Kako je tekla konferencija o gastarbajterima na Fakultetu hrvatskih studija u Zagrebu
Zagreb/ Od 19. do 20. listopada na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu održana je prva međunarodna znanstveno-stručna konferencija „Gastarbajterska iseljenička poema – od stvarnosti do romantizma“. Uz Fakultet hrvatskih studija, organizator je bilo i Hrvatsko katoličko sveučilište, a sponzori Zaklada Konrad Adenaur Hrvatska te Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Unatoč epidemije COVID-19, na konferenciji je sudjelovalo 96 sudionika sa 68 izlaganja.
Tijek događaja, Wollfy Krašić, član organizacijskog odbora Konferencije sažeo je u sljedeće:
“Prvi dan konferencije otvoren je uvodnim dijelom, u kojem su se prisutnima obratili dekan Fakulteta hrvatskih studija prof. dr. sc. Pavo Barišić, rektor Hrvatskoga katoličkoga sveučilišta prof. dr. sc. Željko Tanjić te direktor Zaklade Konrad Adenauer Hrvatska dr. Haibach. Nakon njihovoga obraćanja uvodna izlaganja održali su doc. dr. sc. Stjepan Šterc, ugledni hrvatski demograf i predstojnik Odsjeka za demografiju i hrvatsko iseljeništvo Fakulteta hrvatskih studija, koji je progovorio i o obiteljskim iskustvima s fenomenom gastarbajtera te doc. dr. sc. Tado Jurić s Hrvatskoga katoličkoga sveučilišta, autor zapažene monografije Iseljavanje Hrvata u Njemačku – Gubimo li Hrvatsku?. On je održao predavanje naslova „Gastarbajteri i ‘gastarbajteri milenijalci’ – ponavlja li se hrvatska povijest?“, kojim je povukao paralele između gastarbajterskog iseljeničkog vala koji je započeo ranih 1960-ih i najnovijih iseljavanja Hrvata u zapadnu Europu. Na kraju uvodnog dijela emitiran je kratki dokumentarni film „Specijalni vlakovi“, poznatog hrvatskoga redatelja Krste Papića iz 1972. godine.
Potom su uslijedila dva panela koja su se održavala paralelno. Na prvom panelu razmatrale su se tri podteme – „gastarbajteriski romantizam (san o povratku)“, „društvena i politička marginalizacija gastarbajtera“ i „uloga gastarbajtera u obrani i oslobađanju Hrvatske“. Tema panela broj II bila je „Političke i ekonomske uvjetovanosti iseljavanja“. U popodnevnim satima održana su tri paralelna panela. Tema panela broj III bila je „demografski potencijali i gubitci“, u panelu broj IV. razmatrale su se razne teme vezane uz identitet hrvatskih iseljenika, posebno pitanje jezika, dok se panel broj V. sastojao od dvije podteme – „umjetnost u egzilu“ i „politička emigracija i emigrantski tisak“. Idućeg dana konferencija se održavala on-line, a sudjelovali su prvenstveno znanstvenici iz inozemstva te Hrvatske izvan Zagreba. Izlagači su se predstavili u dva panela, a u trećem panelu mogli su sudjelovati svi izlagači u završnoj raspravi.
Pored djelatnika Fakulteta hrvatskih studija i Hrvatskoga katoličkoga sveučilišta, odazvali su se i brojni znanstvenici s niza drugih institicija kao što su Hrvatski državni arhiv, Hrvatski institut za povijest, Sveučilište u Zadru, Hrvatska matica iseljenika, Transparency International Hrvatska, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata, Veleučilište „Nikola Tesla“ u Gospiću. Uz to, sudjelovali su i zaposlenici nekih državnih institucija, poput Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku te Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, kao i zaposlenici iz zdravstvenog sustava ili pak nekoliko srednjih škola. Međutim, na konferenciji su sudjelovali i znanstvenici i istraživači izvan Republike Hrvatske – iz susjedne Slovenije i Bosne i Hercegovine, zatim Njemačke, te daleke Južne Amerike i Australije.
Iako je u naslovu konferencije istaknuta gastarbajterska problematika, odnosno pitanje tzv. odlaska radnika na privremeni rad iz Hrvatske u razdoblju komunističke Jugoslavije u zapadnu Europu, kroz različite panele izlagači su, kako je vidljivo iz naslova panela, otvorili mnoge druge teme, vezane uz pitanja cjelokupnog hrvatskog iseljeništva. Ona pak imaju ideološko-političku, gospodarsku, kulturnu, religijsku, psihološku, antropološku i niz drugih dimenzija. Brojna izlaganja, osim što su dala povijesnu perspektivu odabranih tema, dotaknula su se i sadašnjosti, pa i budućnosti. Upravo je u toj odlici još jedna vrijednost ove konferencije; ona je dala znanstvenu podlogu za pokušaj rješavanja znatnog broja pitanja i problema s kojima se trenutno suočava hrvatsko društvo i država. Valja reći i još jednu važnu stvar, a to je da ova konferencija otvorila niz pitanja i tema o kojima je u komunističkoj Jugoslaviji bilo zabranjeno ili nepoželjno govoriti, dok su pak neke od njih nakon nastanka samostalne Republike Hrvatske gurnute u zapećak.”
Na prvoj međunarodnoj znanstveno-stručnoj konferenciji „Gastarbajterska iseljenička poema – od stvarnosti do romantizma“, iz Njemačke su sudjelovali: dr. Adolf Polegubić iz Hrvatskog dušobrižničkog ureda u Frankfurtu na Majni, koji je održao izlaganje naslova „Hrvatska migracija u Njemačkoj – ranije i danas“, Anica Krstanović i Suzana Smolković, s izlaganjem naslova „Gastarbajteri u Njemačkoj na primjeru Berlina“ te dr. Sebastian Kießig s Katholische Universität Eichstätt – Ingolstadt „Kroaten seelsorge in Deutschland im Wandel: Pastoraltheologische Hinweise zu den Herausforderungen seit 2017.“