60 godina naftonosnoga polja Stružec
tekst i foto: Alfred Matijašević
Stružec/ Davnih, pedesetih godina prošloga stoljeća, stigao je novi život u selo Stružec, na rubu Moslavine prema Posavini.
Cijeli ovaj panonski bazen od Medvjednice do Fruške gore, doimao se i na kraju pokazao kao veliko nalazište nafte i plina.
Vezano uz Stružec, 1957. godine, bušotinom O-3, otkriveno je naftonosno polje Stružec, u kojem su nicale bušeće garniture kao gljive poslije kiše.
Sami početci bili su burni i turbulentni – buka i vibracije su danonoćno bili svakodnevica jedne nove epohe – epohe eksploatacije tzv. crnoga zlata. Trebalo se na to i priviknuti; kopanje kanala i polaganje cijevi u njih od bušotine do velikih spremnika na tzv. Sabirnim stanicama – dakako ručno.
Mnogima su bušotine bile do na nekih 50 metara udaljene od stambenih ili gospodarskih objekata, dok su cijevovodi polagani/ukopavani po vrtovima, dvorištima, poljima.
Iz današnje perspektive gledano – u svijetu bez Zelenih akcija, bez zaštitara okoline i privatnosti, bez protesta – nezamislivo, ali društveni interes bijaše iznad svega!!!
Sve se podnosilo – pa čak i erupcije nafte i plina – katastrofični prizori u nekoliko navrata, doveli su ipak do puštanja u proizvodnju naftonosnoga polja Stružec – 9. svibnja 1960. godine i transfer proizvedene nafte u Rafineriju u Sisak.
Tijekom godina, otvorene su nove bušotine, radilo se u tri smjene, radnici su autobusima dolazili iz okolice u Stružec na posao – bilo da su bili na bušećim postrojenjima, bilo da su radili na održavanju ili pak na prevenciji i protupožarnoj zaštiti. Osnovana je i posebna vatrogasna postrojba – specijalizirana za prevencije i gašenje požara na erumpiranim bušotinama – dakako u koju su integrirani i dijelovi mjesnog DVD-a Stružec, koje još i danas čini veliki oslonac profesionalnim postrojbama INA_e.
Do danas naftonosno polje Stružec broji 149 bušotina, od kojih je 64 aktivno i koje dnevno proizvode 330 tona nafte. Pošalicom je ovo selo nazivano i Malim Kuvajtom.
No, vremena se mijenjaju. Prije desetak godina govorilo se čak o mogućem zatvaranju polja. Sada se pak, govori o mogućoj revitalizaciji i povećanju proizvodnje nafte. Naravno, uz potrebna ulaganja, koja u prošlosti bijahu, iz kojekakovih razloga, izbjegavana/zanemarivana – pa čak, kad se radi i o spomen obilježju.
Uz rudarski pozdrav: Sretno!
Bravo gospodine Matijašević! Pohvalno je da ste tekstom i slikom obilježili godišnjicu otvaranja naftonosnog polja Stružec, koje je bitno za razvoj cijelog kraja a i cijele privrede tadašnje Jugoslavije. Mnoge ljudske sudbine kros tih šezdeset i više godina vezane su za to naftonosno polje.