomoć ruralnim ženama, za koje kaže da su i dalje nevidljiva snaga hrvatskog društva.
Žena koja je probila led na austrijskoj političkoj sceni i ušla u Gradsko vijeće Salzburga je Delfa Kosić Papić. U Austriju je stigla kao prognanica, osnovnoškolka bez znanja njemačkog jezika. Danas govori pet jezika i bila je direktorica najvećeg privatnog Instituta za obrazovanje u Austriji. Put do austrijske politike nije bio lagan, a njezina su iskustva vrlo slična ženama u toj profesiji u drugim državama Europe. Ističe da još uvijek ima hrvatsko državljanstvo i kao strankinja u Austriji mogla je aktivno sudjelovati u politici tek ulaskom Hrvatske u EU.
”U Den Haagu je lakše biti žena odvjetnica. Tribunal je vrlo civiliziran,” rekla je tužiteljica Nika Pinter na panelu ”Žene u politici”. Iako je sve do danas, 19 godina, bila druga braniteljica ili asistentica – prepoznao ju je umirovljeni general-pukovnik Hrvatske vojske Slobodan Praljak. Dvadesetu će obljetnicu u odvjetništvu proslaviti kao prva braniteljica na Međunarodnom sudu pravde.
”U poduzetništvu nema rodne neravnoteže”
Na prvi pogled uređena Njemačka, vodeće gospodarstvo EU, na čijem je čelu također žena, Angela Merkel, iznenađuje zakonskim odredbama iz ne tako daleke prošlosti, a koje se tiču ženskih prava. Sve do 1960. godine, žene u toj zemlji nisu mogle samostalno, bez odobrenja supruga, otvoriti račun u banci, objasnila je dr. Neda Caktaš, novinarka iz Münchena.
Okolnosti se mijenjaju, ali tek 2017. godine, i to pred izbore. Njemačka Vlada predlaže nacrt Zakona u koji bi uvela odredbu da tvrtke s više od 200 zaposlenika moraju zapošljavati jednak broj muškaraca i žena. Island je otišao korak dalje. Tamošnja vlada najavila je novi zakon koji zahtijeva da svaka tvrtka s 25 ili više zaposlenih dobije certifikat za jednakost u plaćama. Poslodavci će morati dokazati da sve radnike plaćaju jednako bez obzira na spol, narodnost ili državljanstvo.
Unatoč nepoticajnom okruženju, u Hrvatskoj bilježimo porast žena u poduzetništvu. Andreja Horvatić, vlasnica tvrtke ProAnd, koja je specijalizirala image consulting, kaže da u poduzetništvu nema rodne neravnoteže. Iskustva govore da je sa ženama lakše raditi, imaju bolje komunikacijske vještine i sklonije su suradnji. Dobrodošle su u svim financijskim ustanovama jer su prepoznate kao racionalne i odgovorne poduzetnice.
”Ponizno sam ulazila u muški svijet, a danas zarađujem 30 posto više od muških kolega”
”Moraš imati karakteristike muškarca da bi lakše živio u muškom ambijentu’‘, rekla je kirurginja i počasna konzulica RH u Padovi Nela Sršen, sudjelujući na panelu ”U potrazi za ravnotežom”. ”Bila sam trudna, mlada i naivna na specijalizaciji, danas zarađujem 30 posto više od muških kolega”.
Marijana Dokoza, spisateljica, urednica portala Fenix i dopisnica Večernjeg lista i sama kaže da je dolaskom u Njemačku bila ovisna o suprugu. Danas je i ta zemlja prepoznaje kao najutjecajniju ženu s migrantskom pozadinom. Pišući roman ”Grijesi”, susretala se sa ženama prvog, drugog i trećeg naraštaja u Njemačkoj i kaže da su među njima samima velike razlike u percepciji ženskih uloga u društvu. Prve doseljenice i dalje žive unutar četiri zida, skrivajući, zbog srama, nepravde koje im se događaju, kako u vlastitom domu, tako i na radnom mjestu.
Dr. Tamara Gazdić-Alerić, suautorica popularne knjige ”Hrvatski u upotrebi” kaže da je lijepo biti žena u znanosti, no čeka nas još dug put do statusa kakav imaju kolegice na zapadu.
Docentica Dijana Zadravec, liječnica subspecijalistica neuroradiologije, predstavnica Zavoda za radiologiju KBC Sestre milosrdnice, smatra da nagrada ”Utjecajne hrvatske žene” može poslužiti kao uzor mladim djevojkama. “Naše društvo treba isticati takve vrijednosti i odavati priznanje ženama koje su uložile puno rada i truda u određenim strukama u kojima se teško istaknuti”.
“Voljela bih da nagrada nije samo namijenjena ženama”, rekla je generalna direktorica Adria Medie Ivona Čulo. “Ne volim kategorizaciju ‘muškarci – žene’, za mene postoje uspješni i neuspješni ljudi. Smatram se uspješnim čovjekom bez obzira na spol, no ženama je ipak teže, posebice majkama”. Voljela bi da se u budućnosti njezine kćeri u društvu percipiraju isključivo prema sposobnosti, trudu i radu, jer to je formula uspjeha za oba spola.
Platforma za umrežavanje i transfer znanja
Pri osnivanju Mreže hrvatskih žena Caroline Spivak, uspješnu poduzetnicu iz Toronta, vodila je misao kako inspirirati mlade djevojke da hrabro uđu u svijet poduzetništva, menadžmenta, znanosti i politike. Osmislila je nagradu ”Buduće liderice”/ ”Future leaders” koja mladim talentiranim djevojkama pruža mogućnost odabira mentorice s kojom će razvijati buduće projekte. ”U tome je snaga Mreže. Želimo se povezati i zajednički mijenjati svijet na bolje.”, naglasila je Spivak.
Četrnaestogodišnja Gabrijela Jurić iz Bruxellesa već je u Belgiji prepoznata kao ”Tehno IT” djevojka, čija je programerska rješenja nagradio Microsoft, a Varaždinka Kaja Pavlinić, studentica FER-a, trenutačno razvija startup Tinju, on lineplatformu za jednostavno i učinkovito povezivanje instalatera solarnih panela i zainteresiranih korisnika koji žele ugraditi solarne panele te tako smanjiti troškove električne energije. Uz to, sudjeluje u projektu ”Integritas” američke Vlade koji potiče akademsku čestitost i sprječava korupciju u akademskim ustanovama.