ZA ODMOR DUŠE I TIJELA BEZ BARIJERA

Zdravstvo i turizam: 2. bečka Health Benefit konvencija otvarala je teme iz oblasti zdravstva, kvalitetnog odmora bolesnih osoba, zdravstvene prevencije, stresa i radne motivacije te telemedicine kao budućnosti medicinske komunikacije. 

tekst i foto: Sonja Breljak… foto album

Beč/ Kakva sreća pa prihvatih ljubazni poziv dr Marijana Gjukića iz austrijske tvrtke MD Medicon, pratiti međunarodni stručni skup o zdravlju i turizmu, točnije 2. Konvencije Health Benefit što se imala održati u Beču od 09. do 11. studenog. Velim, sreća, jer odavno nisam pratila sadržajniji i profesionalnošću ispunjeniji skup poput ovoga niti upoznala tako puno ljudi koji u obasti zdravstva, medicine, liječenja i turizma, znaju i imaju što za reći.

Bio je to skup koji je okupio znalce i stručnjake s pet kontinenata. Da sve ne ostane i ne zastane tek na stručnoj razmjeni mišljenja o aktulanim i živim temama zdravstva i turizma, pobrinuli su se organizatori, bračni par: dr Marijan Gjukić i njegova supruga mag. Petra Reinbacher-Gjukić. Tako su se sudionici konvencije najprije susreli na Strauss & Mozart Konzerte i zajedno uživali u izvanrednoj glazbi, pjesmi i plesu kojeg je u Kursalon Hübner priredio Salonorchester Alt Wien. Sličnim, zajedničkim doživljajem, i rastali su se trećega dana, nakon obilaska bečkih znamenitosti, palače Hofburg, carske riznice te dvorca Schönnbrun.

Jasno, središnji dio ovog skupa dogodio se ipak, drugoga dana, na Medicon Forumu kada se stotinjak znanstvenika, liječnika, stručnjaka iz oblasti medicine, farmacije i turizma posvetilo ovim temama u četiri sekcije s četiri panel diskusije a sve to na njemačkom i engleskom jeziku.

Skup je izvrsno moderirala mag. Petra Reinbacher -Gjukić. A sudionike je pozdravio dr Marijan Gjukić, potom Ruža Tomašić, zastupnica u Europskom parlamentu, Helmut Peter, hotelijer, bivši političar i zastupnik u austrijskom parlametnu a na koncu i putem video zida i prof. dr. med dr. h.c Torsten Zuberbier, njemački stručnjak za dermatologiju i alergologiju, šef berlinske Klinike za dermatologiju, venorlogiju i alergologiju pri Charite -Sveučilišnog medicinskog centra i voditelj europske zaklade za alergijska istraživanja.

I svi su se složili u jednom. i bolesni ljudi, ljudi s hendikepom, osobe s invalidnošću, s teškim alergijskim poteškoćama, svi redom trebaju i žele koliko je god to moguće,  voditi aktivan život a time imaju i potrebu i pravo na kvalitetan odmor prilagođen njihovoj zdravstvenoj situaciji. U stvarnosti, na terenu, na djelu je ignoriranje, stigmatizacija bolesnih koji su kao turisti nepoželjni, niti se na njihove potrebe obraća pozornost. Turistička ponuda većinom unaprijed podrazumijeva da je turist zdrava osoba.  A radi se o životu u i sa bolesti. I radi se o velikoj oblasti i velikom dijelu ljudske populacije kojoj se ne posvećuje dovoljno pažnje. – Bolesni ljudi i kretanje, to je vrlo zanimljiva i važna tema, posebno kod ljudi koji su mladi, aktivni. Radi se o, primjerice 8% ljudi koji imaju alergiju i imaju potrebu za posebnim namirnicama i u vrijeme odmora, rekao je dr  Zuberbier, pozdravljajući skup i ističući u uvodnom govoru važnost prisutnosti i tretiranja zdravstva u turizmu.

Razrađujući temu odmora bez barijera, u prvom panelu su sudjelovali: Annagracia Laura, ENAT (Italija), Ruža Tomašić, Marijan Gjukić i Ilaria Giannico (Italija), glavna tajnica Europske unije privatnih klinika, Matija Domljan (Hrvatska) i Alen Vidović (Hrvatska) predsjednik udruge “S vjetrom kroz tišinu” čije je svjedočanstvo o  iskustvima turizma, jedrenja namijenjenog gluhim i nagluhim osobama, te pokušajima od Europske unije dobiti sredstva za konkretne projekte, vrlo dragocjeno.

Drugi panel je vodila Zrinka Lovrenčić, mlada menadžerica, voditeljica tvrtke koja se bavi poslovnim savjetovanjem. Da Zrinka Lovrenčić, rođena zagrepčanka koje od osme godine živi u Australiji odakle je i došla za ovu prigodu, ima o čemu savjetovati svoje partnere uvjerili smo se iz njenog izvrsnog predavanja o zdravlju i stresu na radnom mjestu, o motivaciji i angažiranosti te o onome što doprinosi da faktor angažiranosti, odnosno motivacije bude veći. Istraživanje Zrinke Lovrenčić govori kako je motivacija i angažiranost na radnom mejstu u Hrvatskoj na nižoj razini nego li, primjerice, u Siriji.  U diskusiji na ovu temu sudjelovali su: Helmut Peter, Alen Vidović, Gabrijela Hösl, Claudia Schwarzkopf, Miriam Strauss i Antun Ranko Pezelj (Hrvatska) koji vodi ljekarnu na Lošinju i koji muku muči, poput i brojnih drugih u Hrvatskoj, a posebno poput brojnih poslodavaca s otoka, s motivacijom i  zadržavanjem već obrazovanih stručnjaka.

Treći panel posvećen je zdravstvenoj prevenciji i vodio ga je dr. Gerhard Pöttler. Ulagati u prevenciju ili u liječenje? Kako se preventivno zaštititi od stresa koji nosi suvremeni život, od neprestane medijske zastupljenosti i umreženosti, raspravljali su: Irena Zakarija Grković (Hrvatska), Claudia Niemann, Marijan Gjukić i Marijan Abramović, ne nalazeći druge mogućnosti osim osobnog postavljanja prioriteta i zaštite i otklona od posla i stresa putem aktivnosti poput sporta.

Četvrti panel posvećen je telemedicini: budućnosti medicinske komunikacije. U diskusiji su sudjelovali: Andrea Vincenzo Braga (Austria), Jadranka Božikov i Tatjana Lovrić iz Hrvatske te Suzan Wozniak (USA)  i Nikhil Ranjan Nayak iz Indije. Zanimljiva diskusija vodila se o telemedicini koja sve više postaje potreba jer je medicinske struke sve manje a stručnjaci stariji, jer je pacijenata sve više i jer je sve češće poželjno i drugo stručno mišljenje a s tim u vezi i o zaštiti podataka pacijenata. Poseban pogled na ovu temu dao je gost iz Indije gdje je telemedicina brojnima jedina mogućnost zdravstvene zaštite  i savjeta stručnjaka.

Na kraju foruma predstavljena su dva vrlo supješna projekta, i oba iz Hrvatske. Riječ je o projektu “I djeci  ljubavlju” kojeg vodi Livija Mjeda a kojim je u  posljednjih desetak godina osigurano vrlo vrijednih uređaja i opremu za klinički bolnički centar u Rijeci i mnoge ostale institucije zdravstva i socijalne skrbi u vrijednosti većoj od pola milijuna eura. Drugi projekt je udruga “S vjetrom kroz tišinu”  kojeg je pokrenuo Damir Herega  a posvećen je osobama s posebnim potrebama, konkretno,  jedrenju gluhih i nagluhih osoba.

Tako je puno tema i problema pokrenula ova konvencija da mi se kasnije činilo kao da je trajala i duže nego to u stvari i jeste.

Sljedeći skup na temu zdravstva i turizma bit će u Brüsselu  19.03.2019. godine, gdje će svojevrsni domaćin tada biti i Ruža Tomašić koja nam je o ovoj problematici i konvenciji kojoj je nazočila, rekla ukratko sljedeće:

– Dr Gjukića poznajem negdje od 2009. godine. I drago mi je da je zainteresiran za zdravstveni turizam pošto sam i ja zainteresirana. Ja mislim da je Hrvatska Bogom dana za tako nešto i da mi to jako malo razvijamo. Odlučila sam gdje god i kako god mogu pomoći tako da  sam već počela s konferencijama, imala sam jednu u Veloj Luci isto o zdravstvenom turizmu gdje sam dovela puno ulagača u Velu Luku. isto tako imala sam jednu konferenciju prije dva tjedna u EU parlamentu. Kad me pozovu, rado dođem.  Gospodin Gjukić će imati još jednu konferenciju u EU parlamentu 19. 3. 2019. Nadam se da će Hrvati uvidjeti da običan turizam nije više dovoljan, da nije dosta ponuditi plažu i sobu s pogledom na more, da ljudi sve više pažnje posvećuju svome zdravlju, hoće dok se odmaraju, odmarati i dušu i tijelo. Ne dajemo dovoljno pažnje odmoru bolesnih ljudi. Nema dovoljno zainteresiranih, jedna ili dvije osobe ne mogu dovoljno napraviti, naša ministarstva nisu dovoljno zainteresirana. Kad razgovarate s njima onda je to: “Da, da,  sve u redu” , ali kad  treba zasukati rukave i nešto raditi onda nije baš tako lako. Imala sam konferenciju prije dva tjedna s oko 120 ljudi, najmanje iz Hrvatske, bilo je sudionika iz Japana, Kine, Singapura, Dubaija, cijele EU. Mislite li da je to negdje u Hrvatskoj bilo objavljeno? Mislim da u Hrvatskoj još nisu spremni na takvo nešto.

Razumiju o čemu se radi, ali nemamo tu kulturu, da se dogovorimo i radimo, nalazimo izgovore i poteškoće a nema spremnosti učiniti korak naprijed. Masovini turizam nije više to što trebamo, sunce i more nije više dovoljno kao ponuda, mi učimo ali jako, jako sporo. U Hrvatskoj je neka apatija, mi hoćemo nešto ali hoćemo da nam, to netko drugi napravi. Na koncu, čemu davati novac onima koji neće načiniti ništa. Prestanimo s podobnima a dajmo mjesto i riječ sposobnima, rekla nam je Ruža Tomašić.

Jedan od sudionika iz Hrvatske, Alen Vidović: –Ja sam predsjednik udruge  “S vjetrom kroz tišinu”, udruge koja djeluje u Kraljevici. Bavimo se jedrenjem, ronjenjem i plivanjem za invalidne osobe, provodimo ovaj projekt već 16 godina. Dr. Marijana smo upoznali prije 4 godine kad je bio gost u Hrvatskoj i shvatili smo da jedino u svezi s Hrvatskom, Njemačkom i Austrijom možemo ući u projekte namjenskog turizma kao što je turizam za osobe s invaliditetom. Kod nas od strane ministarstava i EU lako se finacira edukacija, no, mi smo tu teoriju savladali u detalje, mi imamo gotove projekte i tražimo potporu za gotove proizvode, gotovu ponudu u ovoj oblasti, onda tu dođemo do birokratskih poteškoća. Nadam se i vjerujem da će i  ova kovencija pomoći, dr Gjukića pouznajem i zajedno smo   dijagnosticirali ovaj problem i shvatili smo da jedino povezivanjem i ukazivanjem na ove probleme možemo doći do rezultata pogotovo na ovaj način jer je dr. Marijan i na ovu konvenciju pozvao i europarlamentace koji će s nama nakon ovoga ići i korak dalje na konveciji u Bruesselu. Nadam se da ćemo na pitanja koja smo imali danas i koja je čula i gdja Tomašić, tada imati i odgovore.

Dr Marijan Gjukić: – Ja sam dr. medicine, Hrvat sam rodom iz Delnica, to je malo, malo brdsko mjesto iza Rijeke, u Primorsko-goranskoj županiji. Već dvadesetak  godina sam u Austriji. Studirao sam u Rijeci, napravio sam jedan poslovni put od fizioterapeuta do doktora medicine. Život me odveo u vode farmaceutske industrije i biznisa o kojemu se ne uči na studiju medicine tako da sam tijekom svog skoro 30 godišnjeg iskustva uspio vidjeti različite poslovne aspekte života, vidjeti različite kulture, i moja obitelj je i austrijska a ostao sam i srcem i dušom u Hrvatskoj. Imao sam i ordinaciju u Hrvatskoj bio sam namlađi privatni doktor u Hrvatskoj. Naučio sam tada sveobuhvatno gledanje čovjeka i kvalitete njegova života, to me motivira da učinim nešto dobro za ljude koji žele za sebe nešto dobro naučiti i učiniti. Naša tvrtka Medicon bavi se praćenjem klijenata, primjerice,  sad imamo veliku farmaceutsku kuću iz Japana i vodimo im poslove u Švicarskoj i Austriji.

U Beču osnivamo institut Hedel,  za one koji traže drugo mišljenje, za one koji traže zdravlje. Ljudi su pogođeni i zbunjeni količinom dostupnih informacija, ne snalaze se više. A kad  imate bolesnika, onda je time pogođena i cijela obitelj koja onda treba pomoć. Kad su moji roditelji bolesni to se odražava i na moje radne sposobnosti. Mnogi od nas su otišli  trbuhom za kruhom i kad tad imaju, s godinama, problem s bolešću u obitelji. Institut Hedel će imati praktične veze sa Hrvatskom. Pokušat ćemo putem telemedicine spojiti, primjerice, liječnike u Hrvatskoj sa stranim osiguravajućim kućama a pacijentima omogućiti kontakt s našim liječnicima.

Moja ideja vodilja za ovu konvenciju i bavljenje temom medicinskog turizma počela je prije desetak godina ne baš uspješnom pričom s otvaranjem gerijatrijskog centra na Rabu. Našli su se i novci, bilo je i svijesti naroda ali politika je zakazala, nije bilo gradnje građevina ni velikih novaca, bilo je velikog rada, propustio sam šanse povezati se s ljudima iz Njemačke i to nije uspjelo, to je bio tužan detalj u mom poslu. Postoje u Hrvatskoj potencijali koji nisu iskorišteni do kraja, Kreveti, klima, hrana… to je poznato a o tome što nije klasični ljetni turizam, stranci vrlo malo znaju. Na prošloj konvenciji nije bilo ni jednog turističkog djelatanika iz Hrvatske a sad je drukčije. Mi nismo turistička agencija, samo sam otškrinuo vrata između medicine i turizma. Na tragu sam da ljudima koji trebaju informaciju to omogućim.

Vidjeli ste na ovoj konvenciji ljude iz cijelog svijeta. Bilo je i i Hrvata, ljudi iz udruga koje su avangardne, koji su nešto promijenili, ljudu koji ne traže investitore nego nude novi kvalitet.  Istina, nije bilo velikog interesa medija, 250 novinara sam iz Hrvatske pozvao sa plaćenim boravkom i prijevozom, nekoliko je odogovorilo da nemaju vremena, i to je sve. Možda je moj Mail završio u spamu ili je tema neinteresantna. Vi ste mi svojim zanimanjem podigli moral i dali motivaciju. Želio sam doći do ljudi, udruga kojima trebaju novi gosti. Šokiran sam da na pismenu komunikaciju Udruge malih hotela nisam dobio nikakav odgovor. Bavim se ovim godinama vrlo inetnzivno. Ne razumijem otkud ta neizainteresiranost. Gospođa Tomašić je poizvala da organiziram Forum i u Brüsselu jer sam uspio uspostaviti kontakt u Berlinu, s prof dr. med. Torstenom Zuberbierom koji vodi nekoliko značajnih EU znanstvenih i istraživačkih institucija. Moja osovina će biti Berlin- Beč- Zagreb. Nadam se da  će profesor Zuberbier imati vremena da napravimo kvalitetan forum. Ići ćemo na temu gospodarskih gubitaka zbog alergija, čuli ste i strašne brojke. Imat ćemo vrhunskih stručnjaka. Probat ću komunicirati i razna ministarstva turizma i zdravlja pojedinih država i vidjeti ima li potreba i zanimanja. Poruka? Moraš činiti ono što te čini sretnim, primati i davati, poznavati svoje granice i živjeti u svojim okvirima. A nama je cilj i  da ljudi bolesni a ispravno informirani, mogu otići na odmor, da mogu putovati, biti aktivni prema svojim mogućnostima,  prema narodnoj izreci: – Treba se i pokriti koliko je poplun dug, rekao je dr Gjukić, zadovoljan tijekom Konvencije u Beču.