Prezentacija časopisa “Riječ”
teks i foto: Ivica Košak
Wiesbaden, 11. travanja 2018. godine. S predstavljanjem Riječ broj 53/54 nastavljena je dvadeset sedmogodišnja tradicija izdavanja časopisa u redakciji Hrvatske kulturne zajednice/Ogranka matice hrvatske u Wiesbadenu (HKZ/OMH).
Ono što je započeto kao izrada prigodnog biltena jedne lokalne zavičajne udruge, preraslo je u stalnu radionicu kulture u kojoj se ne predstavljaju samo aktivnosti lokalne zajednice nego i kulturni, prosvjetiteljski sadržaj.
Tematska misao sažeta u uvodniku na njemačkom jeziku: Višejezičnost u kulturi/Die Mehrsprachigkeit in der Kultur spaja kulturu i jezik, a prožima i članke Novo Europsko kulturno zajedništvo Alide Bremer, recenziju knjige, ali i samo djelo, Lingvistička povijest Europe profesora Ranka Matasovića te članak Kozmopolitizam na istočnoj obali Jadrana Ivice Košaka – rekla je u uvodu Marina Beroš, glavna urednica Riječi.
Iza rada Hrvatske kulturne zajednice – Ogranka Matice hrvatske u Wiesbadenu, odnosno njezine sada već tradicionalne čitaonice je također izuzetno plodno razdoblje o čemu svjedoče i popratni tekstovi u ovom broju Riječi – Juraj Planinc: Zastave, Roman Miroslava Krleže i njegova novija recepcija na njemačkom govornom području, Ljiljana Tadić-Adžamić, predstavljanje knjige: Ivo Kozarčanin, Izabrana djela, te Ivo Kozarčanin, Književna Kritika.
Kao Ogranak Matice hrvatske Zajednica aktivno prati sve važne događaje u Matici stoga je čitateljima predstavljen govor profesora Damira Barbarića Jezik i domovina održan na svečanoj akademiji u povodu 175. obljetnice Matice hrvatske u Osijeku 24.10.2017., a prvotno objavljen u časopisu Vijenac, broj 619. Predstavljena su i dva djela u izdanju Matice hrvatske, već spomenuta Lingvistička povijest Europe profesora Ranka Matasovića te djelo profesora Damira Barbarića Skladba svijeta, Platonov Timej.
Na zadovoljstvo nazočnih, sudionik susreta, autor Milorad-Miki Milenković recitirao je pjesme koje su objavljena u predstavljenom broju Riječi.
U Riječi je objavljen i kratak prikaz romana Tragovi, autorice Marijane Dokoze. Marjana Dokoza, književnica, novinarka, urednica, suradnica redakcije Riječi predstavila je ovaj svoj, već treći roman u okviru predstavljana časopisa u Wiesbadenu.
Odlomke iz romana čitala je Marina Beroš.
Roman Tragovi govori o velikim i tragičnim, bolno ranjivim, a opet strastvenim iskustvima ljubavnog zanosa, to je priča u kojoj će svatko pronaći dio svoje osobne istine – kazala je Dokoza.
Roman Tragovi je priče koju prepoznajemo u stvarnosti svakodnevne zbilje, a koje su podjednako pune oduševljenja i uzdaha, ali i boli, krikova, banalnosti, protesta, strepnji, razočaranja, slutnji, razaranja, tragedija, ponekad i krvi, standardnih i životnih tema. Bez frazelogije – kako je to primijetio pjesnik Milenković – roman je predstavljen kao djelo bez apstrakcija i opsjenarstva, ali ne i bez poezije.
Protagonisti romana, njihova duhovna, pa i fizička raspoloženja i stanja kao i svaka aktualna promjena prostora kojim se kreću umrežuju se u iskustvo čitatelja i postaju dio osobnog iskustva. Roman Tragovi, ne bez usporedbe s pojedinim radovima u časopisu Riječ, doista na krajnje pojednostavljen i jednostavan način govori o detaljima koje možda u stvarnosti i ne bi zamijetili. To je priča o velikim i tragičnim, bolno ranjivim, a opet zvjezdano strastvenim iskustvima ljubavne vrućice.
Slijedeći tragove ove priče od punih trideset poglavlja – naglasila je autorica – jednostavno povjerujemo kako je riječ o vlastitom iskustvu. Marijana Dokoza, bilježi svaki trag dvije strasno zaljubljene i već ranijom sudbinom razdvojene osobe, minuciozno ispisujući detalje, prikazujući njihove dijaloge, duhovna i moralna raspoloženja. Odnosi protagonista međusobno zrcale često odnose unutar društva. Naizgled realistična životna priča prisiliti će svakog čitatelja natjerati na razmišljanje, a ne rijetko i na poistovjećivanje s likovima, te preispitivanje njihovih postupaka. To je intrigantna priča koja traži odgovore na životna pitanja. Što je ljubav? Može li ljubav biti grijeh? Dilema glavne junakinje – je li ljubav grijeh – naizgled je najvažniji element roman. Autorica daje do znanja kako požuda i strast nisu glavni razlozi zbog kojih se žena upušta u avanturu s drugim muškarcem. Roman nas suočava s još jednim neizbježnim pitanjem: Možemo li sasvim kontrolirati svoje osjećaje? Možemo li izbjeći ljubav? Naravno, ja vam neću reći odgovor na to pitanje. na posebno intrigantan način taj odgovor je ponuđen u ovom romanu – zaključila je Dokoza.
HKZ/OMH potiče razumijevanje među narodima i promiče snošljivost na području kulture – naglasio je Košak. S prezentacijom najnovijeg izdanja Riječi okončan je i jednogodišnji projekt Višejezičnost u kulturi koji je Ogranak Matice hrvatske Wiesbaden (HKZ/OMH) predstavio na Međunarodnom sajmu knjiga 2017. godine u Frankfurtu.
Pored aktualnog dvobroja (53/51) i prošlogodišnje izdanje Riječi čini svojevrsnu dokumentaciju pozitivnog i stvaralačkoga djelovanja hrvatskih iseljenika u Njemačkoj. Na ukopno 140 stranica navedenih izdanja Riječi, predstavljeni su rad i kulturni život naših ljudi u Njemačkoj i Hrvatskoj. Tome je doprinijelo dvadesetak autorica i autora. Većina tekstova iz Riječi su i dio istupa HKZ/OMH u javnosti. Na literarnim tribinama, u okviru Hrvatske čitaonice u Wiesbadenu predstavljena su književnih djela iz Hrvatske i svijeta. Portal zajednice Literatur im Dialog svjedoči i o djelovanju u njemačkom kulturnom životu. Prvi broj Riječi izašao je u 1991. godine i od tada izlazi, s kratki, prekidom od 2004. do 2010. godine kontinuirano, dva-tri puta godišnje u nakladi Hrvatske kulturne zajednice iz Wiesbadena. Riječ ima nadregionalni karakter i registrirana je u Njemačkoj nacionalnoj knjižnici (Deutsche Nationalbibliothek) s nakladničkim brojem ISSN 2196-6109.
Na sljedećemu susretu Hrvatske čitaonice u Wiesbadnu, a koji će se održati 9. Svibnja 2018. godine biti će predstavljeno izvješće s godišnjeg susreta Njemačkih kroatista (Deutschen Gesellschaft für Kroatistik) u Sigenu uz prikazivanje radova s goEast filmskog festivala.
Digitalno izdanje Riječi broj 53/54 dostupno je na portalu.