piše: Verica Jačmenica-Jazbec
Od svih orašastih plodova, orah je predmet najvećega interesa znanstvenika. Oni se njime bave više od 50 godina.
Svake godine u SAD-u se organizira Konferencija o orahu na kojoj stručnjaci raspravljaju o svim novostima o tome plodu te o najnovijim istraživanjima njegovih učinaka na ljudsko zdravlje.
Samo 7 oraha dnevno (to je oko 30 grama) ima dovoljno proteina, zdravih masnoća, vlakana, biljnih sterola, vitamina, minerala i antioksidansa za povoljan učinak na zdravlje. U 7 oraha ima dovoljno ugljikohidrata, kalcija, šećera, željeza, mangana, bakra, magnezija, fosfora i vitamina B6. Orasi su jedini od orašastih plodova koji sadrže visoku količinu dragocjenih i poželjnih omega 3 esencijalnih masnih kiselina.
Korisni učinci oraha
Orasi su odlični za zdravlje srca, a uz to i pomažu u sniženju krvnoga tlaka i povišenoga kolesterola u krvi. Smanjuju rizik za razvoj metaboličkoga sindroma, šećerne bolesti i upalnih procesa općenito. Sprečavaju pojavu zloćudnih bolesti. Pomažu u održavanju poželjne tjelesne težine. Povoljno djeluju na mozak jer poboljšavaju shvaćanje, pamćenje te smanjuju rizik od Alzheimerove bolesti, smanjuju stres i poboljšavaju raspoloženje. Orasi su izvrsna hrana za mozak. U kombinaciji s vitaminom E (koji je prirodni antioksidans) orasi smanjuju štetu uzrokovanu slobodnim radikalima te odgađaju proces starenja. Ulje oraha je idealno za ovlaživanje kože, kao i za uklanjanje tamnih podočnjaka. Zbog kombinacije kalija i masnih kiselina orasi potiču rast kose. Ljudima koji pate od nesanice preporuča se da uvečer pojedu pet oraha.
Čuvanje oraha
Antioksidansi tj. neprijatelji zloćudnih bolesti nalaze se u orahovoj gorkoj kožici.
Orasi su lako pokvarljivi. Njihove zdrave masnoće su osjetljive na zrak i toplinu. Orasi u ljusci mogu se čuvati na sobnoj temperaturi do godinu dana. Oljuštene orahe treba odmah staviti u hladnjak, a zamrznuti se mogu čuvati u ledenici do godinu dana.
Stabla oraha
Ispod velikih stabala oraha često se nalaze ogoljela područja bez trave. Uzrok leži u kemikaliji zvanoj hidrojuglon. To je neotrovna tvar koju orah aktivno izlučuje iz svoga korijena u tlo. Te tvari ima u manjoj količini i u ostalim dijelovima oraha; u kori stabla, grančicama, ovojnici plodova, u ljuski i u lišću.
U dodiru sa zrakom ili česticama tla, inače neotrovni hidrojuglon oksidira i pretvara se u otrovni juglon. Iz otpaloga lišća i kore plodova kiša ispire juglon dublje u tlo. Juglon pojedinim biljkama otežava klijanje, usporava rast ili čak uzrokuje propadanje. On djeluje poput herbicida. Štetno djelovanje juglona iz otpaloga lišća može se spriječiti redovitim grabljanjem i skupljanjem lišća prije nego ga kiša ispere u tlo. Otpuštanje otrova iz korijena oraha ne može se ukloniti. Korijen stabla oraha je vrlo snažan i razgranat. On se može širiti do 20 metara od debla u svim smjerovima. Zato se na toj udaljenosti može očekivati štetno djelovanje juglona.
Zbog toga mladu stabljiku oraha nije dobro saditi uz vrtove jer juglon loše djeluje na biljke u blizini: na rajčicu, krumpir, papriku, patlidžan, jabuke, kruške, višnje, kupine, borovnice…
Orah ne treba saditi ni blizu kuće, jer njegovo snažno korijenje može urasti ispod temelja kuće i nadići ga. Juglon se u tlu spontano raspada, a pogotovo brzo propada u tlu bogatom organskom tvari gdje ga razgrađuju mikroorganizmi.
Tko želi imati u vrtu siguran kompost, taj treba lišće, koru i grančice oraha kompostirati na zasebnom mjestu. Lišće oraha se kompostira do šest mjeseci. Nakon toga vremena u kompostu više nema otrovnoga juglona.
Lišće oraha odbija insekte – mrave, moljce, uši, stjenice. Zato ga ljudi stavljaju kao insekticid u kuće, ormare, škrinje, na tavane, u ostave.
Orah je popularna namirnica za kolače. Od nezrelih, još zelenih plodova oraha pravi se liker orahovac koji blaži želučane smetnje.
Orahovo drvo je skupo i cijenjeno jer je tvrdo, trajno, elastično. Ono služi za izradu masivnoga pokućstva, parketa, furnira, pojedinih glazbala te kundaka za oružje.
U narodnoj predaji se uz orah vežu mudrost, mir, plodnost, dugovječnost. Na selu su se nekada ljudi rado okupljali na prostirkama ispod oraha. Stablo oraha svojim bujnim lišćem tvori bogatu sjenu i debeli hlad, a na tlu ispod oraha nema mrava ni drugih buba. Nekad se kao uspomena na rođenje djeteta sadio orah.
U slavonskim šorovima često se nalaze stabla oraha, osobito između kuća. Prije dosta godina stari ljudi u Slavoniji su mi pričali da je to običaj iz davnina: tada su kuće bile drvene, te bi se u šoru češće događali požari. Budući da drvo oraha i njegova lišća teže gori, orasi su predstavljali prirodnu prepreku da se požar ne širi na susjedne kuće.