ili fibrozitis, ili fibromiozitis ili miofascijalni bolni sindrom
piše: Verica Jačmenica-Jazbec
Ima dana kada se ujutro dignemo iz kreveta umorni, neispavani i osjećamo da nas sve boli; vrat, ramena, ruke, noge, grudni koš, glava i „kosa na glavi“… Često nam je prva pomisao da se sprema promjena vremena…
Fibromijagija – Što je to
Radi se o dubokim bolovima u mišićima i tetivama po cijelom tijelu. Mišići su zbog bola napeti ili zgrčeni, a mogu biti čak i posve ukočeni. Bol može biti ograničena na jednom mjestu; mukla i duboka ili oštra i žareća. Kod nekih ljudi bol se širi od vrata preko ramena i zahvaća mišiće grudnoga koša. Od takvih smetnji pati oko 3% stanovništva. Žene predstavljaju 2/3 svih bolesnika od fibromijalgije.
Uzrok bolesti nije poznat
U nekim obiteljima ta bolest se javlja češće, tj. prelazi iz generacije roditelja na generaciju njihove djece. Ako bolesnik u razgovoru s liječnikom inzistira na uzroku svoje bolesti, liječnik će mu pokušati objasniti da se radi o sniženom pragu za bol. Budući da žene obolijevaju češće, nekada se takvo njihovo stanje pripisivalo osjetljivoj ženskoj naravi, stanju njihovih hormona i slično. To je bilo pogrešno tumačenje. Bolest ne spada među opasna stanja, ali je, nažalost, kronične naravi i čovjek se gotovo nikako ne može otarasiti. Bolest je uporna i znatno ograničava radnu aktivnost. Zbog toga su takvi bolesnici često na bolovanju i često moraju biti prijevremeno umirovljeni.
Pojavi bolesti doprinosi sveprisutni stres koji u današnje vrijeme zahvaća gotovo svakoga čovjeka. Kad je čovjek pod stresom, onda ima i poremećaj sna. Zbog toga se ujutro budi iscrpljen, trajno umoran i nervozan. Zbog dugotrajnih smetnji oboljela osoba dolazi u stanje napetosti, straha, javlja joj se i tzv. tenzijska glavobolja te preosjetljivost debeloga crijeva koja se očituje trajnim bolovima u trbuhu i nedostatkom apetita. Javlja se i depresija koja može osobu zakočiti u najobičnijim, svakodnevnim poslovima.
Takvi bolesnici gotovo uvijek postaju nervozne i svadljive osobe, kako u odnosu sa svojima najbližima, tako i sa suradnicima na radnom mjestu, a osobito u odnosu na svoga obiteljskoga liječnika koji im je uvijek tobože kriv za sve njihove zdravstvene probleme.
Noviji medicinski izvještaju govore da se takvi bolesnici imaju labilni neurovegetativni sustav te poremećaj u lučenju moždanih tvari (tzv. neurotransmitora), a što se očituje sniženim pragom za bol.
Uz sve navedeno kod bolesnika se javljaju i bolni trnci duž ruku i nogu, koža im može biti hladna, blijeda, plavkasta i prošarana vidljivim plavim krvnim žilicama. Ponekad se javljaju i otoci zglobova, iako se na samim zglobovima ne nalazi znakova bolesti.
Stanje se pogoršava ako osoba doživi jaki emocionalni stres, fizičku i psihičku iscrpljenost, ako radi fizički teške poslove, ako radi u hladnim ili vlažnim uvjetima, ako nailazi atmosferska ciklona… Ciklona donosi sa sobom sniženi tlak zraka u atmosferi. To pak utječe na naše zglobove čije se ovojnice šire, rastežu i pritišću na okolne žive i uzrokuju bolove u cijelome kosturu.
Liječenje
Bolesniku će pomoći ako mu liječnik na što jednostavniji način objasni mehanizam nastanka simptoma. Bolesnika treba ga uvjeriti da bolest nije opasna, ali je višestruka, kronična i stoga neugodna. Treba preporučiti vježbe istezanja, brzo hodanje, plivanje ili vožnju biciklom. Svakako pomažu procedure fizikalne terapije (terapija strujom, ultrazvukom, magnetom, podvodnom masažom). Pomažu topli oblozi na bolni mišić i blage suhe masaže. U tu svrhu postoje jeftini platneni jastučići koji su ispunjeni košticama od trešanja ili višanja. Koštice dobro upijaju toplinu i dugo je zadržavaju. Takav jastučić se zagrije dvije do tri minute u mikrovalnoj pećnici i potom stavi na bolni dio tijela. On dugo drži toplinu i veoma je praktičan. Kod glavobolje uvijek pomaže hladni oblog. Takav jastučić se ohladi u ledenici i stavi na bolno čelo.
Sve će to pripomoći da bolesnik ne mora uzimati mnogo lijekova protiv bolova, jer oni mogu kod nekih ljudi loše djelovati na želudac.
Za djelotvorno liječenje potreban je svakako i savjet psihijatra. On će kombinacijom lijekova poboljšati bolesnikov san, te ublažiti nervozu, napetost i depresiju.
Iz iskustva znamo da se većina bolesnika sa fibromijalgijom veoma protivi upućivanju k psihijatru. Zato takvima, sumnjičavima, naglašavamo: Suvremena medicina ima svrhu osloboditi čovjeka jake i kronične boli.
Dobro odabrani lijekovi protiv depresiju istodobno smanjuju takvu bol i stabiliziraju opće psihičko stanje bolesnika.
Dragi ljudi, vjerujte svom liječniku!