Cambridge University Croatian Society – Puni je to naziv društva hrvatskih studenata na tom prestižnom sveučilištu.
prilog: Zvonimir Mitar/ Duje Kovačević
Nema gdje nas nema! Osim što Hrvata ima na svim kontinentima, kako u urbanim sredinama, tako i u zabačenim, egzotičnim dijelovima svijeta, „Bogu iz leđa“, ima ih i na prestižnim sveučilištima diljem svijeta, pa je tako prošle akademske godine na Cambridgeu ukupno studiralo 40 studenata iz Hrvatske.
Tamo su osnovali i svoje Hrvatsko društvo, Cambridge University Croatian Society, o čemu pogledajte članak koji je jesenas napisao Duje Kovačević.
“Cambridge University Croatian Society. Puni je to naziv društva hrvatskih studenata na tom prestižnom sveučilištu. Pokrenuli su ga u studenom prošle godine, a u nepunih godinu dana već se, unatoč pandemiji koronavirusa, mogu pohvaliti listom aktivnosti i ciljeva.
Žele osigurati stipendije za naše studente
Glavni cilj Društva, kažu nam, biti je glas Hrvata na Cambridgeu. I to ne samo onih koji tamo već studiraju, već i onih koji imaju tu želju. Naime, nakon izlaska Velike Britanije iz Europske unije, uvjeti za studente iz zemalja članica EU, premda još nisu, očekivano će se mijenjati. Tako više neće biti stipendija po defaultu kako je to bilo prijašnjih godina. To znači da su studenti iz Hrvatske do sada, kao i drugi EU državljani, plaćali puno niže školarine rezervirane za Britance. Od iduće godine to više neće biti moguće. Iz tog su se razloga u Društvu odlučili aktivirati po pitanju osiguravanja stipendija za naše studente.
– Počeli smo raditi na njima ovo ljeto, ali smo još uvijek u fazi savjetovanja i nemamo još skroz jasnu ideju o tome kako bi te stipendije mogle izgledati. Trenutačno pokušavamo stupiti u kontakt s relevantnim osobama u ambasadi u Londonu, koje bi nas mogle uputiti na državna tijela koja bi nam mogla pomoći, i sa raznim kompanijama koje bi mogle biti zainteresirane za neki program financiranja studenata, rekli su nam iz Društva.
Jedan od modela stipendiranja koji razmatraju kao opciju, kažu nam, dosta je učestao u zemljama poput Velike Britanije i SAD-a. Po tom modelu tvrtke financiraju studente do stupnja obrazovanja koji je njima potreban, a studenti nakon diplome moraju zauzvrat raditi za te kompanije. Studenti dobiju obrazovanje, a tvrtke visokoobrazovane radnike.
– Problem je pomalo što je to, nakon promjene statusa EU studenata, zaista velik novac, i da u Hrvatskoj postoji relativno mali broj biznisa koji bi takvu stipendiju mogli platiti. No, nadamo se da ćemo naići na neke, barem dijelom pozitivne odgovore. Naravno, ovaj je proces vrlo kompliciran i trajat će dugo, tako da smo si kao idealni cilj dali do kraja 2022. godine za uspostavu nekakve financijske pomoći hrvatskim studentima. Istovremeno namjeravamo razgovarati sa sveučilištem i individualnim collegeima kako bismo utvrdili imaju li oni mogućnost financiranja hrvatskih studenata, kažu nam iz Društva.
Društvo uglavnom čine studenti, ali i alumni te profesori
Ideja o osnivanju Društva Hrvata na Cambridgeu krenula je iz dva izvora. Grupa mlađih studenata paralelno je krenula u proces registracije Društva kada su shvatili da to rade i neki hrvatski doktorandi. Odlučili su se spojiti pa je nekad u studenom prošle godine počelo postojati jedinstveno Društvo. Inicijalno su imali odbor od šestero ljudi, a sada, niti godinu dana nakon broje 55 članova. Uglavnom ih, kažu, čine studenti, no neki alumni i profesori također su se pridružili.
– Glavna ideja društva je imati službenu prisutnost hrvatske kulture na Cambridgeu za sve one koje zanima, kao i tijelo koje će se zalagati za Hrvate na Cambridgeu. U sklopu toga, jedna od naših uloga je biti zajednica i orijentir za nove i potencijalne studente iz Hrvatske, kojima zna biti teško u prvih par mjeseci prilagoditi se na novi samostalni život i novi obrazovni sustav u nepoznatoj zemlji. Također, cilj nam je surađivati s institucijama i u Hrvatskoj i u Ujedinjenom Kraljevstvu kako bismo proširili i poboljšali naše usluge, rekli su nam.
Prošle akademske godine na Cambridgeu je ukupno studiralo 40 studenata iz Hrvatske.
To se odnosi na sve one koji u Hrvatskoj imaju prebivalište, a kako nam napominju iz Društva, studenti čije obitelji žive van naših granica također ima i oni su često zainteresirani za rad Društva.
– Naravno, u skladu sa sveučilišnom politikom otvorenosti za sva nacionalna društva koju u potpunosti podržavamo, imamo i članove koji nisu Hrvati, ali koje zanima Hrvatska, te se nadamo da kroz djelatnosti društva mozemo potaknuti interes za Hrvatsku i izvan hrvatskih krugova, kažu nam iz društva.
Htjeli pozvati predsjednika da održi govor, no korona ih spriječila
U protekloj akademskoj godini Društvo Hrvata organiziralo je nekoliko susreta. Bilo je tu raznih plesnih tuluma, zajedničkih gledanja utakmica pa čak i formalnijih večera. Što se tiče službenijih djelatnosti, tu su, silom prilika, malo ostali uskraćeni. Većinu su aktivnosti planirali za svibanj pa ih je spriječila pandemija koronavirusa.
– Već smo bili pozvali sve akademike s Cambridgea koje smo željeli da održe govore na CroSoc Research Dayu, i razgovarali o bookiranju soba, kada je pandemija zatvorila sveučilište. Željeli smo još stupiti u kontakt s nekolicinom profesora s Oxforda i raznih sveučilišta u Londonu, ali smo čekali finalizaciju vremena i sobe jer oni ipak trebaju putovati pa smo im trebali dati točne, finalne informacije. Naš plan, kojeg namjeravamo (makar virtualno) nastaviti ove jeseni, je bio pozvati raspon hrvatskih istrazivaca u prirodnim i društvenim znanostima. Također smo ostavili par mjesta za nase clanove doktorske studente, studente na magisteriju i na preddiplomskom studiju kako bi i oni mogli imati kraće prezentacije, i tako steći iskustvo. Glavni cilj Research Day-a bio je pokazati širinu i kvalitetu rada hrvatskih znanstvenika i omogućiti njihovu bolju komunikaciju na području tzv. ‘zlatnog trokuta’ engleskih sveučilišta, Cambridgea, Oxforda i Londona, kažu nam iz Društva.
Ukoliko organizacija Research Day-a najesen dobro prođe, navode, njihova namjera je da ta aktivnost postane njihova godišnja tradicija. Veliki fokus stavit će i na studente, posebice one koji tek dolaze studirati na Cambridge.
– Za listopad i studeni imamo planirane How-To kave, kojima bismo željeli na neformalni i prijateljski način nove studente upoznati s onim aspektima života u Cambridgeu koji su im nepoznati. I prije nego što je Društvo službeno bilo osnovano, budući osnivači već su održavali razne workshope za edukaciju o studiju u Ujedinjenom Kraljevstvu. Tako je grupa sadašnjih članova u rujnu 2019. održala sesiju koja je objašnjavala UCAS sistem prijava u XV. gimnaziji Zagreb. Mnogi naši članovi također savjetuju kolege u Hrvatskoj o prijavama i pripremi za intervjue. Dakle, za ovu jesen i zimu imamo planiran Research Day, How-To kave i nastavljenu edukaciju u Hrvatskoj, te naša uobicajena neformalna i formalna druženja, uz potrebno distanciranje, naravno, rekli su nam.
Jedan od ovogodišnjih planova koji je propao zbog korone uključivao je i predsjednika Zorana Milanovića. Njega su trebali pozvati da održi govor na Cambridgeu, no kako je zbog pandemije Sveučilište zatvoreno, to se nikada nije dogodilo.”
Dodajem:
Jedna od najskupljih zemalja za studiranje. Ima mnogo odličnih sveučilišta, od kojih su neka poput Oxforda i Cambridgea među pet najboljih u svijetu
– Školarine:
Svi studenti plaćaju školarinu koja je u pravilu viša za one izvan EU. Za Britance i građane EU školarine na dodiplomskom se kreću do 9000 funti godišnje (gotovo 11.000 eura)
– Kako se prijaviti:
Prijave se mogu obaviti putem sitea www.ucas.com, a prijaviti se možete za najviše šest fakulteta. Također, uz prijavu je potrebno priložiti i certifikat o poznavanju engleskog jezika i diplomu ili svjedožbu stečenu tijekom prethodnog školovanja.
Zbog bogate ponude najbolje je najprije dobro proučiti programe (www.educationuk.org), a kad izaberete program, pazite na rokove prijave
– Domovi:
Svako sveučilište nudi stranim studentima mogućnost smještaja u domu gdje se cijene kreću od 90 do 150 funti tjedno. Postoje i skuplji smještaji
– Menze:
Postoji subvencionirana prehrana u menzama, a cijena subvencioniranog obroka je oko četiri funte. Dnevno za hranu treba najmanje 10 funti
– Javni prijevoz:
Studentska karta za javni gradski prijevoz ne postoji, ali ponekad postoji popust za studente
– Zdravstveno osiguranje:
Svi imaju automatski zdravstveno osiguranje preko National Health Servisa (NHS)
– Stipendije:
Većina engleskih sveučilišta nudi stipendije za strane studente. U pravilu je puno lakše naći stipendiju, a onda se prijaviti na studij
– Rad uz studij:
Rad uz studij je čest, a studenti traže poslove na slobodnom tržištu, najčešće u pubovima i supermarketima. Neka sveučilišta, poput Oxforda i Cambridgea, ne dopuštaju rad uz studij jer su zahtjevna, osim za postdiplomce koji mogu raditi kao mentori na sveučilištu
– Koliko vam treba novca:
Mjesečni troškovi studiranja u Engleskoj su približno 1500 do 2000 funti