tekst: Nikola Šimić Tonin
Na ljetnoj pozornici kninske tvrđave održana je šesta pjesnička manifestacija ”Stijeg slobode – Stina pradidova” u prigodi Dana pobjede, Dana domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja.
Na natječaj je prijavljeno 230 pjesama od kojih je točno 23 odabrano na završnu večer na kojoj je 13 pjesnika recitiralo svoje pjesme. Idejni začetnik pjesničke manifestacije je književnik Nikola Šimić Tonin – predsjednik Hrvatskog književnog društva Ogranak Zadar.
– Dužnost pjesnika je, između ostalog, uz ljubav prenositi domoljubnu misao kao jamstvo trajanja. ”Krštena si zemljo na tvrđavi Knin”- napisao sam u jednoj svojoj pjesmi. Pokrenula se organizacija ove pjesničke manifestacije Domoljubne pjesme, na svetom tlu domovine, sreću hrvatskog naroda kada je naš prvi predsjednik dr. Franjo Tuđman stvarnom i simboličnom gestom poljubivši hrvatski stijeg i pustio ga vijoriti,rekao: ”Imamo Hrvatsku!” Pjesnička večer na Tvrđavi Knin naslovljena je po stihovima književnika Ante Nadomira Tadića Šutre ”Stina pradidova.”
Sve nazočne na pjesničkoj manifestaciji „Stijeg slobode“ pozdravili su Zlatko Ćesić, ravnatelj Kninskog muzeja, Nikola Blažević, zamjenik župana Šibensko-kninske županije, Joso Nekić, pročelnik za odgoj i školstvo Grada Zadra, Draženko Samardžić, ravnatelj Zavičajnog muzeja Biograd na Moru, fra Josip Gotovac, gvardijan i župnik samostana Sv. Ante u Kninu.
Odabir tri najbolje pjesme i najboljeg kazivača/ću stihova procijenilo je prosudbeno povjerenstvo–koje se sastojalo od poznatih hrvatskih književnika i istaknutih javnih osoba; Nikola Šimić Tonin, Žaklina Glibo Kutija, Draženko Samardžić, Joso Nekić, Zlatko Ćesić, Davor Jašek, fra Josip Gotovac, Dragan Miličević, Mate Ćurak, Nikola Blažević, Jure Zečević, Mato Milinković, Silvijo Norac-Kljajo i Goran Mrnjavac.
Nagrade
U glazbenom dijelu izuzetan dojam na nazočne ostavio je svojim nastupom bjelovarski glazbenik Vedran Milić, predsjednik Kulturnog vijeća Grada Bjelovara, izvedbom pjesama; ”Čovik čoviku” (autorice teksta Žakline Kutija), ”Croatio iz duše te ljubim” (autora Ante Sikirića Krivin), ”Stina pradidova” ( autora Ante Nadomira Tadića Šutre).
Prvo mjesto na VI, manifestaciji Domoljubne pjesme Stijeg slobode 2020., osvojila je Tanja Domazet Belobrajdić – za pjesmu ”Opomena”, nagradu su uručili prof. Joso Nekić i dr.sc. Zlatko Ćesić.
Drugo mjesto osvojio je Pejo Šimić –”Croatio, suzo oka moga” nagradu je uručio fra Josip Gotovac.
Treće mjesto osvojio je Mate Buljubašić -”Kata Šoljić i njezina četiri sina” nagradu je uručio Nikola Blažević.
Najbolja kazivačica stihova je Julijana Plenča -”Moja Domovina” nagradu je uručio bjelovarski pisac i publicist Mate Ćurak.
Programom je moderirao Ante Nadomir Tadić Šutra. U sklopu pjesničke manifestacije domoljubne pjesme predstavljena je knjiga ”Moja Oluja” autorice i novinarke 24 sata Romane Bilešić.
Na predstavljanju knjige svoj obol su dali general u miru Mladen Mikolčević te hrvatski branitelji Ante Damjanović i Jasmin Hadžić. Koji je s toliko emocija govorio o svom ratnom putu, tada „djeteta ratnika“ (jedva punoljetan) koji je s kninske tvrđave skinuo srpsku zastavu i postavio Stijeg slobode.
Novinarka 24sata predstavila knjigu “Moja Oluja”: ‘Bila mi je čast pisati priče olujnih ratnika’
Monografiju o herojima koji su oslobodili Hrvatsku promovirala je u ponedjeljak navečer na kninskoj tvrđavi u sklopu pjesničke manifestacije domoljubne pjesme “Stijeg slobode”. Urednički odbor knjige činili su: Ivan Tolj, Marko Bagarić, Goran Gavranović, Hrvoje Zovko, Ivan Mateša, Mato Rupić, Nikola Šimić Tonin, Branko Čulo. Autorice: Romana Bilešić, Marcela Bratović, Tina Barbarić.
Ova knjiga u prvi plan ne stavlja činjenice, ona u prvi plan stavlja čovjeka. Vojnika, dočasnika i časnika, njihovu Oluju iz prve ruke. Fakti su utkani u njihove misli, atmosferu, čežnju, strepnju i srčanost koje sam što vjernije pokušala staviti na papir. Ova knjiga je drukčija jer donosi Oluju kroz oči djece koja su u vihoru rata bila prisiljena napustiti svoje domove, a među 25 priča, tu je i priča mlade žene koja je u toj vojno redarstvenoj akciji izgubila oca. Ta priča me duboko dirnula, rekla nam je novinarka 24sata, Romana Bilešić, autorica knjige “Moja Oluja”.
Romana se ovom prigodom prisjetila gdje je i sama bila tog dana kada je hrvatska vojska ušla u Knin kazujući nam kako je s velikom pažnjom pratila vijesti.
– Tog 4. i 5. kolovoza 1995. godine bila sam na Hvaru, bila sam studentica, ali glavna preokupacija nije mi bila kako položiti pravo i filozofiju. Pratila sam kako naša vojska fantastično napreduje. Sjećam se kako smo nazdravili čašom vina i slavili te nama nepoznate i hrabre dečke. Danas, 25 godina kasnije, promoviram knjigu koju sam napisala upravo o tim olujnim ratnicima koji su nam donijeli slobodu. Bila mi je čast pisati njihove priče, osjećala sam neopisivi ponos – rekla nam je.
Prvonagrađena pjesma, pobjednica VI, Stijega slobode u Kninu na Kninskoj tvrđavi 3. 08. 2020., Tanja Belobrajdić:
Opomena: Namjerniče, / ako kreneš s istočne strane / oprezan budi / vojska nevidljiva / na mrtvoj je straži. / I dah ti poznaje / i namjeru prepoznaje / u srce ti proniče / očima vječnosti. / Ne gradi, namjerniče, / kula i snova / nevidljiva vojska / tek prividno spava, / tu strahovi prestaju / tu snovi vaši nestaju / žive duše ratnika / čuvaju naš grad. / Namjerniče! / Ako kreneš s istočne strane / oprezan budi. / Vojska nevidljiva / na mrtvoj je straži.
BIOGRAFIJA: Tanja Belobrajdić rođena je 1970. godine u Vukovaru. Piše poeziju i prozu i idejni je začetnik sada već tradicionalnog Festivala domoljubne poezije koji se održava u Vukovaru u sklopu obilježavanja Dana sjećanja na žrtvu Vukovara, u organizaciji Udruge braniteljica domovinskog rata Vsž. Njen prvijenac, roman Crni kaput, objavljen 2015.g., dobitnik je nagrade „Josip i Ivan Kozarac“ (Povelja uspješnosti) te nagrade Društva hrvatskih književnika – „Slavić“. Svoj drugi roman, psihološku dramu „Žena moga muža“, objavila je 2017.g. Sudionica je Domovinskog rata i obrane Vukovara, a iz okruženja u kojem je bio Vukovar, izašla je sa suborcima u teškom i mučnom proboju. Članica je Matice Hrvatske i umirovljena časnica HV-e. To bi bili fakti. A sama o sebi reći će: Voli se glasno smijati i argumentirano raspravljati, a posebno se veseli osobama s istančanim smislom za humor. Upravo takvi čitatelji voljet će način na koji Tanja piše – iskreno i duhovito. Iako je u svim romanima ovoga svijeta nečija biografija, u Tanjinim romanima ne tražite Tanju.