PREMIJER ŽELI UGRADITI NOVE KOCKICE U HRVATSKO-NJEMAČKI BILATERALNI ODNOS

Praksa je hrvatskih vlada da se prije svojih službenih, bilateralnih susreta, susretnu s hrvatskim građanima. Ovoga puta hrvatskih građana nije bilo mnogo, gotovo ih se na prste moglo izbrojiti…

piše: Aleksandra Brnetić
foto: Stipe Puđa i Ured premijera

Berlin/ “Poštovani dušobrižnici nas Hrvata u Njemačkoj, predstavnici hrvatskih udruga u Njemačkoj, savjetnici, drage Hrvatice i Hrvati, gospodarstvenici, kolegice i kolege generalni konzuli, čast mi je pozdraviti ovdje u Veleposlanstvu Republike Hrvatske, u vašem i našem domu, na teritoriju Republike Hrvatske, predsjednika Vlade Republike Hrvatske, gospodina Andreja Plenkovića i članove izaslanstva.”

Ovim nas je riječima, nakon što je Klapa Poverello otpjevala hrvatsku himnu, vidno uzbuđeni veleposlanik Gordan Grlić-Radman  u ponedjeljak, u predvečerje, uveo u jednosatno druženje s hrvatskom državnom delegacijom. Sasvim otvoreno je rekao da mu je važan ovaj Plenkovićev posjet jer da mu on pada u početak njegovog berlinskog mandata.

I Plenkoviću i njegovoj vladi važan je ovaj dvodnevni radni posjet Berlinu. Ne samo zbog jednosatnog sastanka s kancelarkom Angelom Merkel što su njih dvoje utanačili u Londonu, početkom srpnja.

Na dnevnom redu je i razgovor s ministrom gospodarstva i energetike Peterom Altmaierom, razgovori u Udruženju njemačkih i industrijskih komora te u Zakladi Springer s predstavnicima medija.

Kasno poslije podne u Zakladi Konrad Adenauer Plenković je održao predavanje na temu „Hrvatska i budućnost Europe“.

U Plenkovićevoj su pratnji i državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta Nataša Mikuš Žigman, Terezija Gras, državna tajnica u Ministarstvu unutarnjih poslova te Zdenko Lucić, ravnatelj Agencije za investicije i konkurentnost.

Praksa je hrvatskih vlada da se prije svojih službenih, bilateralnih susreta, susretnu s hrvatskim građanima. Ovoga puta hrvatskih građana nije bilo mnogo, gotovo ih se na prste moglo izbrojiti pa se tako između ostalih pozivu odazvala Mira Kiš, predsjednica Hrvatske kulturno umjetničke i sportske zajednice, Elizabeta Kopić, potpredsjednica Zavičajnog kluba Brođani, fra Edvard Sokol, voditelj Hrvatske katoličke misije Berlin, predsjednica Župnog vijeća Anica Krstanović i članica Suzana Smolković, Jakov Gojuna i Stipe Mandalinić, hrvatski rukometni reprezentativci koji igraju za Füchse Berlin…

Neobično je bilo i to što su u Berlin na ovaj susret došli i svi hrvatski diplomatski predstavnici u Njemačkoj. Da li zbog dodatnih konzultacija uoči razgovora dviju delegacija, ili iz nekog drugog razloga, to nije rečeno. Bilo kako bilo, taj skup u Ahornstrasse imao je svoju simboliku.

Predsjednik hrvatske vlade Andrej Plenković s ovoga je skupa poslao poruku Njemačkoj, u kojoj – kako je istaknuo – “praktički živi najviše Hrvata van Hrvatske kada je riječ o Europi, ako izuzmemo Bosnu i Hercegovinu, onda je to poruka vašeg važnog doprinosa i ovoj zemlji, ali i Hrvatskoj. Hrvati u Njemačkoj su poveznica između ove dvije prijateljske zemlje. Vi ste poveznica jačanja gospodarskih odnosa, stvaranja pozitivne slike o Hrvatskoj u ovoj najvećoj europskoj zemlji i svakim danom svojim doprinosom gradite te odnose.”

Plenković je najavio unapređivanje političkog dijaloga na osnovi jednog akcijskog plana kojeg – kako je rekao – “naša dva ministarstva vanjskih poslova već duže vrijeme pripremaju, kako bismo formirali teme, grupe tema kao okvir suradnje koji će još poboljšati suradnju s Njemačkom kao jednom od najvećih ulagača u Hrvatskoj u proteklih 27 godina i koja je među ključnim partnerima.”

 Najavio je razmatranje političkog stanja na jugoistoku Europe s posebnim osvrtom na migracijske tokove. Kazao je da su nam ambicije priključiti se šengenskom prostoru “gdje svakim danom sve više ispunjavamo tehničke kriterije te da želi da se donese politička odluka o toj tješnjoj integraciji u okviru Europske unije. Razgovarat ćemo naravno i o odnosima s nama susjednim državama s obzirom na ulogu koju Njemačka ima u okviru Berlinskog procesa koji daje dodatnu dinamiku gospodarskoj, prometnoj i infrastrukturnoj suradnji na jugoistoku Europe.”

Važna su mu tema i predstojeći pregovori o višegodišnjem financijskom okviru Europske unije, o sedmogodišnjem proračunskom razdoblju od kojega on, Plenković, za Hrvatsku očekuje dodatne poticaje za regionalni i gospodarski razvoj zemlje.

U svom se izlaganju jednoga trena Plenković poslužio i jednom zgodnom asocijativnom slikom. On bi ovim posjetom u hrvatsko-njemački bilateralni odnos htio ugraditi nove kockice. Rekao je da “dijelimo iste vrijednosti i da želimo zajednički pridonijeti zajedničkoj viziji europskoga projekta čija je Njemačka utemeljiteljica, a Hrvatska najrecentnija članica.” 

Bitnima smatra promjene koje je njemački pejzaž doživio na izborima prije godinu dana. One su za njega na tragu trendova koji se zbivaju u drugim zemljama Europske unije. No, kad je riječ o europskom projektu, bitno mu je što je njemačka aktualna koalicija, a osobito kancelarka Merkel, “sidro stabilnosti i motor europskoga projekta. Tu ulogu Njemačka preuzima s punom odgovornošću i stoga su ove konzultacije osobito važne za hrvatsko pozicioniranje unutar Europske unije.”

Na kraju svog obraćanja Plenković se zahvalio svima koji komuniciraju s Veleposlanstvom, s konzulatima i sa Središnjim državnim uredom za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Smatra da je vlada kroz svoj Savjet za Hrvate izvan Hrvatske uspostavila jedan kvalitetan dijalog te da su i njemački predstavnici i predstavnici iz drugih zemalja vrlo jasno dali do znanja što se očekuje u pogledu stjecanja hrvatskoga državljanstva, učenja hrvatskoga jezika, kvalitetnije komunikacije pa i financiranja brojnih udruga Hrvata izvan Hrvatske.