piše: Verica Jačmenica-Jazbec, dr. med.
Svake godine od proljeća do jeseni događaju se ubodi insekata. Neki od njih završe i smrtno.
Dobro je znati što možemo učiniti da zaštitimo sebe ili svoju djecu od tih letećih napasnika.
Pčele su najopasnije u proljeće. Napadaju čovjeka ako ih uznemiri ili se približava košnici. Pčele se često nalaze u cvijeću. Na mjestu uboda ostavljaju žalac s mjehurićem otrova. Pčela ubode samo jednom, jer nakon toga umire. Pčelinji otrov se postupno oslobađa u čovjeka. Zato se žalac s mjehurićem mora izvaditi što prije. Alergijske reakcije na pčelinji otrov mogu se javiti tek nakon višekratnih prijašnjih uboda.
Bumbari su agresivni u proljeće, a napadaju ako su uznemireni. Njihov je otrov sličan pčelinjem.
Ose ne ostavljaju žalac u svojoj žrtvi, pa mogu ubadati više puta. One su agresivne i napadaju i kada nisu uznemirene. Najopasnije su u kasno ljeto i jesen kada se skrivaju u zrelom voću. Njihov otrov je žešći od pčelinjega, pa su i njihovi ubodi bolniji i opasniji.
Alergijske reakcije mogu nastati i nakon prvoga uboda ose, no češće nakon dva do tri prijašnja uboda.
Stršljeni su osobito agresivni u kasno ljeto i jesen. Ne ostavljaju žalac u žrtvi, pa mogu ubosti više puta. Oni imaju više otrova od pčela i osa, pa je njihov ubod još bolniji i još opasniji.
Reakcije na ubod:
1.Blaga reakcija: takva je većina reakcija. Tada nastaje crvena i bolna kvržica na mjestu uboda, peckanje, svrbež i oteklina.
2.Kasna reakcija: kod alergija na otrov može doći do tzv. kasne reakcije koja nastupi nakon osam i više sati od uboda.
3.Teška reakcija (anafilaksija ili šok): rjeđa je, ali vrlo opasna. Ako čovjek ima oslabljeni imunitet ili je alergičan na otrov insekta, od šoka može umrijeti.
Kod teške reakcije nastaje jaki otok na mjestu uboda. Osobito je opasan ubod u području glave, a najopasniji je ubod u jezik. Tada nastaje nagli otok jezika, ždrijela i lica, poteškoće kod gutanja, gušenje, bljedilo, urtikarija po cijelom tijelu, jaki svrbež, kratki dah, otežano disanje, znojenje, slabost, omaglica, lupanje srca, promuklost, drhtavica, mučnina, povraćanje, zvižduci kod udisanja, stezanje u grudima, jaki strah, tamnoplava boja kože i sluznica, nevoljno istjecanje mokraće ili stolice, pad krvnoga tlaka, nesvjestica.
Bolesnik je tada u smrtnoj opasnosti jer dolazi do poremećaja rada srca, zastoja u krvotoku, pada krvnoga tlaka i zatvaranja dišnih putova.
Prva pomoć
1. Utvrditi o kojem se insektu radi. Pčela ima blijede žuto-sive pruge. Dugačka je oko 1 cm. Ima oblo tijelo. Ostavlja žalac u koži žrtve. Osa je dugačka 1,5 cm, ima uzak struk, pruge su crno-žute i jarke. Ne ostavlja žalac. Bumbar je dva puta veći od pčele, dlakav, zaobljen. Ne ostavlja žalac. Stršljen je sličan osi, ali naraste do 4 cm. Ne ostavlja žalac.
2.Izvaditi žalac iz kože.
3. Dezinficirati mjesto uboda alkoholom ili octom.
4. Staviti na mjesto uboda kockicu leda ili hladan oblog, kasnije staviti mast protiv alergije (Synopen- antihistaminik).
5. Kod teške reakcije, tj. znakova anafilaksije ili šoka odmah zvati Hitnu med. pomoć (tel. 112). Bolesnika polegnuti na bok. Noge mu namjestiti da budu više od glave.
Ako je bolesnik otprije alergičar, uza se obično ima EpiPen injektor. Sadržaj injektora je adrenalin kojega treba hitno injektirati u mišić natkoljenice.
Takvoga bolesnika treba što prije transportirati u zdravstvenu ustanovu.
Prema europskim statistikama godišnje na 100.000 stanovnika oko 30 ljudi dobije neki oblik anafilaksije. Neki od njih i umru.
Zato je dobro biti poučen! Jer svaki je život vrijedan!!!