Obnova potresom razrušenog Zagreba bi se mogla odvijati pod geslom „Živ, ponosit, jak, prkosit“ kojeg predlaže Češka beseda Zagreb.
tekst: Juraj Bahnik, predsjednik Češke besede Zagreb
foto: M. Vidović, HKM
izvor: Portal za nacionalne manjine Hr
Zagreb/ Razorni potres koji je 22. ožujka 2020. pogodio naš grad Zagreb nanio je goleme materijalne štete i odnio jedan mladi život, a Zagrepčane suočio s brojnim teškoćama vezanima uz obnovu i povratak uobičajenog tijeka života, već ionako narušenog pandemijom koronavirusa.
Dramatične i nepredvidljive okolnosti u kojima se dogodila najveća elementarna nepogoda u hrvatskoj metropoli u proteklih 140 godina dodatno su pojačale osjećaj straha, neizvjesnosti i malodušnosti, a s druge strane potakle su Zagrepčane da iz drugačije perspektive sagledaju sve ono što Zagreb čini Zagrebom, jednim i jedinstvenim, svu njegovu materijalnu i nematerijalnu baštinu stvaranu u proteklih deset stoljeća.
Upravo ta baština temelj je iz kojeg Zagreb može crpiti vjeru da će i ovu teškoću uspješno prebroditi, naporom svojih građana i prijatelja iz Hrvatske i svijeta, kao što je prebrodio i posljedice potresa 1880., poplave 1964. i drugih prirodnih katastrofa te brojnih ratova.
Injekcija optimizma za Zagreb, toliko potrebna u ovo vrijeme, može biti i pjesma Augusta Šenoe Zagrebu iz 1872. u kojoj veliča njegovu prošlost i sadašnjost, s pogledom prema budućnosti, kao i značaj koji Zagreb ima kao glavni grad Hrvatske. Najkraći opis Zagreba Šenoa je dao u poznatom stihu „Živ, ponosit, jak, prkosit“ koji na poseban način čitamo i shvaćamo nakon kobnog 22. ožujka 2020., iako ga pamtimo još od školskih dana.
Šenoa je bio neizravna žrtva potresa iz 1880., nakon kojeg je, mjesecima obilazeći ruševine, izgubio zdravlje i iduće godine umro pa stoga, nakon što smo i sami doživjeli neugodno iskustvo potresa, sada drugačije sagledavamo sav njegov život i književnu ostavštinu, naročito misli i poruke iz djela posvećenih njegovom voljenom Zagrebu. Stih
„Živ, ponosit, jak, prkosit“ danas možemo promatrati i kao svojevrsno geslo Grada Zagreba jer te četiri riječi ukratko sažimaju njegov identitet, kao što je slučaj i s geslima drugih gradova, država i institucija.
Češka beseda Zagreb najstarija je manjinska udruga u Zagrebu, a njeni članovi, pripadnici češke manjine, već su stoljećima sastavni dio ovoga grada s kojim dijele i dobro i zlo, ponos zbog njegove prošlosti i sve brige oko sadašnjosti i budućnosti, kao i sve ono što čini zagrebački identitet.
Stoga se Češka beseda Zagreb, uoči 31. svibnja, Dana Grada Zagreba, osjeća slobodnom u javnost iznijeti ideju da se stih „Živ, ponosit, jak, prkosit“ prihvati kao geslo Grada Zagreba. Dodatan povod je činjenica da je August Šenoa bio jedan od brojnih zagrebačkih velikana češkog porijekla te sudionik osnivačke skupštine Češke besede 1874., zbog čega ga zagrebački Česi na jedan dodatan način smatraju svojim, kao što ga svojim smatraju i drugi Zagrepčani.
Nadamo se da će gradski čelnici, ali i drugi građani, prihvatiti ovaj prijedlog te stih „Živ, ponosit, jak, prkosit“ usvojiti makar kao neslužbeno geslo Grada Zagreba koje bi se, bude li moguće zbog propisa koji reguliraju ovu tematiku, eventualno moglo proglasiti i službenim u Statutu Grada Zagreba.
No, smatramo da je od službenog usvajanja važnije to da geslo zaživi i da se popularizira, primjerice na suvenirima, tijekom raznih manifestacija, kao i u javnim istupima gradskih čelnika, posebno u narednom periodu kada Zagreb očekuje početak dugotrajnog procesa obnove šteta nanesenih potresom.
Obnova bi se mogla odvijati upravo pod geslom „Živ, ponosit, jak, prkosit“ koje bi time bilo preneseno i budućim generacijama kao trajan spomen na kobno nedjeljno jutro 22. ožujka 2020. i kao poruka da naš Zagreb trajno živi, jača i razvija se usprkos svim nevoljama.
Juraj Bahnik
predsjednik Češke besede Zagreb