Iz naše arhive/ objavljeno 13.02.2019
piše: Verica Jačmenica-Jazbec, dr. med.
Nekad su nas na Medicinskom fakultetu učili da djeca boluju od dječjih bolesti, a stari ljudi od staračkih. U ono doba samo su se stari ljudi žalili na „promjenu vremena.“ Danas to više nije tako.
Za vrijeme svojega dugogodišnjeg rada na bolničkom dječjem odjelu često sam se znala začuditi kako se, uoči približavanja ciklone ili nevremena, čak i malo dijete u dječjem krevetiću ponaša drugačije.
Povijest
Razmišljanja o tom fenomenu nisu novotarija. Već prije 2.500 godina o tome je u staroj Grčkoj pisao naš učitelj medicine, Hipokrat. U davnoj Dubrovačkoj Republici postojao je propis prema kojem se važni zakoni nisu donosili u danu kada je vladala južina ili nagla promjena vremena.
Danas 30 do 50% stanovništva mučno doživljava promjenu vremena. To osjećaju i stari i mladi. Mogu ih osjetiti i posve zdravi ljudi. Oni, pak, koji imaju kronične bolesti (glavobolju, bolesti zglobova, mišića, sinusa, srčane bolesti, povišeni srčani tlak, astmu, migrenu, gastritis, čir na želucu ili dvanestercu ili multiplu sklerozu) osobito su osjetljivi na vremenske promjene. U statističkom pogledu od meteoropatije najviše trpe žene srednjih godina.
Što je promjena vremena
Vrijeme tvori više elemenata: temperatura zraka, vjetar, vlažnost zraka, osunčanost, magla, atmosferski tlak zraka, kiša, grmljavina, oblačnost te pozitivna ili negativna ionizacija zraka.
Znakovi osjetljivosti na promjenu vremena
Kad se mijenjaju navedeni pokazivači vremena, javljaju se znakovi meteoropatije ili podložnosti vremenu. To mogu biti: glavobolja, nesanica, razdražljivost, umor, nemoć, slabija koncentracija, nagle promjene raspoloženja, bezvoljnost, apatija, depresivno raspoloženje, bolovi u želucu, zglobovima, kostima i mišićima, nedostatak apetita, mučnina, vrtoglavica, nesvjestica. Neki ljudi osjećaju težinu u nogama, imaju šum ili zujanje u ušima ili oslabljeni vid.
Uzroci meteoropatije
Danas sve češće živimo u zatvorenim, često i klimatiziranim prostorima. Naš organizam je sve manje u doticaju s prirodom. Tijelo polako gubi svoje mogućnosti adaptacije na promjene u atmosferi. Danas su dnevne oscilacije temperature zraka od 15 do 20 Celzijevih stupnjeva gotovo uobičajena pojava. Zime više nisu veoma hladne, a ljeta postaju sve duža i toplija.
Biološke osnove bolova
U zdravom mozgu luče se tzv. moždani „hormoni“ koji se zovu neuroprijenosnici. Oni nam olakšavaju prilagodbu na život. Dolazak lošeg vremena (tzv. ciklone) u mozgu uzrokuje povećanu proizvodnju hormona koji se zove ACTH ili hormon stresa. On uzrokuje osjećaj tjeskobe i razdražljivosti. Uoči ciklone mozak smanjeno luči hormone endorfine koji su odgovorni za smirivanje boli i osjećaj zadovoljstva. Zbog manjka endorfina povećava se osjetljivost mišića, kostiju i tetiva, pa nas bole kosti, mišići i ligamenti. Kad vlada ciklona, tada pada atmosferski tlak zraka, a u našem tijelu dolazi do širenja tekućina i plinova. Čovjek u svim svojim zglobnim ovojnicama ima i tekućinu i zrak. Budući da nam se tada ovojnice zglobova proširuju, one pojačano pritišću na okolno tkivo i živce. Zato nas bole zglobovi i kosti. Naši su sinusi ispunjeni zrakom. Uoči ciklone zrak se u sinusima širi, to pritišće okolne živce i zato osjećamo glavobolju.
Liječenje
Kod blažih tegoba treba piti čaj koji smiruje živce i ublažava bol (kamilica, lipa, glog, metvica, matičnjak). Treba obustaviti kavu, nikotin i alkohol. Kod nesanice je dobar čaj od valerijane. Dobro je udisati s maramice kap lavandinog ulja ili ulja paprene metvice. Hrana mora biti bogata povrćem i voćem. Meteoropatima treba dosta sna. Povoljno im djeluju aparati za ionizaciju zraka u prostoriji. Oni stvaraju negativno naelektrizirane čestice u zraku, što smiruje tegobe. Kronični bolesnici koji imaju izrazito mučne simptome trebaju se javiti svom liječniku.
Preventiva
Onima koji veoma pate kod promjene vremena (meteoropatima) preporuča se više kontakta s prirodom. Oni bi redovito (dnevno barem pola sata do sat vremena) trebali biti u prirodi.
Dobro je imati pola sata dnevno fizičke aktivnosti – žustra šetnja, vožnja na sobnom biciklu ili slične vježbe. Meteoropati se ne bi trebali previše utopljavati. U dnevnom boravku dovoljna im je temperatura od 20 stupnjeva. Takvi ljudi trebaju pratiti bio-prognoze na televiziji ili preko novina i prema njima organizirati svoje zahtjevnije poslove u kući ili u domaćinstvu.
Ljetne i zimske doze lijekova
Pojedini kronični bolesnici, npr. tlakaši, trebaju znati da postoje ljetne i zimske doze lijekova. Zimi su krvne žile više stegnute i zato nam je zimi krvni tlak u prosjeku viši. U ljetu se krvne žile opuštaju i šire pa je krvni tlak niži. Zato su po ljetu potrebne manje doze lijekova za snižavanje tlaka.
Ljudima koji pate od glavobolje, vrtoglavice ili omaglice pomaže povećana količina zdrave tekućine (vode ili blagog čaja).
Ako znamo uzroke svojih smetnji, lakše ćemo proživjeti ciklonu, tj. par sivih, tmurnih i oblačnih dana.